To je mjesto najpoznatije ruske opere, pozorište na čijoj je sceni Čajkovski premijerno izveo Labudovo jezero, gdje se najbolji ruski baletski plesači i muzičari simfonijskog orkestra poštuju i vrednuju po tehničkoj izvrsnosti.
Sada će zaposleni u Boljšoj teatru biti ocjenjivani i nadzirani po još jednom kriterijumu: njihovom interesu za i stavovima o – ratu Rusije protiv Ukrajine.
Poznati moskovski teatar potpisao je ugovor vrijedan 21,6 miliona rubalja (266.000 dolara) za postavljanje nadzornog softvera na računarima stotina zaposlenih, koji je razvila kompanija tehnološke poduzetnice Natalije Kasperske.
Ugovor je otkrila Sistema, ruska istraživačka jedinica Radija Slobodna Evropa, u vladinoj bazi podataka.
Softver pod nazivom InfoWatch Traffic Monitor će da analizira elektronsku poštu tražeći uvredljiv sadržaj ili razgovore o upravljanju teatrom.
Programeri su uključili i filtere za otkrivanje "političkih stavova", kao i "interesa za SVO" – ruski akronim za "specijalnu vojnu operaciju", što je izraz kojim Kremlj karakteriše rat protiv Ukrajine.
Prema navodima iz promotivnih materijala, InfoWatch softver će da prati i društvene mreže, aplikacije za dopisivanje poput WhatsAppa i Telegrama, kao i popularne internet pretraživače.
Do 2024. godine Boljšoj, koji ima zasebnu stavku u državnom budžetu, zapošljavao je skoro hiljadu plesača i muzičara, te oko 2.500 pomoćnog, administrativnog i tehničkog osoblja.
Tehnološki pionir Kasperski
Glavni izvođač projekta prema ugovoru je kompanija Andek, ali sam InfoWatch softver razvila je kompanija InfoWatch Laboratory, u vlasništvu Kasperske.
Bivši suprug Natalije Kasperske je Jevgenij Kasperski, programer i tehnološki pionir čiji je antivirusni softver bio raširen širom svijeta dok optužbe o vezama sa ruskim obavještajnim službama nisu dovele do zabrane softvera u Sjedinjenim Državama.
Natalija Kasperska je pomogla u osnivanju Kaspersky Laba 1990-ih i imala ključnu ulogu u njegovom uspjehu.
Par se razveo 1998. godine.
Ni Boljšoj ni kompanija Natalije Kasperske nisu odgovorili Radiju Slobodna Evropa na zahtjev za komentar.
Teatar, osnovan 1776. godine i smješten na nekoliko koraka od zidina Kremlja, oduvijek je bio pod strogim nadzorom ruskih sigurnosnih službi.
U sovjetsko doba, agenti KGB-a pratili su inostrana gostovanja teatra kako bi nadzirali njegove radnike i spriječili njihovo dezertiranje.
Teatar trenutno vodi poznati dirigent Valerij Gergijev, čija je otvorena podrška ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu dovela do toga da ga mnoge zapadne prijestolnice izbjegavaju.
Gergijev je zamijenio Vladimira Urina, generalnog direktora Boljšoja, koji je smijenjen nakon što je 2022. potpisao peticiju protiv rata u Ukrajini.
Od početka rata u Ukrajini 2022. mnoge institucije kulture širom Rusije našle su se pod pritiskom, a direktori i umjetnici, koji su se suprotstavili ratu, otpušteni su ili su ostali bez javnog finansiranja.
Rusko ministarstvo kulture u junu 2022. je objavilo da prekida ugovore sa čuvenim moskovskim Gogolj Centrom, kojim je rukovodio filmski reditelj Kiril Serebrenikov dok nije otpušten godinu ranije.