Sjedinjene Države su pohvalile Armeniju i Azerbejdžan zbog dogovora o "istorijskom mirovnom sporazumu", kao značajanom koraku ka okončanju decenija neprijateljstava između dva naroda.
Armenija i Azerbejdžan su 13. marta finalizirali tekst mirovnog sporazuma koji ima za cilj uspostavljanje formalnih odnosa.
"Sjedinjene Države pohvaljuju Armeniju i Azerbejdžan za zaključenje pregovora o istorijskom mirovnom sporazumu", rekao je američki državni sekretar Marco Rubio u saopštenju.
"Ovo je prilika za obje zemlje da okrenu stranicu višedecenijskog sukoba u skladu s vizijom predsjednika [Donalda] Trumpa za mirniji svijet", naveo je Rubio.
Pročitajte i ovo: Armenija i Azerbejdžan finalizirali mirovni sporazum, ali prepreke ostajuBaku i Erevan su godinama bili u sukobu oko otcijepljenog azerbejdžanskog regiona Nagorno-Karabaha. Separatisti koje podržava Armenija zauzeli su Azerbejdžanu region uglavnom naseljen Armenima tokom rata početkom 1990-ih u kojem je poginulo oko 30.000 ljudi.
Azerbejdžan je preuzeo kontrolu nad regijom Karabah od armenskih separatista u septembru 2023. nakon munjevite ofanzive.
Armenska vlada je na Telegramu objavila da je premijer te zemlje Nikol Pašinijan tokom telefonskog razgovora obavijestio ruskog predsjednika Vladimira Putina o mirovnom sporazumu.
Kremlj je u saopštenju potvrdio Pašinjanov razgovor sa Putinom, rekavši da je ruski predsednik istakao da je "Rusija uvijek podržavala i podržava normalizaciju armensko-azerbejdžanskih odnosa u interesu obezbjeđenja sigurnosti, stabilnosti i održivog društveno-ekonomskog razvoja u Zakavkaskom regionu".
Sada je ključno pitanje kada bi sporazum mogao biti potpisan.
Azerbejdžan insistira da se sporazum ne može potpisati sve dok Armenija ne izmijeni svoj ustav i pravni sistem kako bi eliminisala svako pominjanje teritorijalnih pretenzija na oblasti unutar Azerbejdžana, prvenstveno Karabah.
Preambula sadašnjeg ustava Armenije upućuje na deklaraciju o nezavisnosti iz 1990. godine, donesenu dok je Armenija još bila dio Sovjetskog Saveza, koja poziva na ponovno ujedinjenje Armenije i Autonomne oblasti Nagorno-Karabah, koja je tada bila dio sovjetskog Azerbejdžana.
Azerbejdžan je tvrdio da će, sve dok polaganje prava na Karabah ostaje u armenskom zakonu, postojati opasnost da se Pašinijan vrati na tu deklaraciju i ponovo iskaže svoje pretenzije na Karabah.
Govoreći nakon sporazuma, Pašinjan je umanjio to pitanje, rekavši da "ustav Republike Armenije nema teritorijalne pretenzije prema Azerbejdžanu ili bilo kojoj drugoj zemlji".
Vaš browser nepodržava HTML5
Da li se Jermenija odriče Nagorno Karabaha?
Međutim, azerbejdžanski politički komentator Rauf Mirgadirov rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da mirovni sporazum neće uskoro biti potpisan.
"Svaki punopravni mirovni sporazum zahtijeva bezuslovno priznanje međusobnog teritorijalnog integriteta od strane država. Vjerovatnoća da će u narednih mjesec-dva biti unesene promjene u ustav Armenije je nula", rekao je Mirgadirov.
Richard Giragosian, šef Centra za regionalne studije u Erevanu, složio se da su ustavni amandmani dugoročan proces, ali da to nije nemoguće postići.
"Ustavni amandmani, kao pravni proces, neće biti završeni prije juna 2026. godine", dodao je.
Postoje i druga neriješena pitanja koja bi mogla spriječiti potpisivanje ugovora i normalizaciju odnosa: povlačenje pravnih zahtjeva obje strane od međunarodnih sudova, deblokada regionalnih transportnih ruta i rješavanje statusa ratnih zarobljenika.
U svojoj izjavi, Rubio je pozvao obje strane da se "opredeljuju za mir, potpišu i ratifikuju sporazum i uvedu novu eru prosperiteta za narod Južnog Kavkaza".
Evropska unija je takođe pozvala Armeniju i Azerbejdžan da potpišu sporazum što je prije moguće nakon što im je čestitala na mirovnom sporazumu.
Kaja Kallas, visoka predstavnica EU za vanjsku politiku, pohvalila je obje strane na njihovom upornom radu i rekla da najava mirovnog sporazuma "predstavlja odlučujući korak ka trajnom miru i sigurnosti u regionu".