Odluka o 'rezervnoj policiji RS' nosi rizik produbljivanja podjela u BiH, ocjenjuje Delegacija EU

Ulaz u sjedište Delegacije EU u BiH, arhivska fotografija

Delegacija Evropske unije (EU) u Bosni i Hercegovini za Radio Slobodna Evropa je navela kako žali zbog usvajanja izmjena zakona u entitetu Republika Srpska kojim se "otvara put uvođenju rezervnog sastava policije" RS.

"Ovaj korak u trenutnom okruženju je nepotreban i kontraproduktivan, te nosi rizik daljeg produbljivanja podjela u Bosni i Hercegovini", istakli su iz Delegacije EU u BiH u komentaru za RSE 4. jula.

Skupština RS 3. jula je izglasala zakon koji omogućava formiranje "pomoćnog sastava" policije u tom bosanskohercegovačkom entitetu, uprkos pozivima iz Evropske unije i Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR) da to ne čini.

Vlasti tog bosanskohercegovačkog entiteta to su obrazložili nedostatkom više od 1.000 policajaca u RS, tvrdeći da bi 'pomoćni sastav' pomagao u slučaju elementarnih nepogoda, u obezbjeđivanju skupova, te regulisanju saobraćaja.

Iz Delegacije EU za RSE su naveli kako Evropska unija podstiče nadležne organe da pronađu sistemska rješenja za veliki broj upražnjenih radnih mjesta u policijskih organima širom Bosne i Hercegovine.

Ta rješenja moraju "osigurati dugoročnu održivost, uz istovremeni angažman na unapređenju međusobne saradnje i koordinacije svih policijskih organa, u cilju jačanja sigurnosti i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije".

"Nakon odluke Vijeća EU o otvaranju pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom, EU očekuje od svih političkih aktera u zemlji da svoje napore usmjere na reforme potrebne za napredak na evropskom putu", istakli su u Delegaciji EU.

Pročitajte i ovo: BiH ima više policije od EU, a RS želi 'pomoćne' snage

U petak je reagovao i ambasador Velike Britanije u BiH Julian Reilly, pozvavši na "preispitivanje" odluke o rezervnom sastavu policije u RS.

U EU i OHR-u su i prije usvajanja zakonskih izmjena u RS pozivali na odustajanje, smatrajući da se radi o odluci koja "produbljuje podjele" u zemlji.

Iz OHR-a su dodatno upozorili da se zakonske odredbe odnose i na nadležnosti institucija koje "zahtijevaju koordinisane i sveobuhvatne odgovore na nivou cijele države".

Takođe, Ramo Isak, ministar unutrašnjih poslova drugog entiteta, Federacije BiH, naveo je da će i oni pokrenuti proceduru za formiranje rezervnog sastava policije.

Protiv usvajanja izmjena zakona o policiji bili su i u opozicionim strankama u RS.

Ovah bh. entitet je 2019. pokušao da osnuje rezervni sastav policije, ali je ta stavka izbrisana iz izmjena zakona o policiji, te je osnovana žandarmerija, kao posebna organizaciona jedinica u upravi policije.

Bosna i Hercegovina ima ukupno 16 policijskih agencija, od kojih tri djeluju na državnom nivou, dvije na entitetskom, deset u kantonima Federacije BiH, te samostalna policija Brčko Distrikta.

Prema podacima Eurostata od prije četiri godine, BiH na 100 hiljada stanovnika ima trećinu više policajaca od prosjeka EU.