'Nije dovoljno imati mjesto za stolom, moramo čuti i glasove žena'

Veoma je važno da žene učestvuju u razgovoru na različitim nivoima, od najviših političkih, pa do nivoa zajednica, kaže u razgovoru za Radio Slobodna Evropa specijalna predstavnica NATO-a za žene, mir i sigurnost Irene Fellin.

"Liderstvo koje žene imaju na nivou zajednica je veoma važno, ali se često potcjenjuje", kaže Fellin u razgovoru vođenom tokom GLOBSEC Foruma koji se od 12. do 14. juna održavao u Pragu.

Potrebno je stvoriti prostor za učešće žena u politici kaže Fellin. No, veoma je važno također govoriti i o drugim izazovima poput digitalnog nasilja i raditi na pronalasku rješenja.

"Žene se uvijek napadaju mizoginim jezikom, seksizmom, sramoćenjem, na sasvim drugačiji način od muškaraca. Zato moramo stvoriti siguran prostor."

Žene, mir i sigurnost

RSE: NATO je najveći odbrambeni savez, a prema podacima Ujedinjenih nacija nasilje nad ženama je najraširenije kršenje ljudskih prava u svijetu. Kako NATO brani žene?

Fellin: Kada govorimo o odbrani i sigurnosti, kada kao savez kažemo da smo tu, veoma je važno da razumijemo šta znači sigurnost za stanovništvo. Nasilje nad ženama, a posebno seksualno nasilje povezano s konfliktima je raširen fenomen.

Znamo da će najmanje jedna od tri žene tokom života biti pogođena rodno zasnovanim nasiljem. A u kontekstu rata i sukoba taj broj je još veći. To smo mogli vidjeti nedavno u Ukrajini, ali imamo i brojne slučajeve iz prošlosti u kojima se to dešavalo – od konflikta na Balkanu, Iraka, Ruande, Sudana.

U proteklih nekoliko godina NATO je počeo bolje razumijevati i stavljati pitanje seksualnog nasilja visoko na agendu, kako bi se razumjelo kako se naše oružane snage trebaju ponašati i djelovati tamo gdje su raspoređene.

U tom smislu fokusiramo se na obuke, kako bi se osiguralo da su oružane snage pripremljene da razumiju šta to znači, kako da spriječe i kako da reaguju u slučajevima preživjelih seksualnog nasilja povezanog s konfliktom.

Razvijamo obuke, ali također radimo i na zagovaranju sa zemljama članicama da se osigura da ovaj modul i ovo razumijevanje budu prisutni u obukama prije raspoređivanja.

RSE: Postoji li prostor za ovu vrstu teme unutar NATO-a?

Fellin: Postoji. Sama činjenica da postojim, odnosno uloga specijalne predstavnice za "Žene, mir i sigurnost" pokazuje da je ovo važna tema za nas. Ova pozicija je uspostavljena 2012. godine.

Irene Fellin

Ja sam trenutno četvrta specijalna predstavnica, ali razgovor o ovoj temi je započeo i ranije. Prva politika NATO-a o ženama, miru i sigurnosti donesena je 2007. godine, nekoliko godina nakon što je UN usvojio Rezoluciju 1325, koja je osnova za agendu žena, mira i sigurnosti. Mi smo 32 članice, sa različitim iskustvima, različitim pogledima, i kada se ta raznolikost spoji – ona nas obogaćuje.

S vremenom, kako na nacionalnom tako i na multilateralnom nivou, ova tema postaje sve važnija, jer je, nažalost, sastavni dio dinamike današnjih sukoba i ratova. Nemoguće je govoriti o sigurnosti bez razgovora o ovoj temi.

RSE: Šta obuhvata koncept "Žene, mir i sigurnost"?

Fellin: Žene, mir i sigurnost je agenda zasnovana na Rezoluciji 1325 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, usvojenoj prije 25 godina. Radi se o velikoj agendi, ali ću spomenuti dva ključna dijela.

Prvi se odnosi na uticaj koji ratovi i konflikti imaju na žene i djevojčice i na činjenicu da, zbog naše različite uloge u društvu, žene i djevojčice bivaju pogođene na poseban način u odnosu na muškarce. Vrlo često to uključuje ratno seksualno nasilje, ali ne samo to – ograničen je pristup resursima, one obično postaju glavni staratelji u porodici jer muškarci odlaze da se bore.

'Preživjela sam', film RSE o ratnom silovanju

Pristup ekonomskim i prirodnim resursima često je ograničen za žene. Druga dimenzija, druga strana medalje, odnosi se na učešće žena.

Riječ je o stvaranju političkog prostora da se prepozna da su žene akterke promjena, da imamo važnu ulogu u rješavanju konflikata, obnovi, pa čak i u prevenciji sukoba.

Veoma je važno da žene učestvuju na različitim nivoima, od najviših, političkih nivoa, do nivoa zajednica. Liderstvo koje žene imaju na nivou zajednica je veoma važno, ali se često potcjenjuje.

RSE: Ako pogledamo postojeće sukobe, muškarci su ti koji vode ratove, ali su i oni ti koji pregovaraju o miru. Kakvo mjesto žena ima u procesu izgradnje mira?

Fellin: To je veoma kompleksno pitanje. Godinama sam se bavila proučavanjem i radom na temi žena u medijaciji i kako stvoriti prostor i priliku.

Pitanje je – kako se medijacija i pregovori organizuju. Često pokušavamo "popraviti žene" kroz obuke, tvrdeći da nema dovoljno žena, da nemaju kompetencije i vještine za učestvovanje u procesu.

Međutim, poenta je u tome kako su ti procesi strukturirani – ako proces medijacije ili pregovora uključuje samo najviše političke lidere, a žene nisu dovoljno zastupljene u političkom životu, nikada ih nećemo vidjeti za tim stolom.

Moramo preokrenuti razgovor i gledati ovo iz druge perspektive. U vrijeme mira moramo omogućiti ženama aktivnu ulogu u društvu. Dakle, stvoriti prostor za njihovo političko učešće – a to počinje od lokalnog nivoa, od načelnica i gradonačelnica, pa sve do nacionalnog nivoa.

Stvaranjem ovog prostora i prilika, u slučaju nasilnog konflikta ili rata, automatski ćemo vidjeti više žena koje učestvuju u razgovorima i imaju mjesto za stolom.

Postoje još dvije važne stvari. Jedna je ta da nije dovoljno samo imati mjesto za stolom. Godinama smo govorili da treba stvoriti prostor, da žene trebaju imati mjesto za stolom. Moramo čuti njihove glasove.

Sada više nije dovoljno ni da ih čujemo, moramo im omogućiti da vode razgovore. Istraživanja pokazuju da kada žene vode razgovore, one ih oblikuju na drugačiji način, i sam proces pregovora i razgovora o miru.

Pitanje je kako do toga doći? Kako stvoriti prostor u kojem žene žele učestvovati u politici? To je dugotrajan proces.

Također postoji izazov i po pitanju tehnologije koja olakšava rodno zasnovano nasilje. I to, nažalost, ima veliki uticaj na angažman žena u javnom prostoru, jer kada su žene žrtve nasilja na internetu, njihova želja da se izlože javnosti, kandiduju, imaju javnu ulogu – opada. To ima psihološki, ali i fizički uticaj.

Vidjeli smo u proteklim godinama da su mnoge žene odlučile da se povuku iz javne uloge i vrate privatnom životu jer su bile napadane na brutalan način.

Žene se uvijek napadaju mizoginim jezikom, seksizmom, sramoćenjem, na sasvim drugačiji način od muškaraca. Zato moramo stvoriti siguran prostor, prepoznati da ovaj oblik nasilja postoji i zaista izgraditi kulturu korištenja društvenih mreža i tehnologije na način koji ženama omogućava da ostvare svoje ciljeve i budu dio političkog života.

RSE: Ali kako to riješiti? Odakle početi?

Fellin: Mislim da je razgovor o dezinformacijama veoma važan, jer se u suštini o tome i radi. I sama sam svjedočila onome što zovemo rodna dezinformacija – dezinformacije usmjerene ka ženama s ciljem da ih povrijede. To je pitanje kulture i obrazovanja i mora početi od djece. Veoma je važno da ih naučimo kako da prepoznaju informacije, lažne vijesti od stvarnosti, kako da koriste tehnologiju. Mislim da još uvijek to podcjenjujemo.

Dakle, kolektivno moramo više raditi na tome, prepoznati i priznati da dezinformacije postoje i da rodna dezinformacija ima važnu dimenziju.

Treba educirati djecu, ali i širu javnost o tome kako da koristi te alate i kako da zaštitimo žene. Mislim da je to i pitanje otpornosti, da se napravi distanca između društvenih mreža i uloge koju imamo.

Možda je to dio rizika obavljanja javne uloge – ali to ne znači da je to prihvatljivo. Zakonodavstvo mora biti jasno i mora postojati odgovornost vlada. Ovo mora biti kažnjivo jednako kao i fizičko nasilje.

Učimo od Ukrajine

RSE: NATO ima 32 članice, a tu su i zemlje koje žele da se priključe. U svim tim zemljama problemi s kojima se žene suočavaju su različiti. Kako prevazilazite te razlike kada govorite o rodnim pitanjima?

Fellin: To je dio mog posla. Kao NATO specijalna predstavnica, odgovorna sam da integrišem agendu "Žene, mir i sigurnost" u sve što Alijansa radi – od odvraćanja i odbrane, do saradnje i upravljanja krizama.

Kada radimo s partnerima, razmjenjujemo iskustva i obuke. Često razvijamo obuke i podržavamo njihove oružane snage da dostignu NATO standarde. S vremenom su pitanja žena, mira i sigurnosti, rod i vojna operacija postali dio tih standarda.

Istovremeno, učimo kroz praksu. Učimo iz onoga što se dešava u Ukrajini – kada govorimo o ženama u borbi, o rodnoj borbenoj medicini. Nikada ranije nismo imali ovako veliki broj žena na prvoj liniji fronta. Znamo da je i medicina rodno osjetljiva, kao i sve u životu.

Naša tijela su različita, pa su i reakcije na povrede različite. Sada, u našem novoosnovanom centru u Poljskoj, pokrenuli smo istraživački projekat koji će razvijati naučene lekcije iz rata u Ukrajini, zajedno s Ukrajinom i NATO-om. Uveli smo koncept rodne borbene medicine da bismo razumjeli kako je rat uticao na žene koje se nalaze na prvoj linij.

To će nam pomoći da bolje razumijemo i da te lekcije podijelimo sa saveznicama i partnerima.

RSE: Hoće li na predstojećem NATO samitu biti mjesta za žene, mir i sigurnost?

Fellin: Uvijek ima mjesta za žene, mir i sigurnost jer je to dio razgovora kada govorimo o zaštiti našeg stanovništva. Ovaj samit ima specifičan fokus – jedinstvo, povećanje izdvajanja za odbranu, jačanje proizvodnje oružja i Ukrajina.

Često spominjem Ukrajinu jer je to dio mojih prioriteta. Radim s tamošnjim ženama, u vladi, u oružanim snagama, u civilnom društvu, i sve što radimo u Alijansi uključuje ovu agendu. Možda nije uvijek vidljivo, jer su poruke često fokusirane na ključne teme, ali moja je odgovornost da osiguram da se i iza kulisa odluke koje donosimo, i način na koji ih implementiramo, temelje na agendi žena, mira i sigurnosti.