Posljednjih mjeseci, interpelacija u zakonodavnoj vlasti dobila je nove dimenzije, posebno kada je u pitanju sudski dio - Ustavni sud, Sudski savjet i Javno tužilaštvo.
Tri interpelacije - za raspuštanje Sudskog savjeta, koju je podnijela vladajuća stranka VMRO-DPMNE, za predsjednika Ustavnog suda Darka Kostadinovskog, koju je podnijela Demokratska unija za integraciju (DUI) i posljednja koju je podnijela Ljevica za državnog javnog tužioca Ljupča Kocevskog formalno se odnose na različite nivoe u pravosuđu.
Ipak, sve tri obuhvataju ključne institucije koje određuju nezavisnost, transparentnost i odgovornost sudske vlasti u zemlji.
Prije sedmicu dana, Ljevica je zatražila da državni tužilac Kocevski bude pozvan na odgovornost po četiri osnova.
Zbog selektivne krivične istrage smrtonosnog požara u Kočanima, političkom uticaju u radu tužilaštva - za koji kažu da je postao očigledan nakon obustave postupka za smjenu Kocevskog, a nakon što se otvorila prilika za krivično gonjenje kadrova vladajuće stranke - kao i zbog funkcionalnog haosa u Višem javnom tužilaštvu, te nepostupanja po pitanju bespravne gradnje i falsifikata u skopskoj opštini Čair.
Prema riječima poslanice opozicione Ljevice Jovane Mojsovske, interpelacija uopšte nije politički pritisak na pravosuđe i ne može ni biti u uslovima kada Kocevskog bira Parlament.
"Svaki put kada se pokrene pitanje pravosuđa, svi viču 'ruke izvršne vlasti su dalje od pravosuđa i da je to oblik političkog pritiska'. Jer pravosuđe u našoj zemlji je privilegovana kasta. Sudije su još privilegovanije od poslanika. Imaju neograničen sudski mandat i ne podliježu krivičnoj odgovornosti. Možete podnijeti interpelaciju protiv poslanika, koji nosi određeni legitimitet sa hiljadama glasova iza sebe, ali ne možete podnijeti interpelaciju protiv državnog javnog tužioca, kojeg imenuje Parlament", rekla je Mojsovska, napominjući da je interpelacija mehanizam za pozivanje sudija na odgovornost.
Jedan od ključnih momenata za interpelaciju za Kocevskog, prema Ljevici, jeste "selektivna krivična istraga tragedije u Kočanima" i neuključivanje aktuelnih visokopozicioniranih zvaničnika u institucijama koje vodi VMRO-DPMNE.
Upravo je vladajuća stranka, nezadovoljna radom Kocevskog, prva pokrenula postupak za njegovu smjenu, ali ga je obustavila nakon požara u "Pulsu" u kojem je poginulo 62 ljudi. Naveli su kako je stav da Kočevski radi neprofesionalno i pod političkim diktatom nepromijenjen, ali da ga neće mijenjati dok traje istraga o Kočanima.
Opoziciona DUI je 4. juna podnijela zahtjev za interpelaciju predsjednika Ustavnog suda Darka Kostadinovskog. Integracionisti mu zamjeraju da kao predsjednik Ustavnog suda nije poštivao Zakon o jezicima, ali ni Zakon o Ustavnom sudu i, prema njihovim riječima, više puta ih je prekršio. Sjednica o interpelaciji već je zakazana za sedmicu dana, odnosno 9. jula.
Koordinator parlamentarne grupe DUI Blerim Bedžeti nije bio dostupan za komentar.
Ustavni sud je već reagovao, navodeći da se institut interpelacije ni u kom slučaju ne odnosi i ne može primijeniti na ustavne sudije, jer se time gubi smisao Ustavnog suda i ozbiljno krši Ustav, te na taj način narušava njegova autonomija i nezavisnost.
Prethodno je Parlament izglasao interpelaciju za pet članova Sudskog savjeta, iako je Zakon o Sudskom savjetu propisao šest osnova za razrješenje članova, u kojim nije naveden i postupak preko interpelacije u zakonodavnoj vlasti, koja bira trećinu tog tijela.
'Oprezno s interpelacijama'
Prema riječima Darka Avramovskog iz Koalicije Svi za pravedno suđenje, mehanizam interpelacije do sada nije bio često korišten, ali u proteklom periodu ovakva vrsta inicijative se dešavala u vrlo kratkom roku.
On kaže da je sama priroda interpelacije zapravo politički pritisak na izabrane i imenovane zvaničnike, jer je Parlament prvenstveno političko tijelo. Međutim, navodi da se mora koristiti vrlo oprezno.
"U slučaju Sudskog savjeta, tu smo imali ozbiljne propuste, kršenje zakona. Smatramo da je i bila zakašnjela ta interpelacija pokrenuta protiv članova Sudskog savjeta. Kada je u pitanju Ustavni sud, tu mislim da najkonkretnije i najpažljivije treba da se postupa, jer Ustavni sud ima funkciju kontrole donošenja zakona i ako Parlament može razrješavati ustavne sudije samo zato što mu se ne sviđaju, onda ćemo potpuno izgubiti funkciju Ustavnog suda", kaže Avramovski.
Ali, s druge strane, smatra da se ne smije smatrati da se takve interpelacije apsolutno ne smiju podizati o radu Ustavnog suda, već ističe da bi se to trebalo ograničiti, na primjer, na finansijsko poslovanje Ustavnog suda, na administrativno poslovanje, ako se tu utvrde neki ozbiljni nedostaci, ali ne i na postupke, odluke i mišljenja sudija za koje se kaže da su sudije Ustavnog suda.
"Kada je u pitanju javni tužilac, tamo je pokrenut potpuni postupak disciplinske odgovornosti i razrješenja, koji je kasnije povučen, a sada govorite da se neki takvi mehanizmi ponovo aktiviraju, što je zaista problematično, posebno u situaciji kada imamo aktivne slučajeve i istrage visokog profila, takav postupak se ozbiljno može shvatiti kao pokušaj utjecaja na javno tužilaštvo radi određenog ishoda tih postupaka", kaže Avramovski.
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Sjevernu Makedoniju Thomas Weitz takođe se oglasio o interpelaciji za članove Sudskog savjeta, reagujući na "pritisak vladine koalicije da članovi Sudskog savjeta podnesu ostavke ili budu razriješeni zbog navodne političke pripadnosti".
"Ovaj poziv Vlade je zabrinjavajući znak političkog miješanja u pravosuđe. Nezavisnost pravosudnog sistema je ključna za vladavinu prava i podjelu vlasti, što su temeljne vrijednosti na putu Sjeverne Makedonije ka EU", rekao je Weitz prije nekoliko mjeseci.
Nakon što je VMRO-DPMNE došla na vlast u junu 2024. godine formiranjem nove vlade, nekoliko opozicionih političkih stranaka podnijelo je interpelacije protiv zvaničnika i nosilaca javnih funkcija.
Izvan pravosuđa, Evropski front, koalicija koju predvodi DUI sa 18 zastupnika u Parlamentu, podnijela je četiri interpelacije za ministre Izeta Medžitija, Ivana Stoilkovića, Pančeta Toškovskog i njegovog zamjenika Astrita Isenija.
Opozicioni Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) ih nije podržao, a vladajući VMRO-DPMNE i Vrijedi su ih nazvali neosnovanim.
Ljevica je takođe podnijela interpelaciju za funkcionere, za Ilire Dauti, kao predsjedavajuću Odbora za socijalnu politiku, demografiju i mlade, te za ministra Pančeta Toškovskog.
Nakon što je njena interpelacija izglasana, zastupnica Dauti podnijela je ostavku na mjesto predsjedavajuće Odbora.