Srbi i borba za legitimna prava

Mapa Kosova

Predstavnici kosovskih Srba kažu da je usvajanje Ustava Kosova i uspostavljanje nove misije Evropske Unije, bez saglasnosti SBUN, neprihvatljivo za srpsku zajednicu.

Ocenjujući aktuelne procese koji se odvijaju u Prištini nelegalnim, predstavnici srpske zajednice kažu da je zbog toga učešće u institucijama Kosova nemoguće.

Procesi koji nisu dogovoreni sa srpskom zajednicom i nije ih podržao SBUN, neće biti poštovani, kažu pojedini predstavnici kosovskih Srba. Predsednik SNV-a Dragan Velić kaže da je nedavno usvajanje Ustava Kosova ‘nelegalan čin’, pošto je takva odluka, kao i proglašenje nezavisnosti, doneta bez podrške SBUN.

“Realnost će biti veoma teška za srpsku zajednicu u smislu svega onoga što će na terenu da takav jedan Ustav i njegova implementacija da izazove. Jednostavno to za nas će biti neprihvatljivo i mi ćemo istrajavati u legitimnoj borbi za ostvarivanje naših prava,” rekao je Velić.

Borba za legitimna prava, prema rečima srpskih predstavnika, znači insistiranje na poštovanju Rezolucije 12 44.

Nenad Radosavljević član izvršnog odbora Srpskog nacionalnog veća iz Leposavića, kaže da će biti pokušaja da se natera srpska zajednica da privati Ustav. Srbi će, kaže Radosavljević, nastaviti da rade na osnovu zakona Republike Srbije.

“Mislim da će srpska zajednica biti iskrena u tome da opstane i da sama sebe organizuje i da svoj život i dalje ostavi u čvrstoj vezi sa državom Srbijom.”

Zvanični Beograd i kosovski Srbi ocenjuju da usvajanje Ustava Kosova nema nikakvo pravno utemeljenje. Takođe se ne podržava ni dolazak nove misije EU na Kosovo. A prethodno je odbačen i plan Martija Ahtisarija. Velić ističe da taj plan nije bio rezultat demokratskog procesa.

“Mi se zalažemo za poštovanje Rezolucije 12 44 i otvaranje dijaloga za rešavanje problema srpske zajednice na Kosovu i stvaranje jedne nove realnosti. Sasvim je sigurno da takav pristup je potpuno neprihvatljiv za srpsku zajednicu. Posebno, jer taj plan ne nudi obostrano prihvatljivo rešenje i ne nudi rešenje koje će garantovati stabilnost.”

Ahtisarijev plan predviđa nadgledanu nezavisnost za multietničko Kosovo, na osnovu njega se grade institucije i pravi kosovsko zakonodavstvo. Predviđeno je da se u okviru procesa decentralizacije oforme nove srpske opštine, koje bi uspostavljale veze sa Beogradom, al uz odobrenje kosovske vlade.

Taj plan je usvojila Skupština Kosova, ali ne i Beograd. Radosavljević smatra da se zbog toga plan ne može sprovesti.

“Ahtisarijev plan je dokument, koji posotoji, ali koji niti je priznat, niti na osnovu toga neko ima pravo i obavezu da ga sprovodi.”

Dragan Velić ukazuje na odgovornost međunarodne zajednice, pošto ona želi da rešenja nametne srpskoj zajednici. On dodaje da je svestan da Srbi ne mogu puno toga uraditi ali će nastaviti bojkot institucija.

“Apsolutno ne učešće Srba u institucijama u kojima srpska zajednica ne može biti zaštićena a realizacija plana Martija Ahtisarija, koji nije prihvaćen u SB i plana koji nije prihvatljiv za srpsku zajednicu, ne može biti preporuka da Srbi učestvuju u takvom procesu.”

Prema rečima Radosavljevića, Srbi mogu učestvovati u institucijama, ali samo ako se osigura da to bude ravnopravan i partnerski status.

“To znači da glas srpske zajednice i ostalih manjina bude ravnoravan sa glasom Albanaca, to znači bez dominacije i bez diskriminacije.”

Srbi imaju deset poslaničkih mesta i dva ministarstva u Vladi Kosova. U radu tih institucija učestvuje samo Samostalna liberalna stranka, koja ima pet poslaničkih i jedno mesto u Predsedništvu Skupštine, te dva ministarstva.

Predstavnici ove stranke kažu da se samo u institucijama mogu boriti za prava i interese srpske zajednice i da dugogodišnji bojkot ništa nije doneo Srbima. Međutim, ovi predstavnici su izabrani na izborima, na kojima je zabeležena neznatna izlaznost Srba. Zbog toga Beograd i njegovi predstavnici na Kosovu kažu da oni Srbi koji sede u institucijama Kosova nemaju legitimitet.