Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nametnuo je 17. jula odluku prema kojom će se dug od 56 miliona eura Viaduktu isplatiti iz putarina na gorivo i to iz dijela koji bi trebao biti uplaćen u budžet entiteta Republike Srpske.
Drugom odlukom Schmidt je osigurao novac za Centralnu izbornu komisiju BiH kojim će se pokriti svi troškovi nabavke izbornih tehnologija, poput skenera glasačkih listića, koje bi se trebale uvesti u cijeloj zemlji do Općih izbora zakazanih za 2026. godinu.
Schmidt je, koristeći Bonske ovlasti prema kojima može intervenirati u domeće zakonodavstvo, ove dvije odluke donio nametnuvši izmjene Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija.
Kako je nastao dug RS-a koji bi trebala platiti država BiH?
Slovenska kompanija Viaduct pokrenula je arbitražni postupak protiv BiH, jer je Vlada Republike Srpske 2013. godine dodijelila koncesiju vlastitoj Elektroprivredi RS, čime je ugrožen raniji projekt slovenske hidroelektrane na rijeci Vrbas.
Nakon presude ICSID-a, arbitražnog suda u Washingtonu 2022. godine, Viaduct je pokrenuo postupke zapljenu državne imovine BiH u zemlji i inozemstvu radi namirenja duga, uključujući i sredstva Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA).
Zatražena je i ovrha nad imovinom Centralne banke BiH, odnosno njenom nepokretnom imovinom u više gradova u BiH.
Pročitajte i ovo:
Slovenija krenula u zapljenu imovine BiH zbog duga Republike SrpskeNebo iznad BiH između 'crne rupe' i vraćanja pod kontrolu Srbije i HrvatskeUpitno kako će BiH naplatiti višemilionske presude Republike SrpskeVlasti u Bosni i Hercegovini već sedam godina ne mogu postići dogovor o raspodjeli više od 160 miliona eura od prikupljenih putarina koje se plaćaju sa svakom litrom prodanog goriva, a koje bi se trebale koristiti za finansiranje izgradnje autocesta i cesta u cijeloj zemlji.
Raspodjelu tog prihoda između entiteta Federacija BiH i Republika Srpska, te Brčko distrikta BiH kao posebne administrativne jedinice, nisu mogli usaglasiti državni i dva entitetska ministra finansija. Oni čine Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH koja prikuplja novac od poreza na dodanu vrijednost (PDV), carina, akciza i drugih indirektnih poreza.
Predstavnici Republike Srpske (RS) su, prema ranijim izjavama ministra finansija Federacije BiH Tonija Kraljevića, tražili veći iznos nego što je, prema procjenama iz Federacije BiH, prikupljeno putarine na području RS-a.
Istovremeno su vlasti Republike Srpske i njeni predstavnici u državnoj vlasti odbijali postupiti u skladu s arbitražnim odlukama u predmetu Viaduct, usprkos obavezama ovog entiteta prema Sporazumu iz 2017. godine sa Vijećem ministara BiH o međusobnim pravima i obavezama u tom postupku.
"Ovaj udio [od putarina koji će služiti za isplatu duga prema Viaductu] nije namijenjen za budžetske rashode RS i nema utjecaja na budžetsku stabilnost RS. To neće utjecati ni na kakva plaćanja ili usluge za građane RS", saopćio je visoki predstavnik Christian Schmidt.
On je pojasnio da će sredstva biti prebačena Ministarstvu finansija i trezora BiH kako bi Ministarstvo izvršilo isplatu Viaductu.
"Ili, ako ima drugih razmišljanja ili naznaka da bi to trebalo uraditi putem nekih novih pregovora, kako sam čuo, to se može i tako uraditi. Odlično, to je njihov posao, ali država to ne plaća, nego Republika Srpska", dodao je Schmidt.
Za što će se koristiti dobit Centralne banke BiH?
Prema odluci visokog predstavnika, dio dobiti Centralne banke BiH, koja je u 2024. godini iznosila oko 200 miliona eura, bit će uplaćen na račun državnog trezora, a ministar ili njegov zamjenik će taj novac proslijediti na račun Centralne izborne komisije BiH za provođenje projekta uvođenja novih tehnologija.
Centralna izborna komisija BiH ranije je procijenila da će joj biti potrebno oko 59 miliona eura za uvođenje novih izbornih tehnologija.
Ranije nametnutom odlukom iz jula 2024. godine, Schmidt je izmijenio Izborni zakon BiH čime je pokrenuto uvođenje skenera biometrijskih podataka birača i skenera glasačkih listića te ostale potrebne opreme. Pilot projekt je proveden na lokalnim izborima iste godine.
Pročitajte i ovo: Hoće li BiH biti spremna za izbore 2026. s novim tehnologijama?Budući da u nacrtu budžeta za 2025. godinu, koji još uvijek nije usvojen, nisu bila predviđena ta sredstva, Schmidt je odlučio da se ona osiguraju iz dobiti Centralne banke BiH.
Vlasti RS-a, kao i državni ministar finansija Srđan Amidžić koji dolazi iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata koji je vladajući u tom entitetu, predlagale su da se od dobiti Centralne banjke BiH isplati dug prema Viaductu, što su odbili predstavnici drugog entiteta, Federacije BiH.
Pročitajte i ovo: Nebo, budžet i strana pomoć BiH u blokadi"Profit Centralne banke BiH se po osnovu zakona mora koristiti za potrebe države, a ne za potrebe entiteta. Ovom mojom odlukom Centralna banka BiH, kao izuzetno uvažena centralna banka i na međunarodnom planu, svoj profit sada može staviti na raspolaganje državnim institucijama. Tako će finansirati troškove nabavke izbornih tehnologija za njihovo uvođenje na općim izborima 2026. godine, što se već dugo očekuje", saopćio je Schmidt.
BiH se suočava s još nekoliko tužbenih zahtjeva iz investicijskih arbitraža po osnovu bilateralnih investicijskih sporazuma, koji podrazumijevaju moguća potraživanja novčanih naknada u iznosu koji premašuje 1,3 milijarde eura.
Pročitajte i ovo: BiH bi mogla izgubiti 1,3 milijarde eura zbog entiteta - za početakVisoki predstavnik je, izmjenama zakona, nametnuo i rješenje za buduće arbitražne sporove poput navedenog između BiH i Viaducta, gdje je stvarni dužnik entitet Republika Srpska.
Prema ovoj odluci je organ na nižim nivoima vlasti u BiH - entitet, kanton ili općina, dužan bez odlaganja, a najkasnije u roku od trideset dana od dana pravosnažnosti i izvršnosti arbitražne odluke ili druge presude, osigurati sredstva neophodna za izvršenje te odluke ili direktno izmiriti finansijsku obavezu predlagatelju izvršenja.
Štoviše, organi na nižem nivuo dužni su u ugovor sa stanim investitorom "uvrstiti odredbu kojom se izričito i nedvosmisleno utvrđuje da će odgovornosti za eventualno nastalu štetu koja proizlazi iz takvog ugovora snositi isključivo predmetni ugovorni organ".
Schmidt je na kraju pozvao vlasti na svim nivoima da ispune svoje obaveze i odmah usvoje državni budžet i napomenuo kako "ne trebamo zaboraviti ni druge institucije, kao što su ustanove kulture" koje godinama čekaju rješenje svog pravnog i finansijskog statusa.
Pročitajte i ovo: 'Jedni žive od projekata, drugi rade bez plata': Institucije kulture u BiH čekaju rješavanje statusa