Aleksandr Petrovič Lukašik predao je 9. juna akreditivna pisma crnogorskom predsjedniku Jakovu Milatoviću čime je zvanično stupio na dužnost ambasadora Rusije u Crnoj Gori.
Prethodnom ambasadoru Vladislavu Malenjikovu je istekao mandat u julu 2024.godine.
Milatović je upoznao Lukašika sa ključnim vanjskopolitičkim prioritetima Crne Gore – članstvom u Evropskoj uniji, kredibilnim članstvom u NATO i snaženjem dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje, navodi se iz njegovog kabineta.
Dodaje se da je Lukašik izrazio zadovoljstvo stupanjem na dužnost. Ovo je njegovo prvo ambasadorsko imenovanje.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i ruski ambasador u Crnoj Gori Aleksandr Petrovič Lukašik
Rođen 1959.godine, Lukašik je diplomirao na Moskovskom državnom institutu za međunarodne odnose 1981, piše u njegovoj zvaničnoj biografiji.
U diplomatskoj službi je od 1989, od kada je radio na različitim pozicijama u centralnom uredu Ministarstva vanjskih poslova, a bio je i šef odjeljenja za planiranje vanjske politike tog ministarstva.
Potom je od 2016. do 2022. bio otpravnik poslova Rusije u Ukrajini.
Lukašik ima diplomatski rang izvanrednog i opunomoćenog izaslanika prve klase i govori engleski, francuski i poljski jezik, navodi se na sajtu ruskog ministarstva.
Tokom diplomatske karijere Lukašik je dobio nekoliko odlikovanja od strane predsjednika Rusije Vladimira Putina -Predsjedničku povelju 2019. i Orden časti 2024.godine.
Pročitajte i ovo: Ministarstvo se ogradilo od izjave otpravnika poslova crnogorske Ambasade u Moskvi
Od dolaska na vlast u Crnoj Gori proruskih kadrova bivšeg Demokratskog fronta (DF), uključujući izbor Andrije Mandića za predsjednika Skupštine, nije bilo političkih konfrontacija između zvanične Moskve i Podgorice.
Te partije se zalažu se za ukidanje sankcija Rusiji, koje je Crna Gora uvela 2014., kada se kao država kandidatkinja za prijem u EU pridružila evropskim sankcijama Rusiji zbog aneksije Krima.
Podgorica je, prateći politiku EU, uvela i čitav set sankcija Moskvi zvog agresije na Ukrajinu 2022.godine.
Moskva je marta 2022. Crnu Goru uvrstila na spisak stranih država koje "vrše neprijateljske radnje protiv Rusije, ruskih pravnih i fizičkih osoba".
U tom periodu Crna Gora je protjerala pet ruskih diplomata, a Rusija je, kao kontramjeru, jednog diplomatu iz crnogorske ambasade u Moskvi proglasila personom non grata.
Pročitajte i ovo: Rusija prijeti konfrontacijom državama Zapadnog Balkana koje teže EUZvanični odnosi Rusije i Crne Gore, od obnove crnogorske nezavisnosti 2006. bili su dobri i pratila su ih značajna ruska ulaganja u tržište nekretnina, turizam i privredu.
Pogoršani su zbog oštrog protivljenja Moskve da se Crna Gora učlani u NATO 2017, kada je na vlasti bila Demokratska partija socijalista.
U oktobru 2016. je Specijalno državno tužilaštvo optužilo dvojicu ruskih državljana, zajedno sa osam srpskih,i čelnicima DF-a Milanom Kneževićem i Andrijom Mandićem, za pokušaj nasilne smjene vlasti u Crnoj Gori.
Oni su prvostepeno bili osuđeni na ukupno 70 godina zatvora, no nakon što je DF došao na vlast 2020, godine, presuda je oborena, a u ponovljenom suđenju su svi optuženi oslobođeni.