Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio je Skupštini na ponovno odlučivanje jedan od dva sporazuma koja je Vlada potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
On je proglasio Zakon o potvrđivanju Sporazuma o ekonomskoj saradnji dok je Zakon kojim se potvrđuje Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina vratio poslanicima na ponovno odlučivanje.
Kako bi Sporazumi koje je premijer Milojko Spajić potpisao krajem marta sa zvaničnicima Emirata stupili na snagu, Skupština Crne Gore je dva zakona, na predlog Vlade, usvojila po hitnom postupku 23. aprila.
Pročitajte i ovo: Skupština Crne Gore usvojila Sporazume sa Emiratima: Obećanja o milijardama nadjačala kritike i upozorenjaPodržali su ih poslanici parlamentarne većine - Spajićev Pokret Evropa sad, Nova srpska demokratija šefa parlamenta Andrije Mandića, Demokrate i Bošnjačka stranka.
Danima uoči usvajanja Milatović i dio nevladinog sektora ukazivali su da se usvajanjem Sporazuma o saradnji u turizmu i razvoju nekretnina suspenduje Ustav i dio crnogorskih zakona.
Milatovićevo vraćanje ovog zakona Skupštini obavezuje poslanike da ponovo o njima glasaju.
Ukoliko ih ponovo usvoje, oni bi ponovo bili poslati Milatoviću na potpisivanje.
Po Ustavu, u tom slučaju on mora da ih potpiše, čime stupaju na snagu.
Milatovićevo obrazloženje odbijanja
Iz kabineta crnogorskog predsjednika je navedeno da su razlozi nepotpisivanja brojna otvorena pitanja iz tog Sporazuma, a na koja javnost nije dobila adekvatne odgovore od Vlade Crne Gore.
Glavne primjedbe su da Sporazum ne poštuje princip konkurencije i ravnopravnog položaja na tržištu, da suspenduje domaće zakonodavstvo o javnim nabavkama, tenderima i državnoj imovini, da ne nema pravnih i finansijskih analiza o brojnim obavezama koje je, tim dokumentom, na sebe preuzela Vlada ...
"Sporazum praktično predstavlja jednostrano obavezujući akt kojim se predviđa niz obaveza za Crnu Goru, dok isti ne sadrži nijednu konkretnu obavezu druge strane (UAE ) koja bi osigurala zaštitu interesa države u ovom pravnom poslu", ocjenjuje se u obrazloženju Milatovića.
Ovakvim pristupom, kako tvrde, Vlada je državu Crnu Goru dovela u neravnopravan položaj u odnosu na drugu ugovornu stranu.
Predsjednik Milatović na kraju poziva poslanike da, pri ponovnom odlučivanju, imaju u vidu sve primjedbe na Sporazum dijela državnih organa, lokalnih zajednica, NVO sektora i evropskih zvaničnika, kako bi se, kako navodi, preduprijedile štetne posljedice po državne interesa.
O razlozima vraćanja Skupštini Sporazuma Milatović telefonski je upoznao ministra vanjskih poslova UAE šeika Abdulaha bin Zajeda Al Nahjana .
Ulcinj - glavni razlog Sporazuma ?
Iako se u Sporazumima ne navodi lokacija investicija, Vlada je ranije najavila da se oni odnose na ulaganja arapskog biznismena Mohameda Alabara u ulcinjsku Veliku plažu, čemu se oštro protive lokalne vlasti, opozicija iekolozi.
Pročitajte i ovo: Bender: Brisel ne želi sebi da veže ruke određenjem prema sporazumu Crne Gore sa EmiratimaU pitanju je zakup na 99 godina dijela Velike plaže, koja sa zaleđem obuhvata oko 20 miliona kvadrata, a na kojoj bi se gradili turistički i stambeni kompleksi, saopštio je u više navrata premijer Spajić.
On je početkom aprila u Skupštini tvrdio da je Alabar spreman da investira oko 35 milijardi eura. Kasnije je izjavu relativizovao, rekavši da je u pitanju potencijal za privlačenje inveticije u tom iznosu.
Sporazum Vladu pak obavezuje da pripremi plansku dokumentaciju u skladu sa željama arapskih investitora, izgradi infrastrukturu za projekte, preuzme troškove eksproprijacije ...
Nema jasne procjene koliko bi to moglo koštati Crnu Goru.
Alabar je bio uključen u izgradnju projekata Beograd na vodi.
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora - MANS, koja se decenijama bori proiv korupcije, ukazala je na visok rizik od pranja novca, budući da podaci o stvarnim vlasnicima kompanija registrovanih u Emiratima nijesu javno dostupni.
Vlada neće moći da provjeri kome je ustupila državnu imovinu, tvrde u MANS-u.
Iz nevladinog sektora ocjenjuju da je sporazum u suprotnosti sa pravnim tekovinama Evropske unije u oblastima nabavki, konkurencije, ekologije.
A upravo ta pitanja se tretiraju poglavljima : 4- Sloboda kretanja kapitala, 5- javne nabavke, 8- konkurencija i 27- zaštita životne sredine, koje Vlada planira da zatvori u pregovorima sa EK do kraja godine.
Cilj Vlade je da do kraja 2026. zatvori sva pregovaračka poglavlja, da bi dvije godine kasnije Crna Gora bila primljena u članstvo u EU.
Vaš browser nepodržava HTML5
Vijenci pred Skupštinom Crne Gore u znak žalosti za Ustavom