Poljska i Latvija prijavile povećanje broja migranata iz Bjelorusije

Litvanija je pooštrila granicu s Bjelorusijom i ovlastila graničnu stražu da potisnu iregularne migrante.

Poljska i Latvija zabilježile su rekordan broj migranata koji prelaze granicu s Bjelorusijom, usred optužbi da Minsk koristi migrante kao oružje protiv Evropske unije.

Latvija se posljednjih sedmica suočava s porastom broja iračkih migranata iz Bjelorusije, nakon čega su vlasti pojačale nadzor nad granicom i počele potiskivati migrante bez dokumenata.

Kako Litvanija pooštrava granicu, Poljska i Latvija sada optužuju Bjelorusiju da se pridržava istog scenarija tako što šalje sve veći broj migranata na svoje granice.

Poljska granična straža je u saopštenju 9. avgusta navela da je od 6. avgusta zadržala 349 iregularnih migranata koji su prešli bjelorusku granicu. Rekla je da su migranti vjerovatno iz Iraka i Afganistana.

Granična policija je 2020. godine privela 122 iregularnih migranata koji su prešli bjelorusku granicu. Do sada je u 2021. ta brojka skoro 900.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Latvije u istom razdoblju od 6. do 9. avgusta privelo je 218 migranata, uglavnom Iračana.

Iz kabineta premijera Krisjanisa Karina je 9. avgusta saopšteno da podržava prijedlog ministra policije o proglašenju vanrednog stanja na granici Latvije i Bjelorusije.

Pročitajte više Litvanija i Poljska optužuju Belorusiju za odmazdu slanjem migranata

Poljska, baltičke zemlje i zvaničnici EU smatraju da migrantske tokove orkestrira bjeloruski moćnik Aleksandar Lukašenko u znak odmazde za sankcije EU zbog suzbijanja rada njegove vlade.

Poljska kaže da bi i Bjelorusija mogla poslati migrante preko granice u znak odmazde zbog odluke Varšave da pruži utočište bjeloruskoj atletičarki Kristini Timanovskajoj nakon što je odbila vratiti se u rodnu zemlju sa Olimpijskih igara u Tokiju.

Ministri EU trebali bi raspravljati o situaciji na bjeloruskoj granici na vanrednom sastanku 18. avgusta. EU pokušavao sarađivati s vladom u Bagdadu na zaustavljanju protoka iračkih državljana.

Na skoro osmosatnoj konferenciji za novinare 9. avgusta, Lukašenko je kritikovao Zapad i opoziciju, osuđujući međunarodne sankcije protiv njegove vlade.

"Iregularne migracije. Ne, nikoga ne ucjenjujemo. Nikome ne prijetimo. Jednostavno ste nas doveli u takve uslove da moramo reagovati. A mi reagiramo, oprostite, na najbolji način", rekao je Lukašenko.

Bjeloruski autoritarni vođa je takođe zaprijetio da će prekinuti saradnju sa Sjedinjenim Državama protiv krijumčarenja radioaktivnih materijala ako se sankcije nastave.

Na Dan izbjeglica: Sve više zidova na granicama

Devetog avgusta obilježena je prva godišnjica predsjedničkih izbora u zemlji koja je produžila višedecenijsku vladavinu Lukašenka i izazvala talas protesta bez presedana usred navoda opozicije i mnogih zemalja Zapada da su izbori bili namješteni.

Lukašenko je na proteste reagovao brutalnim suzbijanjem istih. Više od 32.000 ljudi privedeno je u sve većoj akciji napada na medije, civilno društvo i bilo koji oblik izražavanje suprotnog mišljenja.

Opozicioni lideri su zatvoreni ili prisiljeni na bijeg, uključujući i Svetlanu Tihanovskaju, koja je otišla u Litvaniju, dan nakon izbora za koje pristalice tvrde da je osvojila.

Izvor: Baltic Times, Delfi, Reuters, TASS