Dok evropske diplomate pripremaju samit Berlinskog procesa u Londonu, politički vrh Republike Srpske šalje već poznatu poruku: "Zapad je protiv nas".
Milorad Dodik, lider vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata i bivši predsjednik entiteta Republika Srpska (RS), tvrdi da su među "najvećim neprijateljima Republike Srpske" Velika Britanija, "neki ostaci prethodne njemačke vlasti", dio administracije iz Brisela, te dosadašnje administracije Clintona, Obame i Bidena.
Ovu izjavu ponovio je u Moskvi 9. septembra, nakon sastanka sa ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovim.
Njegov narativ preuzeo je i državni ministar trgovine iz redova SNSD-a Staša Košarac koji je otkazao dolazak na sastanak Berlinskog procesa u Londonu.
U pismu Britancima, Košarac je 8. septembra naveo da Velika Britanija ima "izrazito neprijateljski odnos prema Republici Srpskoj te srpskom narodu".
Ova konferencija na visokom nivou okuplja čelnike EU i šest zemalja Zapadnog Balkana (WB6).London će biti ovogodišnji domaćin niza sastanaka na ministarskom nivou koji će obuhvaćati vanjsku, unutarnju i ekonomsku politiku. Kulminirat će samitom čelnika Zapadnog Balkana i EU koji će 22. oktobra u Londonu organizirati britanski premijer.Inicijativu je pokrenula bivša njemačka kancelarka Angela Merkel 2014. godine, s ciljem poticanja suradnje i financijske pomoći BiH, Albaniji, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji na njihovom putu prema članstvu u EU.
"Ne mislim da nam je bilo ko neprijatelj, osim nas samih. Kad govorimo o kapitalu, on ne priznaje neprijateljstva, njemu samo treba sigurno tržište, sigurna vlast i sigurna politika. Da nema turbulencija", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Nedeljko Glamočak, zastupnik opozicijske Srpske demokratske stranke u Narodnoj skupštini RS-a.
Mira Pekić, zastupnica opozicijske Partije demokratskog progresa u državnom parlamentu, kazala je za RSE da je u BiH, time i u Republiku Srpsku dobrodošao svako ko je spreman da investira, zapošljava, radi i plaća poreze.
"Naš sistem je potpuno neuređen. Ako se ovako nastavi, i postojeći investitori dobro će da razmisle da li je njihov kapital siguran i da li će moći uopšte da rade pod ovakvim uslovima", kazala je Pekić.
Šta Britanci rade u RS-u?
Britanske kompanije su do 2024. godine uložile oko 634 miliona eura u Bosni i Hercegovini. Godinama su među deset zemalja iz kojih dolazi najviše stranih investitora, prema podacima Agencije za promociju stranih ulaganja (FIPA) BiH.
Iz Velike Britanije je, primjerice, došlo više direktnih stranih investicija u entitet Republika Srpska nego iz Rusije.
Najveći investitori su Adriatic Metals, Telemach, MINECO i EFT, sa projektima u rudarstvu, informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, te energetici i farmaciji.
Britanska kompanija najveći je poslodavac u Srebrenici, u istočnoj Bosni, gdje je uložila u rudnik olova i cinka "Sase".
Britanski kapital stoji i iza 20-ak firmi u Republici Srpskoj koje posluju u oblastima usluga, ICT sektora i prehrambene industrije, uključujući telekomunikacijsku kompaniju Telegroup, DDC, Trio Advisory, te Banjalučku pivaru.
Velika Britanija godišnje izdvoji između 40 i 50 miliona funti (46-57 miliona eura) za projekte na Zapadnom Balkanu.
Primjerice, Britanija je osigurala i tehničku pomoć, te sredstva koja su uložena za kreiranje novih zakona i unaprjeđenje efikasnosti javne uprave u RS-u.
Dva javna univerziteta u Banjoj Luci i Istočnom Sarajevu sudjelovala su u petogodišnjem projektu vrijednim 1,4 miliona s 18 univerziteta sa Zapadnog Balkana.
Velika Britanija godinama pomaže BiH kroz projekte u školstvu, privredi, pravosuđu i sigurnosti. Finansira IT obuke u školama, podržava potragu za nestalima, borbu protiv nasilja nad ženama i stipendira bh. studente na britanskim univerzitetima.
S druge strane, najveći investitori u Federaciji BiH dolaze iz Hrvatske, Austrije i Njemačke.
Ko su najveći trgovinski partneri u BiH?
Zemlje članice EU su najveći trgovinski partneri BiH, a iz njih dolazi i najveći dio direktnih stranih ulaganja.
Evropska unija (EU) je i najveće izvozno tržište za bosanskohercegovačke kompanije, uključujući firme iz RS-a.
Njemačka je drugo najvažnije tržište za proizvode iz BiH, odmah iza susjedne Hrvatske. Nakon susjednih zemalja i Austrije, iz ove zemlje dolazi i najviše stranih ulagača.
EU sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) spada među najveće donatore za poslijeratnu obnovu Bosne i Hercegovine.
Prema okvirnim podacima koje je Delegacija EU u BiH dostavila RSE, iz budžeta EU je uloženo više od 3,5 milijardi eura u obnovu srušenih domova i infrastrukture, razminiranje, razvoj ekonomije i javne uprave.
Pročitajte i ovo:
Od rata do danas EU uložila više od 3,5 milijardi eura u BiHSAD, Japan i Kanada najveći partneri Dodikovog 'protektorata'U okviru Plana rasta, Brisel je Bosni i Hercegovini ponudila oko milijardu eura bespovratnih i povoljnih kreditnih sredstava za infrastrukturne, energetske i druge projekte, nakon što vlasti usvoje i provedu plan reformi.
Većinu uvjeta, poput imenovanja nedostajućih ustavnih sudaca ili zakon o državnom Sudu BiH, odbijaju predstavnici Republike Srpske.
Pročitajte i ovo: BiH u političkom haosu gubi milione eura iz EUUloga međunarodne zajednice u BiH
Ujedinjena Kraljevina (UK) i Sjedinjene Američke Države stalne su članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, ali i Vijeća za provedbu mira (PIC) u Bosni i Hercegovini.
PIC je imenovao Christiana Schmidta, bivšeg ministra u vladi kancelarke Angele Merkel, za visokog predstavnika u BiH.
Visokom predstavniku su prije gotovo tri decenije dodijeljene Bonnske ovlasti da mijenja zakone i smjenjuje dužnosnike koji podrivaju Daytonski mirovni sporazum kojim je 1995. godine okončan rat u BiH. Vlasti RS-a, Rusija koja je napustila PIC, te Kina protive se imenovanju Schmidta i njegovim ovlastima.
Pročitajte i ovo: Koja je uloga visokog predstavnika u BiHZbog nepoštivanja Schmidtovih odluka kojima je poništio neustavne zakone u RS-u o zabrani rada državnih institucija u tom entitetu, Sud BiH je osudio Milorada Dodika i zabranio mu obavljanje javnih funkcija. Dodik je presudu prihvatio otkupom zatvorske kazne za oko 18.000 eura.
SAD i Ujedinjena Kraljevina sankcionirale su Dodika, članove njegove porodice, najviše zvaničnike RS-a i firme za koje tvrde da su s njima povezane, zbog kršenja Daytonskog sporazuma, secesionističkog djelovanja ili pod sumnjom za korupciju.
Njemačka i Austrija pridružile su se proljetos sankcijama prema rukovodstvu RS-a.
SAD i UK glavni su sponzori rezolucije o genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici na koju je Rusija stavila veto u Vijeću sigurnosti UN-a u julu 2015. godine, kao i rezolucije Opće skupštine UN-a koja je usvojena većinom glasova u maju 2024. godine.