Presuda i oduzimanje mandata Miloradu Dodiku pokrenuli su niz odluka vlasti u entitetu Republika Srpska, s ciljem da ga zadrže na funkciji.
Među njima je i ona o raspisivanju referenduma, zakazanog za kraj oktobra, na koji je vlast u RS pozvala građane da se izjasne prihvataju li odluke visokog predstavnika, Suda i Centralne izborne komisije (CIK) BiH.
Također, usvojen je set zaključaka kojima Skupština RS "odbacuje" presudu Suda BiH i odluku o oduzimanju mandata Dodiku.
Dodik je, također, predložio novog premijera, iako više nije predsjednik, a Skupština RS izabrala novu vladu.
Sud BiH osudio je početkom augusta pravosnažno Dodika, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, nakon čega mu je oduzet predsjednički mandat.
Centralna izborna komisija raspisala je prijevremene izbore za predsjednika RS za 23. novembar.
Pročitajte i ovo: Republici Srpskoj prijeti institucionalni raspadKako je entitet RS ostao bez predsjednika?
Nakon što je Dodik osuđen na godinu zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanje javne funkcije, 18. augusta mu je oduzet mandat.
Izborni zakon BiH predeviđa da mandat izabranom zvaničniku prestaje "danom pravosnažnosti sudske presude kojom je osuđen na kaznu zatvora od šest mjeseci ili duže".
Dodik je bez mandata ostao nakon presude Suda BiH zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta.
Osuđen je za potpisivanje predsjedničkih ukaza, kojim je proglasio važećim dva neustavna zakona RS, koje je visoki predstavnik prethodno poništio.
Radi se zakonima o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika na teritoriji entiteta RS-a.
Dodik je iskoristio zakonsku mogućnost da otkupi jednogodišnju zatvorsku kaznu, a iako više nema pravo na predsjedničku funkciju, i dalje istupa kao predsjednik RS.
Zašto je referendum o Dodiku nelegalan?
Narodna skupština RS raspisala je za 25. oktobar referendum na kome bi se građani trebali izjasniti prihvataju li odluke Suda BiH, CIK-a i visokog predstavnika.
Referendumsko pitanje glasi: "Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Christiana Schmidta i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika RS, kao i odluku CIK-a o oduzimanju mandata predsjedniku RS Miloradu Dodiku?"
Ustav BiH ne predviđa mogućnost da entiteti samostalno raspisuju referendume o odlukama državnih institucija, što je potvrdio i Ustavni sud BiH u nekoliko ranijih odluka.
Odluka krši zakone BiH koji obavezuju na poštovanje sudskih presuda i predviđaju zatvorske kazne za njihovo nepoštovanje.
Referendume, za koje je potrebna odluka entitetskog parlamenta, može osporiti Ustavni sud BiH na zahtjev nekoliko ovlaštenih predlagača.
Pročitajte i ovo: Entiteti nemaju pravo osporavati državne presude referendumomZbog čega je sporna nova Vlada RS?
Nakon što je Dodiku oduzet mandat, ostavku je podnio i entitetski premijer Radovan Višković.
Entitetska skupština je potom izglasala novu Vladu, predvođenu Savom Minićem, na premijerskoj poziciji.
Nova entitetska Vlada nema ustavno uporište, obzirom da Ustav RS predviđa da mandatara predlaže entitetski predsjednik.
Koje su posljedice po Dodika ukoliko se ne povuče?
Ako se Dodik ne povuče, može se suočiti s novim krivičnim prijavama, većim pritiskom pravosuđa i dodatnim sankcijama.
Prema Krivičnom zakonu BiH, neizvršenje odluka državnog Suda za sobom povlači zatvorsku kaznu, od šest mjeseci do pet godina zatvora.
Predsjednik RS-a, među ostalim, predlaže premijera, saziva sjednice Vlade i predlaže suce Ustavnog suda RS.
Advokat Vlado Adamović ranije je rekao za RSE da Dodikovi potpisi više nisu pravno važeći i da bi svaki novi potpis mogao biti krivično djelo.
Opozicioni poslanik u Skupštini RS Nebojša Vukanović prijavio je Dodika za lažno predstavljanje. Za to djelo zaprijećena je novčana kazna ili zatvor do godinu dana.
Pročitajte i ovo: Budimpešta ignoriše odluku Suda BiH, Sijarto oslovio Dodika kao predsjednikaŠta kaže zakon o pitanju nepostajanja vlasti u entitetu?
Predsjednik RS bit će izabran na prijevremenim izborima zakazanim za 23. novembar.
Do tada, entitet je u pravnom vakuumu, jer nije jasno ko zamjenjuje predsjednika. Iako postoje dva potpredsjednika, oni nemaju ovlasti, osim ako ih predsjednik ne prenese.
Ustavom i zakonima RS nije izričito propisano šta u slučaju kada sud zabrani obavljanje dužnosti predsjedniku ovog entiteta.
Nije jasno ni definirano ni ko u drugim, iznenadnim okolnostima preuzima dužnost predsjednika.
Kada je riječ o Vladi RS, prema zakonu je trebala ostati u tehničkom mandatu nakon ostavke premijera, sve dok novi predsjednik RS ne predloži mandatara za saatav nove vlade.
Opći izbori BiH planirani su u oktobru 2026. godine.