Postupak za rehabilitaciju Dragoljuba Mihailovića, komandanta četničkog pokreta osuđenog 1946. godine za saradnju sa okupatorom i ratne zločine, formalno je počeo ispočetka pred Višim sudom u Beogradu. Ovo ročište obeležilo je okupljanje četničkih simpatizera i levičara ispred Palate pravde koje su razdvajale i obezbeđivale jake policijske snage.
Vaš browser nepodržava HTML5
Četnici - atmosfera
Oko 150 simpatizera četničkog pokreta i pedesetak levičara i članova Nove komunističke partije Jugoslavije razmenjivalo je uvrede i pretnje ispred Palate pravde u iščekivanju presude po zahtevu za rehabilitaciju Draže Mihailovića. Posle višesatnog procesa, ponavljanja uvodnih reči i početka ponovnog izvođenja dokaza, sud je saopštio da će sledeće ročište u ovom postupku biti održano 3. aprila.
Nakon novog početka u ovom procesu, koji se ponavlja jer je izmenjen sastav sudskog veća, oglasio se i premijer Srbije Aleksandar Vučić koji je rekao:
"Sud radi svoj posao i uveren sam da će doneti pravu presudu", rekao je Vučić novinarima u Beogradu.
Zahtev za rehabilitaciju Dragoljuba Mihailovića podneo je 2006. godine njegov unuk Vojislav Mihailović, postupak je počeo u septembru 2010. ali je u dva navrata došlo do zastoja u procesu. Prvo, jer se čekalo utvrdjivanje tačnog dana streljanja Mihailovića, naknadno je sudskim rešenjem kao datum njegove smrti utvrđen 17. jul 1946, a onda i zbog toga što je Savez antifašista Srbije svojevremeno podneo krivične prijave zbog lažnog svedočenja protiv dva svedoka.
Skup isped Palate pravde na početku novog procesa i iščekivanje odluke o rehabilitaciji Draže Mihailovića obeležila je četnička ikonografija. Njegove pristalice nosile su crne uniforme, kokarde, šubare i pevale četničke pesme, a dominirao je natpis „Ravna Gora“.
Ljubica Nemet (51), koja se predstavila kao pripadnik četničkog avalskog korpusa, i Dragomir Popović (59), koji se predstavio kao četnički vojvoda, rekli su za RSE da celog života čekaju rehabilitaciju Draže Mihailovića.
Vaš browser nepodržava HTML5
Anketa - četnici
Sa druge strane, samo petnaestak metara od njih stajali su protivnici rehabilitacije Draže Mihailovića, levičari koji su istakli transparent „Smrt fašizmu, sloboda narodu“ i jugoslovenske zastave sa petokrakom.
Aleksandar Đenić (24), iz Saveza komunističke omladine Jugoslavije, i Dušan Rajak (92) rekli su za RSE da bi rehabilitacija četničkog vođe bila pogubna.
Vaš browser nepodržava HTML5
Anketa - levičari
Rat između dva tabora pred zgradom suda, koji je samo zbog maksimalnog obezbeđenja ostao na verbalnom, zavšen je tako što su se obe grupe u pratnji policije razišle u iščekivanju buduće presude.
Istoričarka Branka Prpa kaže za RSE da su ovaj sukob, koji se odvijao i ispred Palate pravde, i tekući proces bespotrebni, jer je istorija jasna i neumoljiva.
“Ako sud donese presudu da je Draža Mihailović nevin čovek i antifašista, a ja, kao istoričar, tvrdim da je Draža Mihailović kolaboracionista i fašista, šta ćemo onda. Da li to znači da će sud ili nekakva privatna osoba imati pravo da mene, kao istoričara, tuže zbog toga što ja u arbitraži u istoriji uzimam činjenice koje ja kao istoričar smatram relevantnim.”
Ponovljenom ročištu za rehabilitaciju Draže Mihailovića prisustvovali su i Oliver Antić, savetnik predsednika Srbije koji je u sudnici bio u svojstvu punomoćnika podnosioca zahteva za rehabilitaciju, kao i lider Srpske radikalne stranke i haški optuženik Vojislav Šešelj.
Branka Prpa zaključuje da je nedopustivo da sudovi ili političari arbitriraju o istoriji.
“Tako mi ulazimo u jedan totalitarni obrazac. Predsednik države se meša tamo gde mu nije mesto. A pošto znamo da je čovek i četnički vojvoda, čega se nikada nije odrekao, to je njegovo privatno opredeljenje, on ne može da sudi u istoriji. Niti bilo ko iz političke nomenklature ne može da presuđuje o nečemu što jesu istorijske činjenice. Niti to mogu njegovi savetnici. Istorija se dogodila i ne može se naknadno promeniti, koliko god se neko trudio.”