Policija zabranila okupljanje 'više od 1.000 muslimana' u Širokom Brijegu

Uprava policije u Širokom Brijegu

Policija iz Širokog Brijega zabranila je okupljanje najavljeno na društvenim mrežama o tome da će u taj grad u četvrtak, 14. augusta, doći oko hiljadu vjernika islamske vjeroispovijesti kako bi obavili molitvu - namaz.

Dolazak grupe na molitvu u grad na jugu Bosne i Hercegovine, u kojem dominantno žive Hrvati i u kojem nema džamije niti mjesta za islamsku molitvu, je na svojim društvenim mrežama najavio Sanin Musa, aktivista koji je ranije više puta u Sarajevu organizirao različite skupove, između ostalog i "anti LGBT" proteste.

Kako je naveo, on je odlučio pozvati veću grupu ljudi da odu obaviti namaz u Široki Brijeg nakon što je na lokalnim medijima i društvenim mrežama objavljen video na kojem se vidi da muškarac sprječava ženu da se moli na javnom otvorenom mjestu u Širokom Brijegu. Žena na snimku, koji je objavljen na društvenim mrežama, nosi nikab.

Musa ima nekoliko profila na društvenim mrežama na kojima ga prati više desetaka hiljada ljudi.

On je ranije više puta organizirao protestna okupljanja na dan kad se u Sarajevu održavala Povorka ponosa, a osnivač je političkog pokreta "Vjera narod država", koji je poslije prvog neuspješnog pokušaja kasnije registriran kao politička stranka i sudjelovao na posljednjim izborima u BiH 2024.

Pročitajte i ovo: Nova islamska stranka u BiH 'eksperiment koji može biti opasan'

Iz policije u Širokom Brijegu kažu da u potpunosti poštuju ustavna i zakonska prava svih građana na slobodu vjere i javnog okupljanja.

"Istovremeno, dužnost policije je štititi javni red, mir i sigurnost svih građana, bez obzira na vjersku, nacionalnu ili političku pripadnost. S obzirom na to da se približava blagdan Velike Gospe, postoje indicije da navedeni poziv ne proizlazi isključivo iz vjerskih pobuda, već ima i određenu političku konotaciju", naveli su iz Policije.

Apelirali su na građane, medije, vjerske predstavnike i javne osobe da svojim izjavama i postupcima ne doprinose stvaranju napetosti i podjela, već da djeluju u duhu međusobnog uvažavanja, tolerancije i poštivanja zakona.

"Svaki pokušaj izazivanja tenzija, te svako postupanje protivno zakonskim propisima bit će sankcionirano", navedeno je.

Pročitajte i ovo:

U Sarajevu održan kontraprotest zbog skupova podrške DodikuUoči Povorke ponosa, anti-LGBT protest u Sarajevu

Međureligijsko vijeće osudilo zabrane obavljanja molitve

Iz Međureligijskog vijeća su nakon događaja u Širokom Brijegu osudili sve oblike zabrane obavljanja vjerskih obreda i prava na slobodno izražavanje vjere.

"Budimo ljudi vjere, poštujmo drugog i drugačijeg, dokažimo da nam ne smeta komšija, susjed ili gost naše domovine koji se moli i obraća Bogu na svoj način, budimo iskreni vjernici i svojom vjerom svjedočimo različitost i bogatstvo života u različitosti", naveli su u saopćenju.

Istaknuli su da organi vlasti imaju obavezu da svim vjernicima omoguće prava i obaveze koje proizlaze iz Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini.

"Istovremeno individualno ili kolektivno obavljanje molitve ne smije biti instrument polarizacije ili provokacije u društvu jer je to suprotno duhu same molitve", navodi se u saopćenju.

Međureligijsko vijeće u BiH osnovano je 1997. godine zajedničkim zalaganjem tadašnjeg reisu-l-uleme Mustafe ef. Cerića (Islamska zajednica u BiH), pokojnog mitropolita dabrobosanskog Nikolaja (Srpska pravoslavna crkva) te Vinka kardinala Puljića (Katolička crkva) i Jakoba Fincija (Jevrejska zajednica BiH).

Prvobitna ideja nastanka Vijeća, koje je pod takvim imenom nastalo prvo u svijetu, bilo je pomirenje među narodima u Bosni i Hercegovini.

Danas Vijeće pokreće brojne projekte na pomirenju, ali i izgradnji građanskog društva kroz međureligijski dijalog.

Kakav je stav Islamske zajednice o obavljanju molitve na javnom mjestu?

Iz Islamske zajednice u BiH se nisu željeli oglasiti o slučaju iz Širokog Brijega. Ali iz dostupnih materijala na zvaničnoj stranici IZ u BiH navedeno je nekoliko pravila u vezi s klanjanjem.

Na prvom mjestu se navodi da mjesto gdje se obavlja molitva mora biti čisto, jer je to jedan od preduvjeta za ispravnost namaza ili molitve.

U BiH nije uobičajeno da se namazi klanjaju u prirodi, zbog čega je i ranije bilo reakcija u javnosti.

"Čak i kada se zadesi na javnom mjestu, u bolnici, opštini i sl., ako može pronaći neki kutak ili mjesto gdje neće ometati druge, a ni drugi njega, treba klanjati namaz na vrijeme. Ako to nije u stanju, unatoč želji i nastojanju da klanja na vrijeme, onda može spojiti podne i ikindiju u ikindijskom vremenu, odnosno akšam i jaciju, ili jednostavno naklanjati propušteni namaz kod kuće."

Kad je riječ o klanjanju namaza na ulici, iz Islamske zajednice navode da to nije praktično rješenje u BiH.

"Kod nas nije kao u nekim arapskim zemljama. To nije ambijent koji pomaže da se namaz klanja skrušeno i predano, a pometalo bi prolaznike. Ne treba paradirati s namazom. Namaz se može obaviti u autu samo u slučaju da nije moguće zastati i na primjerenom mjestu klanjati namaz. O namazu treba na vrijeme početi misliti i planirati aktivnosti i kretanje na način koji će omogućiti pravovremeno obavljanje namaza. Za ono što je van ljudske mogućnosti, neće se ni odgovarati", upute su iz Islamske zajednice BiH.

I ranije je bilo slučajeva kada su, najčešće, arapski turisti obavljali molitve na javnim površinama, što nije uobičajeno u BiH.

U nekoliko slučajeva reagirala je i policija.

Tako je bilo i na planini Trebević, blizu Sarajeva, kada je grupa, u ovom slučaju državljana BiH, klanjala na ovoj planini na otvorenom.

Tada je jednoj osobi uručen i prekršajni nalog, jer je neko policiji prijavio da grupa ljudi svojim ponašanjem uznemirava građane.

Pročitajte i ovo: Zbog molitve na Trebeviću dobili prekršajni nalog i kaznu od 50 eura