Sjedinjene Američke Države i Rusija sastaju se u Saudijskoj Arabiji na pregovorima od ključne važnosti o okončanju rata u Ukrajini i širim tenzijama između Washingtona i Moskve, što bi moglo oblikovati sigurnosnu situaciju u Evropi u godinama koje dolaze, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Sastanak 18. februara u Rijadu dolazi u trenutku kada je Washington pojačao napore da okonča skoro trogodišnji rat u Ukrajini i pokrenuo diplomatsku ofanzivu koja je ostavila Kijev i evropske vlade u neizvjesnosti oko toga kakav bi dogovor o završetku rata mogao izgledati.
"Ovo je zamišljeno kao prvi korak u dužem procesu pregovora, ali događaji se brzo odvijaju", rekao je za RSE Nigel Gould-Davies, bivši britanski diplomata i viši saradnik u Međunarodnom institutu za strateške studije. "Sada postoji određena fluidnost koja će se nastaviti razvijati u ovom trenutku visoke neizvjesnosti."
Ko će prisustvovati pregovorima u Rijadu?
Ovo su prvi direktni razgovori visokog nivoa između SAD-a i Rusije u posljednjih nekoliko godina i trebali bi utrti put za samit između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina.
U pregovorima će, osim ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, učestvovati i Jurij Ušakov, Putinov savjetnik za vanjsku politiku.
Pročitajte i ovo: Kao domaćin američko-ruskih pregovora, Saudijska Arabija jača svoju diplomatsku uloguWashington je potvrdio da će američku delegaciju predvoditi državni sekretar Marco Rubio, uz savjetnika za nacionalnu sigurnost Mikea Waltza i specijalnog izaslanika za Bliski istok Stevea Witkoffa.
Međutim, u delegaciji neće biti penzionisanog generala Keitha Kellogga, specijalnog izaslanika kojeg je Bijela kuća imenovala za pregovore o rješenju rata.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nije pozvan na pregovore i izjavio je da Kijev neće priznati nikakav dogovor postignut bez njegovog prisustva za pregovaračkim stolom.
Pročitajte i ovo: Ukrajina neće 'priznati' američko-ruske razgovore u Saudijskoj Arabiji, kaže ZelenskiZelenski, koji je trenutno na turneji po Bliskom istoku s posjetama Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Saudijskoj Arabiji i Turskoj, potvrdio je i da će Kellogg stići u Kijev 20. februara na "opsežne razgovore o sigurnosnim garancijama".
Šta je na dnevnom redu pregovora u Saudijskoj Arabiji?
Rubio je u intervjuu za CBS 16. februara rekao da će sastanak u Rijadu biti početak šire diskusije "koja će uključivati Ukrajinu i biti usmjerena na okončanje rata".
Međutim, očekuje se da će pregovori između Rubia i Lavrova obuhvatiti i šira pitanja u odnosima Moskve i Washingtona, uključujući sankcije, energetsku sigurnost i druge aspekte međunarodne sigurnosti.
Rubio je naglasio da bi u daljim pregovorima trebali učestvovati i Kijev i evropske vlade ako dođe do napretka nakon sastanka s Lavrovom i ruskom delegacijom u Rijadu.
"Ako dođe do pravih pregovora – a još nismo na tom nivou – Ukrajina mora biti uključena jer je ona ta koja je napadnuta, a Evropljani moraju učestvovati jer su oni uveli sankcije Putinu i Rusiji i pružali podršku Kijevu", rekao je on.
Pročitajte i ovo: Britanski premijer: Mora biti američke 'zaštitne mreže' ako se želi trajni mir u UkrajiniPrije polaska za Saudijsku Arabiju, Lavrov je 17. februara ponovio da Rusija ne razmatra povlačenje s teritorija koje je zauzela u Ukrajini.
Dok su evropski lideri održavali vanredni samit u Parizu o Ukrajini i sigurnosti, Lavrov je također rekao da ne vidi razlog da Evropljani budu uključeni u diskusije.
"Ništa značajno neće biti odlučeno dok se Trump i Putin ne nađu u istoj prostoriji", rekao je za RSE Andrew D’Anieri, saradnik Atlantskog vijeća. "To znači da još uvijek ima vremena i mnogo prilika da Evropljani i Ukrajinci oblikuju stavove Trumpove administracije."
Kakav je najnoviji stav SAD-a o okončanju rata?
Trump je tokom kampanje obećao da će brzo završiti rat u Ukrajini, a njegova administracija sada tvrdi da želi postići dogovor u prvih 100 dana mandata.
Pregovori u Saudijskoj Arabiji dolaze nakon niza izjava Trumpa i američkih zvaničnika o završetku rata u Ukrajini.
Tokom svoje prve evropske turneje otkako je preuzeo dužnost, američki ministar odbrane Pete Hegseth izjavio je 12. februara u sjedištu NATO-a da Washington ne podržava članstvo Ukrajine u NATO-u kao dio mirovnog sporazuma i da je "nerealno" očekivati da Kijev povrati svoje teritorijalne granice iz 2014. godine, prije nego što je Rusija anektirala Krim i okupirala dijelove istočne Ukrajine.
Hegseth je također rekao da bi evropske trupe trebale biti glavna snaga koja bi osiguravala postratnu Ukrajinu, dok američke snage ne bi trebale učestvovati.
Pročitajte i ovo: Fokus na razgovore SAD i Rusije o okončanju rata u Ukrajini pobeda PutinaIstog dana, Putin i Trump su održali telefonski razgovor u kojem je američki predsjednik, čini se, signalizirao kraj diplomatske izolacije Rusije, dok su obojica lidera razgovarali o "bilateralnoj ekonomskoj saradnji". Trump je također pozvao na povratak Moskve u grupu G8, iz koje je izbačena nakon aneksije Krima 2014.
Kakva je pozicija Rusije uoči pregovora?
Putin je prvobitno želio zauzeti Kijev i postaviti prorusku vladu. Nakon neuspjeha tog plana, Kremlj je ostao pri zahtjevima da zadrži okupirane ukrajinske teritorije i ograniči vojnu moć Ukrajine.
Tokom razgovora s Trumpom, Putin je rekao da želi "riješiti uzroke sukoba", što sugerira da Rusija nije odustala od svog cilja da zaustavi euroatlantske integracije Ukrajine i preokrene sigurnosni poredak uspostavljen nakon Hladnog rata.
"Da sam Putin, sada bih pokušao iskoristiti spremnost SAD-a da brzo postigne dogovor kako bih dobio što više od svojih početnih zahtjeva", rekao je John Hardie, stručnjak za Rusiju u Fondaciji za odbranu demokratija sa sjedištem u Washingtonu.
Pročitajte i ovo: Ne pristane li Moskva na dogovor, može biti pogođena sankcijama i mogućim vojnim akcijama, upozorio J.D. VanceGould-Davies, bivši britanski diplomata, kaže da bi Kremlj mogao pokušati ponoviti zahtjeve koje je postavio krajem 2021. godine prije nego što je pokrenuo invaziju, uključujući zabranu ulaska Ukrajine u NATO i povlačenje NATO snaga na položaje iz 1997. godine, prije proširenja saveza.
"Putin je jasno rekao da ga ne zanima primirje, već samo konačan kraj rata", kaže Gould-Davies. "To implicira neku vrstu dogovora o fundamentalnim pitanjima i stvaranje novog regionalnog poretka koji bi bio mnogo povoljniji za Rusiju."