Distanciranje od vršioca dužnosti premijera Kosova Aljbina (Albin) Kurtija i upozorenje njegovoj Vladi da slabi međunarodna podrška.
Tako Tobi (Toby) Vogel iz Saveta za politiku demokratizacije u Berlinu i Gzim (Gëzim) Visoka, profesor na odseku za studije mira i konflikta na Pravnom fakultetu Univerziteta u Dablinu, vide suspenziju strateškog dijaloga SAD sa Kosovom.
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država je u objavi na Facebook (Facebook) nalogu tu odluku obrazložila svojom zabrinutošću u vezi sa postupcima aktuelne Vlade i vršioca dužnosti premijera Aljbina Kurtija (Albin) koji "povećavaju tenzije i nestabilnost”.
Pročitajte i ovo: SAD obustavile planirani strateški dijalog sa Kosovom zbog poteza VladeKosovo i SAD je ove godine trebalo da finalizuju sporazum o strateškom dijalogu, nakon što je predsednica Kosova Vjosa Osmani u januaru saopštila da je postignut dogovor između dve zemlje o pokretanju takvog dijaloga.
Odluka SAD dolazi u vreme kada funkcioneri Pokreta Samoopredeljenje kritikuju odluke Ustavnog suda oko konstituisanja Skupštine, nazivajući tu instituciju "političkom senkom opozicije prema Samoopredeljenju".
Šta je strateški dijalog?
Strateški dijalog je proces koji Ministarstvo spoljnih poslova SAD u većini slučajeva vodi sa različitim zemljama sveta s ciljem unapređenja bilateralnih odnosa. U tom procesu se vode razgovori visokog nivoa između zemalja – bilo u Vašingtonu, bilo u zemlji partneru – o širokom spektru tema kao što su odbrana, bezbednost, životna sredina, energija, ekonomska saradnja, itd.
Na osnovu podataka Stejt departmenta, Radio Slobodna Evropa je potvrdio da su SAD u poslednje vreme vodile strateški dijalog sa Francuskom, Ujedinjenim Kraljevstvom, Rumunijom, Austrijom, Poljskom, Slovenijom, Moldavijom, Grčkom, Severnom Makedonijom, Katarom, Omanom, Bahreinom, Egiptom i drugim zemljama.
S druge strane, Vlada Kosova u tehničkom mandatu je odbacila kritike SAD, te ocenila da su njeni potezi bili u skladu sa zakonima i Ustavom Kosova, "u službi eliminisanja izvora nestabilnosti sa ciljem garantovanja održive dugoročne stabilnosti".
Predsednica Kosova Vjosa Osmani je pak izrazila duboko žaljenje zbog odluke SAD da privremeno suspenduju strateški dijalog.
Vogel: Suspenzija strateškog dijaloga znak da SAD žele da se distanciraju od Kurtija
Tobi Vogel iz Saveta za politiku demokratizacije u Berlinu, za RSE ocenjuje da SAD, načinom na koje su suspendovale dijalog o strateškim pitanjima, šalju znak da "žele da naprave određenu distancu prema Kurtiju".
Dodaje da suspenzija strateškog dijaloga takođe dolazi u osetljivom trenutku, kada Aljbin Kurti pokušava da formira novu Vladu Kosova, te da tako nešto nije slučajnost.
"SAD, a posebno prva Trampova (Donald Trump) administracija, imaju istoriju sa Aljbinom Kurtijem i istoriju umešanosti u kosovsku politiku. Nekada je bilo dovoljno da predsednik SAD ili nemačka kancelarka, dok je to još bila Angela Merkel, podignu slušalicu, pozovu nekog poput Hašima Tačija (Hashim Thaci) i kažu mu šta da uradi – i on bi to uradio. To ne funkcioniše sa Albinom Kurtijem. Da li mislite da je to dobro ili loše je nebitno, činjenica je da Kurti nije takav. I zato ga ne vole ni u Vašingtonu ni u Briselu", navodi Vogel.
Pročitajte i ovo: Ambasada SAD na Kosovu 'razočarana poslednjim postupcima i izjavama Kurtija'Vogel smatra i da je za pogoršanje odnosa Kosova sa SAD ili EU odgovoran sam Kurti jer "nije pažljivo negovao te veze", ali da se tako nešto dešava i zbog nezadovoljstva centara moći jer "ne mogu više naređivati bilo kome ko je premijer ili predsednik u Prištini".
"Mislim da se sve mora posmatrati u tom kontekstu – da li će ovo imati željeni efekat, odnosno da li će okupiti opoziciju da se ujedini i formira alternativnu vladu. Iskreno, mislim da nemaju brojeve. Tako da nisam siguran šta se ovim želi postići", kaže Vogel i izražava sumnju da se Vašington nada prevremenim izborima.
"Iskreno, to bi meni delovalo kao jedno od čistijih rešenja, jer je očigledno da onaj ko sada uspe da formira vladu neće imati jak mandat. Dobro je biti najveća stranka, ali to nije dovoljno. Potrebni su saveznici, potrebni su koalicioni partneri. Dakle, mislim da sve treba gledati u tom okviru", zaključuje on.
Visoka: Suspenziju strateškog dijaloga shvatiti ozbiljno
Gzim Visoka, profesor na odseku za studije mira i konflikta na Pravnom fakultetu u Dablinu, za RSE ocenjuje da je suspenzija strateškog dijaloga SAD sa Kosovom "još jedan znak upozorenja za Vladu Kosova da međunarodna podrška Kosovu slabi".
"To treba shvatiti ozbiljno, ali to ne znači kraj bilateralnih odnosa. Takođe je od suštinskog značaja napomenuti da Kosovo nikada nije imalo formalizovan strateški dijalog sa Sjedinjenim Američkim Državama, iako je to godinama tražilo. Čak i kada su odnosi bili odlični, SAD su izbegavale formalizaciju strateškog partnerstva sa Kosovom, nastojeći da ne antagonizuju Srbiju i da igraju balansirajuću igru u region", ocenjuje Visoka.
On ukazuje da je u prošlosti ipak bilo elemenata strateškog dijaloga o bezbednosti i priznanju, ali da su "dinamika dijaloga pod vođstvom EU i napori Kosova da proširi suverenitet na severu zemlje diktirali taj dijalog, koji sada izgleda da funkcioniše isključivo u oblasti bezbednosti".
Ranije kritike na račun Kurtijeve vlade
Vlada Aljbina Kurtija je u poslednje četiri godine često bila na meti kritika međunarodne zajednice, uglavnom zbog akcija na severu Kosova, gde živi većinsko srpsko stanovništvo, gde pokušava da uspostavi potpunu vlast.
Jedna od poslednjih akcija u tom smeru desila se 12. septembra kada su kosovske vlasti obustavile rad Fonda za zdravstveno osiguranje i Fonda za invalidsko i penzijsko osiguranje, koji su funkcionisali po sistemu Srbije u Severnoj Mitrovici.
SAD su u reakciji za RSE početkom ove godine, kada je u opsežnoj akciji zatvoreno niz srpskih institucija južno od Ibra, navele da akcije Vlade Kosova "direktno i negativno utiču na građane Kosova – etničke Srbe i druge zajednice – i da bi mogle potkopati težnje Kosova da se pridruži evroatlantskoj zajednici".
Odluka SAD da suspenduju strateški dijalog takođe dolazi u vreme institucionalne i političke krize na Kosovu.
Trenutno se čeka odluka Ustavnog suda da li je Skupština Kosova konstituisana, nakon što mu se najveća stranka Srba na Kosovu, Srpska lista, obratila za mišljenje jer smatra da je novoizabrani predsednik Skupštine Dimalj Baša (Dimal Basha) prekršio Ustav kada je odvojio glasanje za potpredsednike Skupštine iz nevećinskih zajednica i srpske zajednice.
Baša je inače jednostrano proglasio konstituisanje Skupštine završenim, iako peti potpredsednik iz redova srpske zajednice nije izabran.
Pokret Samoopredeljenje pozvao je Ustavni sud 10. septembra da zahtev srpske liste proglasi neprihvatljivim.
Pročitajte i ovo: Ustavni sud Kosova zabrinut zbog 'nepromišljenih izjava' visokih državnih funkcioneraI predsednica Osmani je ocenila da Skupština ne treba da bude blokirana zbog tog pitanja, te očekuje da Ustavni sud neće doneti odluku u korist Srpske liste, odnosno da će potvrditi da je Skupština konstituisana iako nije izabran peti potpredsednik iz srpske zajednice.
Inače, Pokret Samoopredeljenje je 7. septembra nominovao svog lidera Kurtija za mandatar za sastav nove Vlade.
Tom prilikom Kurti je izneo i kritike na račun Ustavnog suda uz ocenu da deluje pristrasno, odnosno u korist albanskih stranka koje su tokom prošlog saziva Skupštine bile u opoziciji.
Zapadne zemlje i EU kritikovale su ovakav stav kosovskog premijera.