U zagrebačkoj koncertnoj dvorani "Vatroslav Lisinski" održana je komemoracija za haškog osuđenika Slobodana Praljka, koji je u sudnici Tribunala izvršio samoubojstvo nakon što je pravomoćno osuđen za ratne zločine nad Bošnjacima u BiH. Dva ministra i jedan potpredsjednik Sabora bili su u publici, a nitko od govornika nije izrazio sućut za žrtve.
Dvije tisuće ljudi u dvorani, dvjestotinjak na hodnicima dvorane i pedesetak pred dvoranom nazočilo je komemoraciji za haškog osuđenika, jednog od lidera tzv. "Herceg-Bosne", Slobodana Praljka u organizaciji nevladine veteranske udruge „Hrvatski generalski zbor“. Najavljene prometne gužve nije bilo, a za vrijeme komemoracije su gradski komunalci sa središnjeg zagrebačkog trga uklonili Praljkovu sliku s natpisom „Junak“ i svijeće koje su tamo građani palili.
Svijeće i plakat sa likom Praljka na trgu su stajale desetak dana
U publici su bili ministar hrvatskih veterana Tomo Medved, ministar obrane i umirovljeni ratni general Damir Krstičević, potpredsjednik Sabora Milijan Brkić, brojni umirovljeni politički veterani Hrvatske demokratske zajednice (HDZ)poput Vladimira Šeksa i Luke Bebića, desničarska turbofolk zvijezda Marko Perković Thompson…. Praljkove obitelji nije bilo, govornici su o njemu govorili u superlativima, i nitko od njih nije izrazio sućut za žrtve zbog kojih je Praljak u Hagu osuđen. Žrtve je – u drugačijem kontekstu - spomenuo umirovljeni general i sin prvog hrvatskog predsjednika Miroslav Tuđman.
„Praljkov zadnji čin u haškoj sudnici nije bio teatralna gesta, bijeg od odgovornosti za svoje čine, niti gesta kukavice. Praljak i ostali osuđeni su za zločine koje nisu zapovijedili, koje nisu mogli spriječiti i za koje nisu znali“, kazao je.
- Goldstein: Ustašizacija Hrvatske je civilizacijska regresija
- Kljujić: 'Herceg-Bosna' je rezultat politike Zagreba
„Dosljedan u svojoj etičkoj beskompromisnosti, general Praljak je s prezirom odbacio nepravednu presudu. Politički i zapovjedni vrh Hrvata 'Herceg-Bosne' nije ni bio optužen da je osobno počinio zločine ili da je zapovijedio zločine. Nitko od njih nije zanijekao da su i od strane Hrvata počinjeni zločini. Zato je presuda jednako nepravedna prema žrtvama koje nisu dobile zadovoljštinu, jer nisu osuđeni zločinci koji su počinili zločine.“
Komemoraciju je u ime organizatora zaključio umirovljeni general Pavao Miljavac, nazvavši među ostalim Praljka hrvatskim vitezom, a njegovo postavljanje na funkciju načelnika Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane (HVO) "krunom njegove karijere".
Vaš browser nepodržava HTML5
Arhivski snimci: Stvaranje ¨Herceg-Bosne¨
Inicijativa mladih za ljudska prava Hrvatska minutom šutnje na zagrebačkom Trgu francuske republike javno je isti dan komemorirala žrtve ratnih zločina koje su počinili pripadnici HVO-a i Hrvatske vojske (HV) tijekom rata devedesetih godina u Bosni i Hercegovini.
Komentirajući komemoraciju haškom osuđeniku, programski direktor Inicijative Mario Mažić rekao je da je obeshrabrujuće što su tamo viđeni i predstavnici vlasti i mnogi istaknuti ljudi iz hrvatskog društva.
"No, čini mi se da je malo koga iznenadio takav odaziv“, kaže Mažić.
Na komemoraciji žrtvama HVO-a i HV-a okupilo se nekoliko desetaka ljudi, koji su, uz natpise mijesta u BiH u kojima su počinjeni zločini, zapalili svijeće za žrtve.
Komemoracija ima poruku da uz one u hrvatskom javnom prostoru koji komemoriraju osuđene ratne zločince, postoje i oni koji komemoriraju njihove žrtve.
„To je svojevrstan odgovor na atmosferu u našem društvu, gdje je čak i nakon pravomoćne presude nastavljena politika poricanja zločina i poricanja odgovornosti za ove žrtve“, poručio je Mažić.
Svijeće za žrtve u BiH u Zagrebu
Nikola Puharić, koordinator programa pomirenja u Inicijativi, rekao je tjedniku "Novosti" da hrvatske vlasti nisu u dovoljnoj mjeri osudile zločine koji su počinjeni u BiH, a za koje su odgovorni HVO i HV.
"Smatramo da postoji tiha većina koja osuđuje svaki ratni zločin i svakog ratnog zločinca, koja osuđuje agresivno djelovanje hrvatske politike u BiH i ukazuje na odgovornost, kako prošlih, tako i sadašnje vlasti. Očekivali smo podršku građana koju smo i dobili", zaključio je.
Voditeljica nevladine organizacije "Documenta" Vesna Teršelič kazala je da, osim priznanja patnje, Hrvatska mora ući u pregovore s BiH o obeštećenju njenih građana koji su bili žrtve ili članova njihovih obitelji, prenose "Novosti".
Slobodan Praljak osuđen je krajem studenog u Haškom tribunalu na 20 godina zatvora zbog zločina počinjenih na teritoriji takozvane Herceg-Bosne tokom devedesetih godina. Uz još petoricu političkih i vojnih vođa "Herceg-Bosne", kao glavnom zapovjedniku HVO-a presuđeno mu je da je učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu, čiji je cilj bio stvaranje hrvatskog teritorija koji bi potom bio pripojen Hrvatskoj. U presudi je ustanovljeno da su čelnici "Herceg-Bosne" kreirali cijeli sistem deportacije muslimanskog stanovništva sa tog područja, što podrazumijeva ubistva, zlostavljanje, zatočenje, mučenje i ostalo. Zločini su se odigrali između 1992. i 1994. u osam opština i logorima poput Dretelja, Heliodroma, Koštane bolnice.
Vaš browser nepodržava HTML5
Mirzinih 300 dana u logorima smrti