Prisilna mobilizacija u zatvorima za ruske bataljone u sjeni

Ruska vlada, suočena sa sve većim gubicima u Ukrajini, izgleda da intenzivira svoje taktike prisilnog vojnog mobilisanja usmjerene na zatvorenike, regrute i etničke manjine iz udaljenih regija i srednjoazijskih migrantskih zajednica kako bi ojačala svoje oslabljene snage.

Muški zatvorenici u zatvorima u regiji Volge, uključujući Tatarstan i Baškortostan, kao i dijelove Sibira, opisuju rutinska premlaćivanja, psihičko mučenje i prijetnje s ciljem prisiljavanja na vojnu službu, pokazuju svjedočenja koja je prikupio Siberia.Realities, medij Radija Slobodna Evropa (RSE).

Takvi zatvorenici se prebacuju u ozloglašene vojne jurišne jedinice Storm-Z, često raspoređene u samoubilačke misije na frontu, prema riječima Olge Romanove, šefice fondacije Rusija iza rešetaka.

Nekada prenatrpani kazneni sistem sada se prazni. Transferi iz pritvorskih centara su naglo opali.

Prema riječima aktivistice za prava zatvorenika Romanove, "mnogi osumnjičeni nikada ne stignu do suda ili zatvora."

"Policija je sada ovlaštena - i podstaknuta - da ponudi vojne ugovore ljudima optuženim čak i za sitne zločine", rekla je za Current Time, mrežu RSE na ruskom jeziku.

Od početka potpune invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Rusija je poslala desetine hiljada vojnika na prve linije.

Teške borbe koje traju već četvrtu godinu uzimaju težak danak na obje strane.

Moskva od početka rata drži broj žrtava kao strogo čuvanu tajnu, iako je nekoliko grupa koristilo javne izvore kako bi pokušali procijeniti njihov broj.

Britansko Ministarstvo odbrane je u junu saopštilo da je njihova procjena dostigla milion mrtvih ili ranjenih, slično izvještaju američkog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) koji je taj broj procijenio na oko 950.000.

Ako se procjene pokažu tačnim, rat će Rusiju koštati u ljudstvu oko 15 puta više nego rat u Afganistanu, koji je trajao deset godina.

Takav broj žrtava vrši pritisak na vlasti da pronađu načine za zamjenu vojnika na prvoj liniji fronta - od prijema hiljada sjevernokorejskih vojnika do pretresa zatvora u zemlji.

Romanova je rekla da dio programa predviđa da policajci isplaćuju bonuse za svakog regruta.

U 2023. godini, iznosila je 10.000 rubalja. Sada je 100.000 rubalja (1.125 dolara). "Radi konteksta, prosječna mjesečna plata za pokrajinskog policajca je oko 40.000 rubalja", rekla je, "Dakle, možete zamisliti pritisak."

Dodala je da je od 2023. godine 90 zatvora širom Rusije zatvoreno jer su osuđenici masovno poslani u rat.

U oktobru 2024. godine, predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se pojedincima omogućava potpisivanje vojnih ugovora prije suđenja, čime je formalno legalizirana prisilna regrutacija iz pritvorskih ćelija.

'Pretukli su cijeli zatvor'

Jedna žena, koja se predstavila kao Svetlana, rekla je za RSE da je njen momak, koji se trenutno nalazi u zatvoru u regiji Volga, bio među onima koji su brutalno pretučeni.

"Doveli su preko 100 policajaca za suzbijanje demonstracija koji su neselektivno tukli svakog zatvorenika dok nije potpisao. Moj momak je vidio kako ljude izvlače sa slomljenim rebrima i frakturama udova. Neki su odvedeni na front sa tim povredama."

Dodala je: "Onima koji su odbili prijećeno je sakaćenjem tokom prebacivanja u drugi objekat."

Zvaničnici nisu komentarisali optužbe.

Zatvorenici koji pružaju otpor suočavaju se sa užasnim posljedicama. Telefone im oduzimaju, a posjete im se uskraćuju.

U sibirskoj regiji Kemerovo, Natalija, majka zatvorenika koji je služio kaznu zbog prekršaja vezanog za drogu, rekla je da je njen sin godinama odolijevao prije nego što je konačno pristao pod pritiskom.

"Rekao mi je: 'Uvrnuli su mi ruke dok nisam pukao.' Onda je nestao. Trebao je biti pušten za dvije godine", rekla je. "Sada ga više nema."

Između 2022. i 2023. godine, ruska Federalna zatvorska služba prijavila je rekordnih 58.000 zatvorenika koji se vode kao nestali. U početku ih je regrutovala nekada ozloglašena Wagner grupa, a sada ih preuzimaju bataljoni Ministarstva odbrane.

Romanova je rekla da to uključuje i žene. U jednom slučaju, novinarka državne televizije sa Prvog kanala posjetila je ženski zatvor u Sibiru kako bi snimila propagandni članak, a istovremeno je regrutovala. Desetine žena su se navodno prijavile i poslane na front kao dio vojne jedinice Esmeralda nakon razgovora s novinarkom.

Od kasarne do vreća za tijela

Nakon ruske pravne reforme iz 2023. godine, regruti sada mogu biti prisiljeni da potpišu vojne ugovore prvog dana službe. Uprkos Putinovim uvjeravanjima iz 2022. godine da regruti neće biti poslani u rat, hiljade ih je raspoređeno - i mnogi se nikada nisu vratili.

Ruski regruti Danijar Kereibaev, Juri Vicinets i Denis Mohaicev, starosti 18-19 godina, snimili su 23. jula video na YouTubeu u kojem navode kako su prevareni da potpišu vojne ugovore na neodređeno vrijeme.

Nakon dolaska u 37. odvojenu motorizovanu streljačku brigadu, vojnu jedinicu 69647, u gradu Kjahti, rekli su da je njihov komandant voda počeo prijetiti regrutima slanjem na front - opisujući uništeni transport pun regruta i tvrdeći da je stopa žrtava u Kurskoj oblasti iznosila 30 posto - implicirajući da je malo vjerovatno da će preživjeti osim ako ne potpišu vojne ugovore.

Tokom ukrajinske kontraofanzive u Kursku u avgustu 2024. godine, regruti, mnogi u dobi od 18 do 20 godina, pretrpjeli su teške gubitke. Novinari su identificirali preko 100 regruta koji su poginuli, zarobljeni ili se vode kao nestali.

Jedan jeziv slučaj je onaj Artjoma Antonova, 19-godišnjeg regruta iz Tatarstana, koji je upucan u glavu u bazi u dalekoistočnom gradu Ussuriisk nakon što je odbio potpisati ugovor.

"Artom nije želio da se bori", rekao je njegov prijatelj Igor. "Od vojske su napravili koncentracioni logor."

Njegova smrt nije bila anomalija. Desetine regruta iz ruralnih, siromašnih etničkih republika - uključujući Tatarstan, Baškortostan, Dagestan, Tuvu, Kalmikiju, Udmurtiju i Burjatiju - prijavljeni su kao mrtvi nakon slične prisile.

Neki regruti kažu da nisu bili svjesni da su čak ni potpisali ugovore. Drugi, poput 10 vojnika koji su u novembru učestvovali u neredima u sibirskom gradu Novosibirsku, opirali su se raspoređivanju i odmah su proglašeni dezerterima.

Etničko ciljanje: Prvi u redu

Višestruki izvještaji potvrđuju da su etničke manjine među prvima koje su prisiljene da idu na ratište. Rođaci zatvorenika u Tulskoj oblasti rekli su za RSE da je 15 zatvorenika koji nisu ruskog porijekla prisiljeno potpisati ugovore pod prijetnjom dodatnih optužbi za ekstremizam.

Neki zatvoreni migranti iz Centralne Azije i Kavkaza takođe se regrutuju uz obećanja o pomilovanju, ruskom državljanstvu i novcu. Često ne dobiju ništa.

"Etnička pripadnost igra ulogu", rekao je jedan izvor iz zatvora. "Vlasti smatraju ove grupe potrošnom robom."

Napisao Merhat Sharipzhanov na osnovu izvještavanja Current Timea i Siberia.Realities