Vršilac dužnosti predsjednika Bolojan upozorava Rumuniju da je 'na raskrsnici' pred drugi krug izbora

  • RSE

Predsjednik Rumunije Ilie Bolojan (desno) u redakciji RSE u Bukureštu 12. maja tokom intervjua uoči drugog kruga izbora.

Piše: Anka Gradinaru, Rumunski servis RSE

Vršilac dužnosti predsjednika Rumunije Ilie Bolojan, najpopularniji rumunski političar, kaže da se zemlja suočava sa "teškim, ali odlučujućim" periodom dok se približava drugi krug predsedničkih izbora ovog vikenda, u kojima se ultranacionalistički političar Đorđ Simion suočava sa prozapadnim reformistom Nikušorom Danom.

U intervjuu uživo za Rumunski servis Radija Slobodna Evropa (RSE) 12. maja, Bolojan je pozvao birače da "glasaju kako im savjest nalaže" na predsjedničkim izborima koji se ponavljaju nakon što je prvi pokušaj otkazan zbog tvrdnji o miješanju Rusije.

Iako je Simion lako pobijedio u prvom krugu glasanja 4. maja sa skoro 41 odsto glasova, nije uspio da osvoji većinu, što je dovelo do drugog kruga sa Danom, koji je osvojio nešto manje od 21 odsto.

"Moja poruka svim Rumunima je da izađu na glasanje i glasaju kako im savjest nalaže. Međutim, s obzirom na to da se Rumunija trenutno nalazi na važnoj raskrsnici, svaka osoba, kroz glas koji da, stvoriće istoriju za Rumuniju", rekao je, dodajući da će glasati za Dana.

Kontroverzni predsjednički izbori u Rumuniji

Rumuniju potresaju politička previranja od novembra, kada je Kalin Đorđesku, proruski nacionalista koji se smatra marginalnim kandidatom, iznenada pobijedio u prvom krugu glasanja.

Međutim, vlasti su poništile rezultate usred optužbi za rusku kampanju uticaja radi podsticanja njegove kandidature. Đorđeskuu je zabranjeno da se kandiduje na novim izborima, a za ponovljene izbore 4. maja uveden je niz novih pravila.

Otkazano glasanje izazvalo je kritike van Rumunije, a najviše od potpredsjednika Sjedinjenih Američkih Država J. D. Vancea, koji se oglasio tokom govora na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji u februaru, optužujući zvaničnike da djeluju na osnovu "nesigurnih sumnji i ogromnog pritiska svojih kontinentalnih susjeda".

Bolojan, koji redovno uživa najveću popularnost u anketama javnog mnjenja, postao je privremeni predsjednik nakon što je Klaus Johanis podnio ostavku usred napora opozicije da ga smijeni pošto je ostao na vlasti nakon što je Ustavni sud poništio predsjedničke izbore.

Bolojan je tokom intervjua za RSE rekao da nestabilnost mora da se okonča ako zemlja želi da izbjegne ekonomsku i socijalnu krizu u narednih 18 mjeseci.

"Zabrinut sam jer će biti težak period, a postoje neke kombinacije faktora koje bi nam mogle stvoriti probleme: veliki deficit, rizik od njegovog finansiranja", rekao je.

"Politička nestabilnost je drugi rizik, jer, vidite, sada svuda imamo privremene službenike, a nije dobro imati privremene lidere svuda. Što se brže ovi problemi riješe, predsjednik je bolji. Dakle, potrebna nam je politička stabilnost. Nije lako sa sedam stranaka", dodao je.

S tim ciljem, Bolojan je rekao da bi bio spreman da vodi "ozbiljan razgovor" o formiranju "stabilne vlade", što znači administracije koja ima većinsku podršku u parlamentu, kada se završe predsjednički izbori.

"Moramo spriječiti da se budžetska kriza, pogoršana političkom krizom, pretvori u ekonomsku krizu koja znači inflaciju i povećanje kamatnih stopa. Obični ljudi će to prvi osjetiti", rekao je on.

"Nije stvar u premijeru; potrebni su nam jaki timovi ljudi koji imaju istu viziju. Rumunska država je izgubila kontrolu u mnogim oblastima... Bez parlamentarne većine i bez saradnje, [nova vlada] neće moći da da sve od sebe za Rumuniju."

Skandali Đorđa Simiona

Simion, otvoreni pristalica američkog predsednika Donalda Trumpa i italijanske premijerke Đorđe Meloni, koji je na čelu Saveza za jedinstvo Rumuna (AUR), promovisao je ponovno ujedinjenje Rumunije i susjedne Moldavije, uz obustavu vojne pomoći Ukrajini.

Poznat po svojim vatrenim govorima i činjenici da je nekada bio aktivni fudbalski huligan, 2024. godine mu je zabranjen ulazak u Ukrajinu na tri godine zbog onoga što je Kijev nazvao "sistematskim antiukrajinskim aktivnostima", dok ga je Moldavija nazvala prijetnjom po nacionalnu sigurnost i zabranila mu i ulazak u zemlju.

Izborne vlasti su 24. aprila objavile istragu protiv Simionove političke stranke zbog navoda da je prekršila pravila finansiranja kampanje.

Istraga se usredsredila na tvrdnje da je Simion organizovao isplatu od 1,5 miliona dolara američkoj lobističkoj firmi kako bi organizovao sastanke u Vašingtonu sa istaknutim medijskim ličnostima koje su povezane sa Trumpom. Simion je negirao te optužbe.

Rumunija je u decembru održala parlamentarne izbore na kojima je pobijedila vladajuća Socijaldemokratska partija lijevog centra. Ona je stvorila proevropsku koalicionu vladu koju je predvodio ljevičarski socijaldemokratski premijer Marsel Čolaku.

Pročitajte i ovo: Desničar Simion i umjereni gradonačelnik Bukurešta u drugom krugu izbora u Rumuniji