Oblaci nalik pečurki na horizontu? Šta Trumpova prijetnja znači za globalno nuklearno testiranje

Kada su Sovjeti testirali svoju Car-bombu 1961. godine iznad udaljenog arhipelaga Novaja zemlja, to je bila najveća nuklearna naprava ikada detonirana.

U junu 2019. godine, direktor glavne obavještajne agencije Pentagona iznio je zapanjujuću tvrdnju o Rusiji i njenim nuklearnim programima: Moskva testira atomsko oružje.

"Vlada Sjedinjenih Američkih Država, uključujući obavještajnu zajednicu, procijenila je da je Rusija sprovela nuklearna testiranja koja su proizvela nuklearni prinos", rekao je general-potpukovnik Robert Ashley.

Kina, dodao je Ashley, možda sprovodi i sopstvena testiranja, moguće korištenjem metoda "nultog prinosa" u kojima ne dolazi do stvarne atomske eksplozije - lančane reakcije fisije.

Šest godina kasnije - Sjedinjene Države i Rusija su na ivici nove trke u naoružanju.

Kremlj se hvali razvojem novog, nuklearno sposobnog superoružja. A predsjednik Donald Trump prijeti da će nastaviti američke nuklearne testove.

"Rusija testira, Kina testira, ali o tome ne govore", rekao je Trump u intervjuu za CBS News 31. oktobra. "Ne, mi ćemo testirati, jer oni testiraju i drugi testiraju."

Ponovio je 5. novembra da je "zbog testnih programa drugih zemalja naredio Ministarstvu rata da započne testiranje naših nuklearnih oružja na ravnopravnoj osnovi".

Tvrdnja da Rusija i Kina sprovode testiranja je predmet rasprave.

Bez obzira na to, prijetnja je izazvala kritike iz Moskve i odobravanje među američkim zagovornicima tvrde nacionalne bezbjednosti, dok su se zagovornici kontrole naoružanja uhvatili za glavu.

Čitajte: Arktički test 'letećeg nuklearnog reaktora' i znakovi da je Rusija bliža novom oružju

Nakon godina propadanja ili urušavanja sporazuma o kontroli naoružanja – kao što su Sporazum o raketama srednjeg dometa (INF), Sporazum o antibalističkim raketama (ABM), Otvoreno nebo i Novi START – aktivisti strahuju da bi globalni sporazum koji zabranjuje nuklearna testiranja mogao biti sljedeći.

Na sastanku ruskog Savjeta bezbjednosti 5. novembra, ministar odbrane Andrej Belousov pozvao je na pripreme za ponovno pokretanje nuklearnih testiranja – na poligonima na arktičkom arhipelagu Novaja zemlja.

Zbunjuju vas svi ti sporazumi? Ne znate šta znači "prinos"? Ne brinite – objašnjavamo u nastavku.

Testiranje, testiranje

Posljednji put kada su Sjedinjene Države upotrijebile eksploziv iz svog arsenala oružja da bi razdvojile izotop uranijuma ili plutonijuma i izazvale nuklearnu lančanu reakciju poznatu kao fisija, bilo je u prašnjavom pejzažu Nevade 1992. godine.

Nije to bio oblak u obliku pečurke kakav se vidi u filmovima, ti su prizori nestali još 60-ih godina, nakon potpisivanja jednog sporazuma, već podzemna eksplozija.

A Moskva? Njeno posljednje testiranje fisijskog oružja bilo je 1990. godine, godinu prije raspada Sovjetskog Saveza, na Novajoj zemlji.

Pekingovo posljednje testiranje održano je 1996. godine u Lop Nuru, u vjetrovitim predjelima dalekog zapadnog kineskog regiona Sinđijang.

Te iste godine nastao je Sveobuhvatni ugovor o zabrani nuklearnih proba (CTBT). Od tada su samo Pakistan i Indija sproveli slična ključna testiranja, dok ih je Sjeverna Koreja sprovela oko pola tuceta, posljednji put 2017. godine.

Uopšteno govoreći, nuklearna testiranja koja uključuju stvarne eksplozije fisijskog materijala relativno je lako otkriti.

Vrlo osjetljivi seizmički uređaji za praćenje, slični onima koji bilježe zemljotrese, mogu registrovati talase eksplozije pod zemljom, gdje se sva testiranja već decenijama odvijaju.

Avioni opremljeni sofisticiranom opremom za "njuškanje" mogu otkriti radioaktivne izotope koji dospiju u atmosferu što su znakovi nuklearne detonacije.

Nekritično - kritično - superkritično

Kraj Hladnog rata i sovjetsko-američke trke u naoružanju značio je velike rezove u nuklearnim arsenalima, kao i smanjenje budžeta i ulaganja u infrastrukturu potrebnu za planiranje i izradu bombi.

Sve zemlje koje posjeduju nuklearno oružje moraju osigurati da njihovi arsenali mogu izazvati očekivanu razornu moć, pa se testiranja nastavljaju, samo ne u obliku oblaka pečurke.

Nekritična testiranja, u kojima se koriste eksplozivi i fisijski materijali, ali se ne detoniraju da bi izazvali fisiju, dozvoljena su prema CTBT sporazumu. Istraživači koriste superračunare i snažne lasere kako bi testirali ili simulirali fisijske reakcije.

Mnoge ruske rakete Sarmat se dostavljaju i lansiraju putem flote teških kamiona.

Trump je prvi put sugerisao mogućnost novih testiranja u objavi na društvenim mrežama neposredno prije susreta s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom u Južnoj Koreji. Kasnije je to dodatno razradio u intervjuu za CBS News.

Američki zvaničnici održavaju testni poligon u Nevadi, gdje se i dalje sprovode potkritički eksperimenti. Ipak, sprovođenje prave fisijske eksplozije ne bi se moglo dogoditi odmah.

"Sjedinjene Države ne bi mogle sprovesti test za nekoliko dana ili sedmica, ali, zavisno od detalja i dijagnostike, mogli bismo nastaviti testiranja u roku od nekoliko mjeseci do nekoliko godina", rekla je Jill Hruby, bivša direktorica Nacionalnih laboratorija Sandia u Novom Meksiku i bivša šefica Nacionalne uprave za nuklearnu bezbjednost (NNSA), koja upravlja skladištenjem i testiranjem američkog nuklearnog arsenala.

Ministar energetike Christopher Wright, čije ministarstvo nadgleda rad NNSA, kasnije je pojasnio Trumpove komentare.

"Mislim da su testiranja o kojima sada govorimo zapravo sistemska testiranja", rekao je Wright u intervjuu za Fox News 2. novembra. "To nisu nuklearne eksplozije. To su ono što mi nazivamo nekritične eksplozije."

Američke vlasti, prema mišljenju Hruby, već posjeduju obilje podataka iz prethodnih podzemnih testiranja, laboratorijskih eksperimenata i potkritičkih testova, što je, kaže ona, jedan od argumenata protiv ponovnog pokretanja punih testiranja.

"Osim toga, ako mi započnemo testiranja, jasno je da bi i drugi nastavili ili započeli svoja", rekla je ona. "Kada se testiranja jednom nastave, vrlo je vjerovatno, prema mom mišljenju, da će se početi razvijati nove vrste naprava, što bi potaknulo novu trku u naoružanju."

"Na kraju, iako testiranja mogu biti bezbjedna, nesreće se mogu dogoditi. Mislim da bi se većina ljudi složila da velika nuklearna testiranja nisu nešto što donosi dobrobit našem planetu i čovječanstvu", dodala je.

Testiranje u stvarnom svijetu

U aprilu je američko Ministarstvo spoljnih poslova objavilo svoj godišnji izvještaj o zemljama koje poštuju sporazume o kontroli naoružanja.

U izvještaju se navodi da je Rusija tokom proteklih godina sprovela "superkritična" testiranja nuklearnog oružja, ali da nije obavijestila Sjedinjene Države niti druge zemlje, kako to zahtijeva sporazum iz 1974. godine koji je ograničio i veličinu podzemnih eksplozija.

"Zabrinutost je i dalje prisutna zbog ovih ranijih aktivnosti i zbog neizvjesnosti i nedostatka transparentnosti u vezi s ruskim aktivnostima na Novajoj zemlji", navodi se u izvještaju.

U širem smislu, pojam "superkritično" odnosi se na fisijsku reakciju, kada se izotop razdvoji i pokrene potpuni lanac reakcija. "Nekritično" ili "potkritično" to ne čine.

Za zagovornike tvrde nacionalne bezbjednosti - bilo u Washingtonu, Moskvi ili Pekingu - svijet se promijenio.

Kina, koja nije ograničena sporazumom Novi START između Washingtona i Moskve koji uskoro ističe, širi svoj arsenal.

Kremlj modernizuje svoje oružje i uvodi nove interkontinentalne balističke rakete poput Sarmata, kao i druga nuklearno sposobna oružja poput Burevestnika i Posejdona - što je nedvosmislena poruka.

Čitajte: Putin tvrdi da Rusija testira novi nuklearni torpedo nazvan 'mašina sudnjeg dana'

Nekoliko dana nakon Trumpovih komentara, direktor CIA-e John Ratcliffe objavio je na platformi X da je Trump "bio u pravu" u vezi s kineskim i ruskim testiranjima.

"Sjedinjene Države moraju zadržati tehničku i brojčanu nadmoć nad kombinovanim kineskim i ruskim nuklearnim zalihama", napisao je Robert O’Brien, koji je služio kao savjetnik za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće tokom Trumpovog prvog mandata, u prošlogodišnjem članku za Foreign Affairs.

"Da bi to postigao, Washington mora testirati nova nuklearna oružja u stvarnom svijetu, radi provjere njihove pouzdanosti i bezbjednosti, prvi put od 1992. godine, a ne samo putem kompjuterskih modela", naveo je.

"Ako Kina i Rusija nastave da odbijaju iskrene pregovore o kontroli naoružanja, Sjedinjene Države bi takođe trebalo da obnove proizvodnju uranijuma-235 i plutonijuma-239, osnovnih fisijskih izotopa za nuklearno oružje", dodao je O’Brien.

O’Brien nije odgovorio na zahtjev za komentar upućen njegovoj firmi u Washingtonu.

U Moskvi su ruski zvaničnici kritikovali Trumpovo obećanje o ponovnom pokretanju testiranja i negirali optužbe da su sproveli stvarne nuklearne probe.

Na televizijskom sastanku Savjeta bezbjednosti u Kremlju 5. novembra, predsjednik Vladimir Putin ponovio je izjave ministra Belousova i naredio zvaničnicima da pripreme prijedloge za "mogući početak rada na pripremama za nuklearna testiranja".

Ipak, dodao je da Moskva nema namjeru da prekrši CTBT sporazum.

Rusija je iskoristila svoju godišnju paradu povodom Dana pobjede kako bi pokazala neka od najnovijih oružja svog arsenala.

Ako Trumpova administracija ipak odluči da krene s potpunim testiranjima, to bi gotovo sigurno izazvalo novu trku u naoružanju, jer bi druge zemlje, prije svega Kina, krenule istim putem.

To bi vjerovatno dovelo do potpunog kolapsa CTBT sporazuma.

Rusija je "povukla ratifikaciju" tog ugovora 2023. godine; Washington ga je potpisao, ali nije ratifikovao. Neki zvaničnici administracije pozvali su čak na "poništavanje potpisa". Kina je sporazum potpisala, ali ga takođe nije ratifikovala.

"Eksplozivna testiranja otvorila bi put drugim zemljama da učine isto. One nisu sprovedele toliko testova kao SAD i više bi im koristilo ponovno pokretanje eksplozivnih proba", rekla je Cheryl Rofer, penzionisana nuklearna naučnica iz Nacionalne laboratorije Los Alamos, gdje su američki istraživači 1940-ih razvili prvo nuklearno oružje.

Povratak punom obimu testiranja, prema mišljenju stručnjaka, vjerovatno bi značio i kraj sporazuma Novi START, koji ograničava veličinu ruskog i američkog nuklearnog arsenala. Taj sporazum ističe iduće godine, a novi pregovori o njegovoj zamjeni još nisu započeli.

U septembru je Putin predložio da se Rusija pridržava odredbi tog sporazuma još godinu dana nakon njegovog isteka početkom februara, što je Bijela kuća signalizirala da bi mogla podržati.