Osmi put zaredom, poslanici nisu uspeli da konstituišu Skupštinu Kosova, čime se pokazuje ne samo nedostatak političkog konsenzusa, već i nedostatak volje za poštovanje institucionalnih odgovornosti koje proizilaze iz samog rezultata izbora.
Tako kaže u intervjuu za Radio Slobodna Evropa, Naim Rašiti(Rashiti), direktor Balkanske grupe za politike u Prištini.
On kaže da se institucionalni zastoj, koji je zahvatio Skupštinu Kosova nakon poslednjih izbora, opasno produžava, produbljujući političku krizu i stavljajući zemlju na put ustavne nesigurnosti.
RSE: Skupština Kosova ne uspeva da se konstituiše. Po vašem mišljenju, gde leže prepreke?
Pročitajte i ovo: Neuspešan i osmi pokušaj konstituisanja Skupštine KosovaRašiti: Ništa novo što se nije desilo u prošlosti, ni 17 godina nakon proglašenja nezavisnosti, demokratija na Kosovu ne izvlači pouke, ne sazreva, nastavlja sa istim ponašanjem, uprkos veoma dobrom izbornom procesu i danu glasanja, uprkos odlukama Ustavnog suda i tačnim elaboracijama Ustavnog suda.
Politički subjekti i politički eksponenti koriste manevre da spreče konstituisanje Skupštine i verujem da ćemo biti u situaciji koja će se nastaviti sa mnogo neizvesnosti, dok možda ne budemo imali novi proces u Ustavnom sudu. Za to treba da se pobrinu i poslanici Skupštine Kosova.
Kao i u prošlosti, 2014-2017, odgovornost za konstituisanje Skupštine je na pobedničkoj stranci, i tada kao i sada, pobednička stranka ima obavezu da pronađe kandidata prihvatljivog za više poslanika, jer predsednik Skupštine ima reprezentativnu ulogu Skupštine, a ima još jednu ulogu, a to je ujedno i vršilac dužnosti predsednika, koji nužno mora biti konsenzualna figura. Ni prethodne vlade to nisu učinile, ali smo mislili da sada, nakon mnogo godina, politika je donekle sazrela i trebalo bi to da uradi. Dok se to ne desi, ili dok pobednička stranka ne postigne dogovor sa manjim strankama, nećemo imati konstituisanje Skupštine.
RSE: Da li će političke stranke moći da postignu neki dogovor za rešavanje ovog pitanja?
Rašiti: Mandatom i odlukom Ustavnog suda političke stranke su obavezne da pronađu konsenzus za formiranje i konstituisanje Skupštine. (Sada) to ne rade i neće to raditi, i uvek, kao i u prošlosti, pobednička stranka odgovorna za ovaj proces koči taj proces dok ne obezbedi glasove za Vladu.
Pročitajte i ovo: Zašto je Hadžiju kobna za konstituiranje Skupštine Kosova?RSE: Da li Pokret Samoopredeljenje treba da insistira na svom kandidatu, kada nema potrebne glasove?
Rašiti: Naravno da ne, pobednička stranka bi trebalo da ima kandidata koji obezbeđuje širu podršku. Naravno, da bude iz njihovog predloga, njihovog ranga, i da bude kandidat koji nudi širu zastupljenost u Skupštini.
Tako su stranke radile u prošlosti, tako se desilo 2014. i 2017. godine, i ista logika se nastavlja i sa Pokretom Samoopredeljenje kao pobednikom ovih izbora.
RSE: Da li je problem samo u predloženom imenu za predsednika Skupštine, ili se, po vašem mišljenju, radi o nečemu drugom u ovoj situaciji?
Rašiti: Verujem da su sa odlukama Ustavnog suda svi upoznati, svaki subjekt zna red i ustavnu odgovornost za formiranje institucija. Svi subjekti znaju odgovornost i isključivo pravo Pokreta Samoopredeljenje kao pobedničke stranke. Dakle, ne vidim da druge opozicione stranke, u principu, ne mogu glasati za kandidate pobedničke stranke, ali do tada je odgovornost pobedničke stranke da predloži kandidate koji su prihvatljiviji opoziciji, ako su im potrebni njihovi glasovi.
Ali mi to nismo videli. Uvjeren sam da bi, ako ima drugih kandidata, opozicione stranke glasale za njih ili bi, u suprotnom, bile izložene da blokiraju konstituisanje Skupštine. U međunarodnoj praksi, pobednička stranka bi predložila tri prihvatljiva imena i od njih bi bilo izabrano ono koje bi dobilo najviše glasova. Tako je to trebalo biti ili bi se konsultacije vodile s liste od tri imena, ili pet imena, ili dva imena.
RSE: Kakav rizik postoji za Kosovo, institucionalno i politički, ako se ova situacija nastavi?
Pročitajte i ovo: Marta Kos: Studenti od vlasti u Srbiji traže što i EU; bez saglasnosti o sankcijama DodikuRašiti: Gledajte, Kosovo je već razoreno političkim krizama, lošim odnosima sa međunarodnim faktorima, nedostatkom razvoja, nekim oblikom institucionalne i razvojne stagnacije. Od tekućih kriza, od napetosti sa Srbijom, od nedostatka dijaloga sa EU i od sankcija EU. I od brzih međunarodnih događaja koji ugrožavaju stabilnost drugih zemalja, ne samo Kosova.
Na Kosovu bi trebalo da postoji potpuno drugačije političko institucionalno delovanje, kako bi se Kosovo dobro pripremilo za nove situacije, ali politička scena nastavlja sa starim tonom licemerja i teško je razumeti tačno koji su ciljevi pojedinih političkih subjekata.
RSE: Kako vidite rešenje ove situacije, da li bi trebalo da se uključi i Predsedništvo, da li je potreban neki posrednik?
Rašiti: Ne, nema potrebe. Parlamentarni politički subjekti treba da pronađu način za konstituisanje Skupštine, onda je formula i proces za formiranje Vlade veoma jasan.
Najbolje rešenje je da Pokret Samoopredeljenje izađe sa tri imena za predsednika Skupštine i jedno od njih bi moralo da bude izglasano od strane opozicije.
RSE: Da li postoji realna mogućnost za nove izbore u ovom slučaju, da li bi oni bili rešenje ili produbljivanje političkih podela?
Rašiti: Novi izbori bi uništili Kosovo, imajući u vidu da ćemo imati lokalne izbore u oktobru. Najveći paradoks je što u ovoj fazi formiranja institucija, svi govore da će ove institucije imati mandat kraći od godinu dana, i ako budemo imali nove izbore u narednim mesecima, uništili bismo Republiku, uništili bismo institucije. Došlo bi do nedostatka ili pada efikasnosti institucija, ekonomije i tako dalje, i naravno, značajno bi se smanjilo poverenje javnosti, poverenje građana u institucije, uključujući i učešće na izborima.
Pročitajte i ovo: Da li je kasno za razgovore o novoj Vladi Kosova?RSE: Pomenuli ste građane, da li ovaj zastoj utiče na poverenje građana u demokratske institucije, da li može imati posledice?
Rašiti: Postoji ogroman pad poverenja u institucije, ali polarizacijom političke scene dolazi do stabilnosti odnosno konsolidacije stavova građana u odnosu na jedan ili drugi subjekt. I na neki način, polarizacija služi za očuvanje političkih subjekata, za očuvanje slepe podrške za njih, ali naravno, to se ne pretvara u institucionalnu podršku i pretvoriće se u degradaciju institucija, jer su lideri subjekata postavljeni u epicentar te podrške i tog javnog narativa.
RSE: Kako međunarodna zajednica percipira ove događaje, može li se očekivati neki pritisak ili diplomatska intervencija za deblokadu situacije?
Rašiti: Ne, međunarodni faktor, SAD i EU, su veoma zauzeti drugim međunarodnim agendama i ne verujem da ćemo imati angažman neke vlade ili međunarodnog faktora na Kosovu, osim ako se ne dogodi neka ozbiljna bezbednosna kriza. Inače, ne vidim da ćemo imati direktnu intervenciju u procesu formiranja, konstituisanja institucija.
RSE: Koliko ova unutrašnja kriza može da ošteti Kosovo na međunarodnom planu?
Rašiti: Kosovo je već oštećeno na međunarodnom nivou, i poverenje u Kosovo i sposobnost institucija da se angažuju na nekoj ozbiljnoj međunarodnoj agendi je veoma malo. Kosovo je ponovo izgubilo šansu za članstvo u Savetu Evrope.
Kosovo ne pronalazi način da vodi dijalog sa EU o ukidanju mera, ne preduzima korake da ih ubedi da ukinu mere. Kosovo trenutno nema nijednu realnu međunarodnu agendu i sve je u iščekivanju formiranja stabilne vlade. Međunarodni faktor ionako neće verovati nijednoj vladi kao što je ova, imajući u vidu da, kao što sam rekao, svi očekuju da će izborni ciklusi ometati formiranje bilo kakve ozbiljne i dugoročne politike Kosova.
Pročitajte i ovo: Kako izaći iz zastoja Skupštine Kosova?