Francuski sindikati pozvali su na nove proteste širom zemlje sledeće nedelje, nakon što je više od milion ljudi demonstriralo širom zemlje u četvrtak, 23. marta, protiv nepopularnih penzionih reformi.
U Parizu su u četvrtak poslije podne izbili incidenti na protestu jer je grupa od nekoliko stotina ljudi u crnoj odjeći razbijala izloge, prenijela je agencija Frans pres sa lica mjesta.
Policija je saopštila da su u neredima povrijeđena 123 policajca i žandarma i privedeno je više od 80 ljudi.
Ministar unutrašnjih poslova Žerald Darmanen (Gerald Darmanin) je ocijenio incidente kao neprihvatljive. Dodao je da su incidenti nastavljeni u glavnom gradu Francuske i poslije završetka protesta.
Kako su prenijeli francuski mediji, incidenata je bilo i u drugim gradovima, Ruanu, Renu, Tuluzu i Nantu, gde su razbijeni izlozi prodavnica, dok su u Lorijanu demonstranti, većinom mladi, razbili stakla na policijskoj stanici.
Jedan trgovac u Strazburu rekao je da su protesti danas divlji sa povećanim tenzijama i da je vidno veći broj policajaca na ulici.
Jedna grupa je tokom šetnje razbijala izloge prodavnica, restorana brze hrane i banaka, prenio je Frans pres i dodao da su svi pripadnici te grupe u crnoj odjeći sa maskama i tamnim naočarima.
Policija je odgovorila suzavcem, jer su ti demonstranti bacali kocke kaldrme na policajce.
Razbijanje izloga u centru Pariza, 23. mart 2023.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, na ulicama širom Francuske se okupilo preko milion ljudi.
Glavni francuski sindikat CGT koji organizuje proteste i štrajkove od januara, saopštio je da se širom Francuske okupilo 3,5 miliona ljudi.
U Parizu je bilo 119.000 ljudi, prema navodima policije, dok CGT navodi broj od 800.000 demonstranata.
Incidenti su zabilježeni u Nantu i Renu na zapadu Francuske.
Ministar unutrašnjih poslova Žerald Darmanen (Gerald Darmanin) izjavio je da je širom zemlje raspoređeno dodatno 12.000 policajaca i žandarma, od kojih 5.000 u Parizu.
Darmanin je ponovio da u Francuskoj postoji sloboda izražavanja, ali ne i pravo da se na uličnim protestima prave neredi i incidenti.
Francuski sindikati organizirali su 23. marta nacionalne proteste protiv reforme mirovinskog sistema, devete od januara i prvi poslije nedavnog usvajanja zakona.
Uprava francuskog civilnog vazduhoplovstva zatražila je od aviokompanija da danas otkažu oko 30 posto svojih letova na pariškom aerodromu Orli i 20 posto na drugim aerodromima.
Kompanija Air France saopćila je da će zadržati sve letove na dugim relacijama posebno na međunarodnom pariškom aerodromu Roissy-Charles de Gaulle.
Sindikati koji organiziraju proteste saopćili su u srijedu, poslije intervjua predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron), da su razočarani i dodali da je predsjednik Francuske pokazao "prezir prema milionima demonstranata".
Predsjednik Francuske izjavio je da bi u narodu nepopularna reforma penzija trebalo biti provedena do kraja godine i da je spreman biti nepopularan zbog toga.
Makron je u intervjuu francuskim televizijama TF1 i France 2 rekao da je reforma neophodna i da je ne provodi iz zadovoljstva.
"Ja ne tražim da ponovo budem izabran. Između kratkoročnih anketa o popularnosti u javnosti i općeg interesa zemlje, biram interes zemlje", rekao je Macron i dodao da je spreman zbog toga biti nepopularan.
Francuzi i dio opozicije su nezadovoljni jer reforma predviđa pomjeranje starosne granice za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine.
Makron je u utorak odbacio rekonstrukciju vlade, raspuštanje parlamenta i raspisivanje referenduma o reformi penzija. Francuski predsjednik je rekao da ima povjerenje u premijerku Elizabet Borne (Elisabeth Borne), koja je nedavno iskoristila ustavno pravo za usvajanje zakona o reformi penzija bez glasanja u parlamentu.
Zbog toga su zastupnici opozicije podnijeli dva prijedloga o nepovjerenju vladi, koja nisu prošla u parlamentu. To se i očekivali jer Makronova koalicija ima relativnu većinu i za zakon je imala podršku nekih opozicionih stranaka, među kojima je tradicionalna desničarska stranka Republikanci.