Dve decenije posle osnivanja, Pokret Samoopredeljenje izgleda da doživljava još jedan politički potres, sa "pobunjenim" članovima, primećuju analitičari.
Nezavisan opozicioni pokret, koji je počeo snažnim protestima protiv političkih kompromisa i međunarodnog mešanja, prerastao je u najveću partiju na Kosovu.
Danas, međutim, na vrhuncu svoje moći, suočava se s unutrašnjim i spoljnim izazovima: kritikama svog stila upravljanja, dilemama oko odnosa s međunarodnim saveznicima i, na kraju, signalima o postojanju neslaganja unutar njegovih struktura.
Sama stranka nije odgovorila na upit RSE za komentar o podelama među njenim članovima.
A one su postale vidljive početkom ove nedelje, kada je ministar životne sredine Liburn Aliu iz Samoopredeljenja, podneo ostavku pošto je njegov partijski kolega, Dimalj Baša (Dimal Basha), izabran za predsednika Skupštine Kosova.
Ovo nije prvi put da se Samoopredeljenje suočilo s odlascima na visokom nivou. U 2018. suočilo se s napetim političkim periodom i unutrašnjim sukobima, koji su potresli njegove rukovodeće strukture.
"Smatram da izbor predsednika Skupštine – najviše institucije u kojoj se donose zakoni i u kojoj Vlada polaže račune – nije u duhu niti na visini onog ideala o Republici koji je bio i ostao razlog mog angažovanja", rekao je Aliu.
Baša je odgovorio rekavši samo da "ceni njegov doprinos kao aktiviste u Pokretu Samoopredeljenje", ali i njegov rad kao ministra.
Rekao je da je nezadovoljstvo "prirodno".
Slično tome, lider Samoopredeljenja Aljbin Kurti (Albin), kratko je rekao da "zahvaljuje bivšem ministru Liburnu Aliuu na njegovom doprinosu".
Uprkos naporima, RSE nije uspeo da stupi u kontakt s Aliuom.
Baša samo povod za 'pobunu' Aliua
Poznavaoci političkih dešavanja ocenjuju da je Bašin izbor za predsednika parlamenta poslužio samo kao povod za ostavku jednog od osnivača Samoopredeljenja na ministarsku funkciju.
Prema njima, mogu postojati i drugi razlozi iza ove odluke koje Aliu nije javno objavio.
Pročitajte i ovo: Problematičan na jeziku, Dimal Baša na čelu Skupštine KosovaRahman Pačarizi (Rrahman Paçarizi), profesor na Odseku za novinarstvo Univerziteta u Prištini, smatra da ostavka Aliua odražava neslaganje s politikom stranke koja ga je gurnula "ka pobuni".
"Međutim, to nije bio fundamentalni razlog; jednostavno, trenutak kada je čaša bila puna i više nije mogla da je zadrži", rekao je Pačarizi za RSE.
Analitičar Imer Muškolaj (Mushkolaj), pozivajući se na izvore unutar Samoopredeljenja, takođe kaže da ostavka Aliua nije povezana samo s Bašinim izborom, već i s njegovim rezervama prema nekim odlukama i smeru partije.
"To je izraz nezadovoljstva načinom na koji je Samoopredeljenje do sada upravljao u vladi, iako je i gospodin Aliu bio deo vlade", kaže Muškolaj za RSE.
On objašnjava da nezadovoljstvo može biti povezano s Kurtijevim odstupanjem od ideologije i principa na kojima je gradio Samoopredeljenje, kao i s neispunjenim obećanjima tokom njegovog mandata na vlasti.
Ova politička grupa (Samoopredeljenje) je 'one man show', u kome o svemu odlučuje gospodin KurtiRahman Pačarizi, profesor na Odseku za novinarstvo Univerziteta u Prištini
Od dolaska u vladu početkom 2020. godine, a zatim i 2021. godine, Muškolaj kaže da je stranka ostavila po strani narative o ujedinjenju s Albanijom, nije pokrenula beskompromisnu borbu protiv korupcije i nije tretirala dijalog sa Srbijom kao nizak prioritet – iako je ranije obećavala te stvari.
"Ove stvari se više ne pominju kao uslovi ili principi za dalje delovanje. Zato smatram da se nezadovoljstvo tim pitanjima, iako može biti ublaženo time što su na vlasti, ne može u potpunosti izbeći", rekao je Muškoljaj.
On takođe podseća da Aliu nije učestvovao na internim izborima u Samoopredeljenju 2022. godine i da nije bio ni na spisku poslanika za parlamentarne izbore 9. februara – mada je Aliu izjavio da je to bila njegova lična odluka da ne učestvuje.
Odlasci bivših lidera
Ovo nije prvi put da se Pokret Samoopredeljenje suočava s odlascima na visokom nivou.
U 2018. godini suočio se s napetim političkim periodom i unutrašnjim sukobima, koji su potresli njegove rukovodeće strukture.
Sukobi su kulminirali ostavkom nekoliko ključnih ličnosti u partiji, uključujući bivšeg predsednika Visara Imerija (Ymeri), bivšeg organizacionog sekretara Dardana Molikaja (Molliqaj), zamenika predsednika Dardana Sejdiua, kao i drugih zvaničnika: Špenda Ahmetija (Shoebd), Ilira Dedu, Frašera Krasnićija (Frashër Krasniqi), Belgzima Kamberija i Aidu Derguti (Dërguti).
Većina njih je kasnije osnovala Socijaldemokratsku partiju, iako su neki od njih kasnije napustili i tu stranku.
RSE je pokušao da kontaktira nekoliko njih za komentar o dešavanjima unutar Samoopredeljenje – tada i sada.
Pročitajte i ovo: Kosovo: Pokret Samoopredeljenje i zvanično se podelioImeri, Ahmeti i Sejdiu nisu bili dostupni, dok Derguti nije izrazila želju da komentariše.
Kamberi, bivši član Predsedništva Pokreta Samoopredeljenje, kaže za RSE da ostavka Aliua – jednog od Kurtijevih najranijih i najbližih saradnika – nije nešto obično.
"Nije isto kada se naruše odnosi s nekim poput Liburna Aliua, kao što bi bilo s nekim poslanikom ili drugim aktivistom... Liburn je bio i ostaje važna ličnost za Pokret Samoopredeljenje, za njegovu istoriju", rekao je on.
'Kurti odlučuje o svemu'
Kamberi dodaje da partija ima "pro forma’" odnosno formalne mehanizme za upravljanje neslaganjima, kako bi se članovima i rukovodećim strukturama omogućilo da ih izraze i kako bi se stvorio utisak da se debate zaista uzimaju u obzir.
Međutim, naglašava on, stvarne diskusije unutar stranke se drže van očiju javnosti.
"Ono što se obično dešava jeste da, kada lider (Kurti) vidi da je njegov lični rejting, ali i rejting Samoopredeljenja, ugrožen nekom unutrašnjom tenzijom ili neslaganjem, tada se mogu preduzeti različite strategije. Kao što smo videli, na primer, demonizuju se osobe koje se ne slažu", kaže Kamberi.
Pačarizi ocenjuje da trenutno ne postoji rizik da će bilo kakva unutrašnja reakcija ugroziti funkcionisanje stranke ili položaj njenog lidera Kurtija.
"Ova politička grupa je 'one man show', u kome o svemu odlučuje gospodin Kurti", kaže Pačarizi.
"Svako (iz Samoopredeljenja) ko se protivi gospodinu Kurtiju odlazi na političke margine Kosova i polako postaje nebitan, u smislu političke aktivnosti unutar bilo koje političke stranke", dodaje on.
Kako birači mogu da reaguju?
Kurti je prvi put postao premijer u februaru 2020. godine, ali je njegova vlada brzo pala, čime je bila najkratkotrajnija od rata na Kosovu.
Sukobi oko upravljanja pandemijom COVID-19 i dijaloga sa Srbijom eskalirali su do tačke izglasavanja nepoverenja koje je pokrenula Demokratska liga Kosova 25. marta te godine, što je dovelo do pada Vlade.
Manje od godinu dana kasnije, u februaru 2021. godine, održani su prevremeni parlamentarni izbori, na kojima je Pokret Samoopredeljenje uspeo da obezbedi više od 50 odsto glasova, povrativši vlast sa snažnim mandatom.
Pročitajte i ovo: Od izborne promene do postizbornog mrcvarenjaSamoopredeljenje je takođe bilo prvo na poslednjim izborima, 9. februara, iako sa manjim procentom glasova – 42,3 odsto.
Muškolaj ocenjuje da se zasad očekuje da Samoopredeljenje bude oprezno pred svojim biračkim telom.
"Tenzije ili neslaganja unutar Pokreta Samoopredeljenje postoje i sada. Mogu se povećavati, ali smatram da bi još jedan mandat na vlasti – s premijerom Kurtijem – mogao da postigne to da, ne da ugasi tenzije, već da ih uglavnom drži prigušenim do nekog kasnijeg trenutka", kaže on.
Prema Pačarizu, biračko telo Samoopredeljenja "veruje u Kurtija".
"To su birači koji su poput 'vernika'... (Kurti) je neka vrsta duhovnog vođe te grupe ljudi koji glasaju za njega bez potrebe za objašnjenjima ili razlozima zašto bi to trebalo da urade. Jednostavno, uvereni su da treba da ga glasaju – i glasaju", kaže Pačarizi.
Kurti je već mesecima vršilac dužnosti premijera, pošto kosovska Skupština, koja bi otvorila put za formiranje nove vlade, još nije u potpunosti konstituisana.
Tokom protekle četiri godine, Kurtijeva vlada se našla u izveštajima američkog Stejt departmenta o korupciji u vladi ili Reportera bez granica o ograničavanju slobode medija.
Međutim, ono što je najdublje definisalo vladavinu lidera Samoopredeljenja jeste njegova odlučnost da proširi vlast Kosova na severu zemlje, gde živi većinsko stanovništvo srpsko koje se godinama ne pokorava odlukama zvanične Prištine.
Odluke o postavljanju albanskih predsednika opština u sredinama sa srpskom većinom, o zameni srpskih registarskih tablica, ukidanju upotrebe dinara i zatvaranju većine institucija Srbije – iako su suštinske za viziju Kurtija o suverenom i ujedinjenom Kosovu – imale su visoku cenu po međunarodne saveze.
Kao retko kada u javnosti, zvaničnici EU i SAD su oštro kritikovali njegovu vladavinu, opisujući poteze njegove vlade kao nekoordinisane.