Podrška građana članstvu Crne Gore u NATO manja je za skoro devet odsto nego marta prošle godine, dok je broj protivnika, u istom periodu, porastao preko 11 odsto – rezultati su istraživanja Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) obavljenog u septembru.
Za Atlantski savez Crne Gore to je potvrda da unutar institucija i političkih struktura i dalje djeluju proruski i anti NATO elementi.
"Njihovo djelovanje je usmjereno na širenje sumnje, slabljenje povjerenja građana i relativizaciju strateških ciljeva države", naveli su za Radio Slobodna Evropa (RSE).
NATO zvaničnik je na upit RSE da komentariše ove podatke naveo da se Crna Gora suočava "sa stalnim hibridnim prijetnjama od strane ruskih i stranih aktera", istakavši da Alijansa cijeni kontinuiranu saradnju sa njom.
Na konkretno pitanje o razlozima za pad podrške u posljednjem istraživanju, zvaničnik je RSE uputio na crnogorske vlasti.
Međutim, RSE nije dobio komentar od Ministarstva odbrane.
Čitajte: Od ulaska Crne Gore u NATO, 750 miliona eura za odbranuBivši načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Dragan Samardžić smatra da je pad podrške članstvu posljedica složene kombinacije globalnih uticaja, unutrašnje polarizacije i komunikacionih slabosti državnih institucija.
Crna Gora je u junu 2017. godine postala članica Alijanse, u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista koja je izgubila vlast sredinom 2020.
Dio stranaka koje su od tada u vlasti, uglavnom su iz stranaka proruskog Demokratskog fronta protivnici su NATO.
Njihov lider Andrija Mandić predsjednik je Skupštine Crne Gore.
Čitajte: U saradnji sa SAD, Crna Gora će proizvoditi dronove, a prvu seriju donirati UkrajiniCEDEM o podršci članstvu
Istraživanje CEDEM-a, obavljeno u septembru, pokazalo je da članstvo Crne Gore u NATO podržava 40,7 ispitanika što je manje u odnosu na mart 2024., kada je ta podrška iznosila 49,5 odsto.
Procenat protivnika je sada 42,1 posto, dok je u martu prošle godine bio 30,7 odsto.
CEDEM odnos javnog mnijenja prema članstvu istražuje od 2008. godine.
Dosadašnja istraživanja su pokazala da su ispitanici u kontinuitetu većinski podržavali članstvo Crne Gore u NATO od polovine 2020. do marta 2024.
Posljednje istraživanje je realizovano od 25. septembra do 6. oktobra ove godine, na uzorku od 1006 punoljetnih ispitanika.
Crna Gora u borbi protiv hibridnih prijetnji
U odgovoru na upit RSE, zvaničnik NATO je saopštio da Crna Gora doprinosi zajedničkoj bezbjednosti učešćem u misijama na Kosovu, Iraku, Letoniji i Bugarskoj, te podrškom koju je do sada pružila Ukrajini.
Zvaničnik NATO: Crna Gora doprinosi zajedničkoj bezbjednosti
"Uključujući isporuku vojne opreme i podršku kroz NATO Sveobuhvatni paket pomoći", rekao je zvaničnik Alijanse.
Istakao je i benefite koje Crna Gora ima od učlanjenja u NATO.
Navodi da su od tada porasle strane investicije iz NATO zemalja, da saveznici obezbjeđuju crnogorski vazdušni prostor kroz misiju Air policing i da Alijansa pomaže u borbi protiv hibridnih prijetnji.
"Crna Gora je preduzela snažne mjere za suzbijanje hibridnih prijetnji i bila prva saveznica koja je dobila podršku NATO tima za borbu protiv hibridnih prijetnji", navodi se u odgovoru za RSE.
Samardžić: Neki bi da dovedu u pitanje opravdanost članstva
Da je percepcija građana o konkretnim koristima članstva i dalje slaba ocjenjuje bivši načelnik Generalštaba Vojske, penzionisani admiral Dragan Samardžić.
Smatra da su za to najodgovornije državne institucije, prije svega Vlada.
Dragan Samardžić: Postoje akteri koji nastoje da poljuljaju povjerenje građana
"Jasno je da postoje akteri koji, dirigovanim i koordinisanim aktivnostima, nastoje da poljuljaju povjerenje građana i ponovo otvore pitanje opravdanosti članstva", navodi Samardžić.
Samardžić kaže da ti protivnici NATO vješto koriste institucionalne slabosti i neadekvatne reakcije države u kriznim situacijama kako bi to prikazali kao manjkavost same Alijanse.
Dodaje i da je država suočena i sa visokim stepenom populizma.
Intenzivne informacione kampanje proruski orijentisanih izvora i višegodišnji rat u Ukrajini stvaraju atmosferu nesigurnosti i zamora građana od geopolitičkih tema, ocjenjuje Samardžić.
"Takvo okruženje pogoduje narativima koji relativizuju značaj članstva u Alijansi i šire sumnju u njeno jedinstvo, sposobnost i kredibilitet da odgovori na savremene bezbjednosne izazove i zaštiti svoje članice", dodaje on.
Vojska Crne Gore nabavila prve bespilotne letjelice
Podrivanje evroatlantskih vrijednosti
U Atlantskom savezu Crne Gore smatraju da i dio državnih centara moći koristi javne resurse da podrivaju evroatlantske vrijednosti.
"Istovremeno prikrivajući sopstvenu političku zavisnost od interesa koji su suprotni crnogorskim. To je glavna prijetnja. Država mora pokazati odlučnost, zrelost i jasnu volju da odbrani strateške interese od onih koji bi je rado vratili pod tuđi uticaj", ističu iz Atlantskog saveza.
Naglašavaju da je Crna Gora duboko u evropskom procesu i članica najsnažnijeg bezbjednosnog saveza, te da "sa tog puta nema nazad".
Ključnim ocjenjuju da Vlada i institucije sa reaktivnog pređu na proaktivan pristup šaljući jasne i jedinstvene poruke.
"I da konkretnim rezultatima vrate povjerenje građana i pokažu da Crna Gora pripada Evropi, da je njena vrijednosna i politička cjelina", ističu iz Atlantskog saveza.
Gdje škripi?
Skupština Crne Gore duže od tri mjeseca ne usvaja odluku o upućivanju pripadnika Vojske u sastav NATO misije bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu NSATU (NATO Security Assistance and Training for Ukraine).
Čitajte: Skupštinski Odbor podržao slanje vojnika Crne Gore u NATO misiju UkrajiniTu odluku skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu je usvojio 17. jula, čemu su se protivili poslanici vladajuće koalicije iz stranka proruskog Demokratskog fronta (DF).
Kako su tada saopštili, izričito se protive bilo kakvom angažmanu crnogorskih vojnika u vezi s ratom u Ukrajini.
Reagovao je ministar odbrane Dragan Krapović objašnjavajući da pripadnici Vojske neće ići u Ukrajinu, već da će ukrajinske vojnike obučavati u Njemačkoj.
Inače, ministar Krapović je, na posljednjem ministarskom sastanku u Briselu 16. oktobra, naglasio da Crna Gora odgovorno ispunjava zadatke sa NATO agende čiji je cilj jačanje kolektivne odbrane.
U tom kontekstu je potvrdio odlučnost Crne Gore da nastavi sa trendom rasta izdvajanja za potrebe odbrane.
Naime, na posljednjem samitu NATO u Hagu, postignut je dogovor da članice saveza do 2035. povećaju izdvajanja za odbranu na pet odsto BDP-a.
To je dva i po puta više od sadašnjih izdvajanja, i procjenjuje se na više od 460 miliona eura.
Milan Knežević, iz vladajućeg DF-a, je to ocijenio neprihvatljivim i pozvao da se građani na referendumu izjasne o tom izdatku.
Ostale članice vladajuće koalicije nisu komentarisale Kneževićevu inicijativu.
Istraživanje CEDEM-a je pokazalo i pad podrške građana članstvu u Evropskoj uniji, sa 78 posto u martu prošle godine na 71 procenat u septembru ove.
Slični su i rezultati nedavnog istraživanja sprovedeno za potrebe Evropske komisije, koje je pokazalo pad povjerenje građana Crne Gore u EU za 14 procenata, sa 83 na 69 odsto, od marta do septembra ove godine.
Čitajte: Zašto u Crnoj Gori 'oscilira' povjerenje u EU?