Izjavu predsednice Kosova Vjose Osmani da Srpska lista pokušava da blokira formiranje novih institucija, analitičari uglavnom vide kao političku poruku koja za cilj ima usklađivanje stavova sa Samoopredeljenjem Aljbina (Albin) Kurtija kako bi obezbedila podršku za još jedan mandat nakon aprila 2026. godine, kada joj ovaj ističe.
Sociolog iz Prištine Artan Muhadžiri (Muhaxhiri) u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocenjuje da Osmani bez podrške Kurtija, "nema nikakve šanse za sledeći mandat", te da njene poslednje izjave treba razumeti u tom kontekstu.
"Njeni najnoviji stavovi se u velikoj meri poklapaju sa Kurtijevim – u vezi sa problemom sa potpredsednikom Skupštine iz Srpske liste i očekivanom odlukom Ustavnog suda", precizira on.
A politikolog Ognjen Gogić iz Beograda koji blisko prati dešavanja na Kosovu, smatra da Osmani snosi veliku odgovornost za višemesečnu institucionalnu krizu nakon februarskih izbora jer nije pravovremeno reagovala.
"Albanske stranke su imale mnogo veću ulogu (u konstituisanju Skupštine). Osmani je svojim nečinjenjem doprinela ovakvoj situaciji. Samoopredeljenje je to koje i sada blokira formiranje institucija jer je rukovodilo glasanjem (izbora potpredsednika Skupštine)", poručuje on.
Predsednik Skupštine iz redova Samoopredeljenja Dimalj Baša (Dimal Basha) izabran je krajem avgusta nakon višemesečne političke krize koja je usledila posle februarskih parlamentarnih izbora na kojima nijedna stranka nije osvojila dovoljan broj glasova da sama formira nove institucije.
Međutim, nova kriza je ponovo na vidiku jer je Baša jednostrano proglasio konstituisanje Skupštine završenim, iako peti potpredsednik iz redova srpske zajednice nije izabran – zbog čega se Srpska lista obratila Ustavnom sudu prošle nedelje.
Pročitajte i ovo: Ima li Srpska lista budućnost u institucijama Kosova?Ova najveća stranka Srba na Kosovu, koja je osvojila devet od deset poslaničkih mesta rezervisanih za srpsku zajednicu, smatra da je Baša prekršio Ustav jer je odvojio glasanje za potpredsednike Skupštine iz nevećinskih zajednica i srpske zajednice.
Pokret Samoopredeljenje pozvao je Ustavni sud 10. septembra da zahtev srpske liste proglasi neprihvatljivim.
I predsednica Osmani smatra da Skupština ne treba da bude blokirana zbog ovog pitanja, te očekuje da Ustavni sud neće doneti odluku u korist Srpske liste, odnosno da će potvrditi da je Skupština konstituisana iako nije izabran peti potpredsednik iz srpske zajednice.
Odgovornost za blokiranje formiranja novih institucija prebacila je na Srpsku listu a sociolog i politički analitičar Muhadžiri veruje da je to kako bi "strateški ojačala svoj savez sa Kurtijem i Samoopredeljenjem".
Ima li Srpska lista kapacitet da blokira formiranje institucija?
Muhadžiri smatra da je Srpska lista "specifičan politički subjekt na Kosovu koji formalno-ustavno trenutno ima ogromnu političku moć u pogledu najvažnijih državnih procesa".
"Međutim, njena autonomna snaga donošenja odluka ne postoji, jer je potpuno uslovljena mnoštvom međusobno zavisnih faktora – kosovskih, regionalnih i međunarodnih", kaže on.
Napominje da je Ustav Kosova jasan kada je reč o ulozi srpskih poslanika u procesima formiranja institucija.
"To je direktan odraz osnovnih principa Ahtisarijevog plana. Stoga nije realno reći da Srpska lista može samoinicijativom blokirati formiranje institucija. Paradoksalan je svaki pokušaj ovakvog prilaza, zaobilaženje Srpske liste će je samo učiniti jačom", kaže Muhadžiri.
Podvlači da jedino Ustavni sud Kosova može "rasterati svu populističku maglu koja je otela javnu sferu od izbora 9. februara".
Reakcije civilnih aktivista
Na izjavu predsednice Kosova Vjose Osmani da Skupština ne može da se blokira jer nije izabran potpredsednik iz redova srpske zajednice, te da Srpska lista pokušava da blokira formiranje novih institucija, reagovalo je nekoliko civilnih aktivista.
Agon Maljići (Maliqi), koji je na čelu nevladine organizacije Sbunker, ocenio je kako je predsednica Osmani tokom političke i institucionalne krize bila "apsolutno ispod nivoa dužnosti, pretvorivši funkciju narodnog ujedinitelja u lično političko oruđe".
"Ako ovim partijskim manevrima mislite da možete obezbediti podršku za drugi mandat, napravili ste sebi najveću moguću antireklamu", napisao je on na društvenoj mreži Facebook.
Publicista Veton Suroi je podvukao da srpska zajednica nije blokirala, stavila veto ili ometala konstituisanje Skupštine Kosova, već da je svojim predlozima za potpredsednika dala priliku većini da izabere potpuni sastav predsedništva Skupštine.
"Većina nije izabrala kandidata koga su predložila dva politička subjekta koja predstavljaju srpsku zajednicu. Time je sprečila kompletiranje predsedništva Skupštine i istovremeno ispunjenje ustavnog prava srpske zajednice", ocenio je on.
Reagovao je i Ehat Miftaraj iz Kosovskog instituta za pravdu.
"Pismo (komentari) predsednice Osmani Ustavnom sudu je snažna politička izjava. Nažalost, sa slabim ustavnim i pravnim argumentima", napisao je on i dodao da Ustavni sud ne može da zasniva svoju presudu na političkim izjavama i uputstvima bez ikakve ustavne i pravne vrednosti ili argumenta.
I politikolog Gogić ističe važnost uloge Ustavnog suda i napominje da Srpska liste u ovoj situaciji ne donosi nikakve odluke, te da u skladu sa tim ne može ni da blokira formiranje novih institucija.
"Osmani neće da preuzme odgovornost, ne sme da prozove Samoopredeljenje, onda joj je najlakše da okrivi Srpsku listu. Mada, nije samo Srpska lista negodovala što nije izabran peti potpredsednik, nego i albanska opozicija. Rekli su da će se obratiti Ustavnom sudu ukoliko Osmani da mandat (za sastav nove Vlade) Kurtiju", ukazuje Gogić.
Pročitajte i ovo: Ima li Skupštine Kosova ili ne?Druga najveća stranka u Skupštini posle Samoopredeljenja, Demokratska partija Kosova, smatra da Baša nije smeo da zaključi konstitutivnu sednicu jer Predsedništvo nije izabrano u punom ustavnom sastavu.
Demokratski savez Kosova, treća najveća stranka u Skupštini, takođe je zaključio da Skupština još nije konstituisana, te da Skupština ne može da funkcioniše i donosi odluke bez prethodnog završetka procesa konstituisanja u skladu sa zakonima i propisima.
Šta je rešenje?
Politički analitičar Artan Muhadžiri kaže da je za izlazak iz trenutne krize neophodno da kosovski lideri "pronađu viziju, hrabrost i snagu za povratak normalnoj i racionalnoj politici".
"Da ta politika bude zasnovana na konstitucionalnom patriotizmu i vezana za ustavne vrednosti i demokratske principe. Možda zvuči kao kliše, ali je to zaista jedini način za trenutnu deblokadu, ali i za dugoročni društveni i institucionalni progres na Kosovu", kaže on za RSE.
Slično mišljenje iznosi i politikolog Ognjen Gogić.
"Rešenje je da se pokaže veća zrelost i odgovornost. Ovo je neobjašnjivo šta oni rade mesecima. Ne postoji ustavno-sudsko rešenje ako imate situaciju da poslanici ne žele da formiraju institucije. Kada se pišu zakoni računa se da će poslanici želeti da preuzmu kontrolu nad institucijama a ovde imamo bežanje od odgovornosti", smatra on.
Inače, Pokret Samoopredeljenje je 7. septembra nominovao svog lidera Kurtija za mandatar za sastav nove Vlade.
Tom prilikom Kurti je izneo i kritike na račun Ustavnog suda uz ocenu da deluje pristrasno, odnosno u korist albanskim strankama koje su tokom prošlog saziva Skupštine bile u opoziciji.
Pročitajte i ovo: Kurti kritikuje Ustavni sud, dok ga Samoopredeljenje opet predlaže za premijeraPotom je reagovao Ustavni sud saopštenjem navodeći da su njegova nezavisnost i nepristrasnost zaštićeni Ustavom, te da nijedna institucija, politička stranka ili pojedinac ne mogu da se mešaju u rad.
U međuvremenu je šef misije EU za vladavinu prava na Kosovu, pozvao na poštovanje nezavisnosti sudija od strane svih I u svakom trenutku.
Takođe, ambasada Nemačke na Kosovu je pozvala političke aktere i institucije da poštuju Ustavni sud i njegove odluke, uz ocenu da je nezavisnost pravosuđa kamen temeljac za vladavinu prava.