"Čak i u zatvoru ljudi nisu očajni i ne dozvoljavaju da ih to osećanje potpuno obuzme. Ne odustajte", reči su ruskog opozicionog političara Ilje Jašina tokom nastupa pred svojim sunarodnicima u Beogradu 1. avgusta.
Od kada je iz zatvora u Rusiji, kao politički zatvorenik, oslobođen u istorijskoj razmeni Rusije i Zapada, prošlo je tačno godinu dana.
Jašin je protivnik Kremlja, koji se od samog početka oštro protivio ruskoj invaziji na Ukrajinu.
"I dalje verujem da ruski političari treba da rade u Rusiji. Glavni cilj jeste da se dan mog povratka u Rusiju približi, da mogu da se kandidujem i pobedim na izborima", rekao je Jašin.
On je bio u grupi od 24 osobe oslobođene 1. avgusta 2024. u razmeni zarobljenika u više zemalja, najvećoj te vrste od Hladnog rata. Među oslobođenima u razmeni bili su opozicioni političar Kara-Murza, reporter Volstrit Žurnala Evan Gerškovič i novinarka RSE Alsu Kurmaševa.
Danas, Jašin na događajima u gradovima širom Evrope, govori o borbi protiv režima ruskog predsednika Vladimira Putina.
"Borio sam se za svoju zemlju svih ovih godina. Ja sam patriota i volim svoju zemlju. Samo što (predsednik Rusije Vladimir) Putin i ja imamo različit pogled na to šta su nacionalni interesi Rusije", istakao je.
Pročitajte i ovo: Ruski aktivista Jašin ujedinuje Ruse u inostranstvu za svrgavanje PutinaPisma podrške kao spas u zatvorskim danima
Jašin je rekao da je odlučio da dođe u Beograd, jer su se među 30.000 pisama koje je primio dok je bio u zatvoru, našla i pisma Rusa iz Srbije.
Mnogim njegovim sunarodnicima, koji su bežali od rata ili progona, Srbija je postala utočište.
"Treba da govorimo istinu van Rusije. Nema nas malo koji mislimo da je rat besmislen", istakao je.
Rekao je da su mu pisma pomogla da preživi.
"Kada vas ohrabrujemo da šaljete pisma zatvorenicima, znajte da to zaista spasava život. Kada zatvorenik spava, on se oseća slobodnim, isto je kada čitaju pisma podrške", rekao je Jašin.
Sećanja na dan kada je razmenjen i ponovo postao slobodan su mu maglovita.
"I još ne mogu da verujem da je stvarno", rekao je.
Istakao je da nije želeo da bude razmenjen i da ode iz Rusije, jer je smatrao da ruski političari moraju da žive u Rusiji i da deluju u Rusiji.
Avionom je prevezen u Nemačku, u koju je, kako kaže, došao u zatvorskoj uniformi, sa ruskim pasošem koji je istekao i četkicom za zube.
Opisao je kako mu je u prvo vreme bilo čudno da hoda, a da mu ruke nisu vezane na leđima, da može slobodno da se čuje sa svojom majkom.
"Osetio sam vazduh slobode", podelio je svoje iskustvo Jašin.
Pročitajte i ovo: Oslobođeni ruski aktivisti obećavaju da će nastaviti sa borbom za slobodnu RusijuDrugačiji vid borbe
Nova realnost naterala ga je na drugačiji vid borbe – iz egzila. Organizovao je više desetina protesta i demonstracija, među kojima je pomenuo one u Vilniusu, Barseloni u Španiji i Drezden u Nemačkoj, sa ciljem da skrene pažnju na ono što radi režim u Rusiji.
"Imam veliku odgovornost. Nadam se da ću jednom moći da se vratim u Rusiju. Želim da se vratim kući", rekao je.
Podsetio je na to da dok je razgovarao sa svojim sunarodnicima u Beogradu, na Kijev "i dalje padaju bombe".
Invaziju Rusije na Ukrajinu nazvao je "ne samo agresijom na Ukrajinu", već i "na građane Rusije".
Osvrnuo se i na ulogu Zapada, ocenivši da "Zapad mora da spasi Ukrajinu".
"Ne mislim da Zapad čini dovoljno za Ukrajinu. Veoma je važno da Zapad o Ukrajini počne da razmišlja kao o delu Evrope", rekao je Jašin.
Poruke "Sloboda Rusiji" i "Mir Ukrajini" na transparentima istaknutim dok je govorio Ilja Jaašin, Beograd, 1. avgust 2025.
Kakve su bile reakcije Rusa u Beogradu?
"Samo želim da ga vidim, živog i zdravog. Otvoren sam za sve što ima da kaže", rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Saša, ruski državljanin koji živi u Srbiji.
"I ja sam pobegao, ali Srbija je postala moj novi dom. Mi smo izgubili našu bitku i sada samo možemo da čekamo. Ali, da govorimo o tome u javnosti – to je dobra stvar. Ljudi bi trebalo da znaju da nisu svi Rusi uz Putina", dodaje.
Za Irinu, njegovu sunarodnicu, je prisustvo na događaju na kojem je govorio Jašin "osećaj slobode".
"Ne samo u duši, već i u okruženju, jer ovde mogu da vidim druge ljude sa istim osećanjima i mislima i nadom", rekla je ona za RSE.
Istakla je da se u Srbiji "oseća slobodnije nego u Rusiji".
"Postoje politički problemi i u Srbiji, ali u odnosu na Rusiju osećam se više slobodnom. Mnogo ljudi u Srbiji se oseća slično kao i mi", rekla je.
Kroz Srbiju je od početka invazije na Ukrajinu, prošlo više desetina hiljada Rusa. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije iz januara 2025. koje je Radio Slobodna Evropa (RSE) dobio na upit, u Srbiji ih je boravilo gotovo 50.000.
Jedan broj njih koji je organizovao i učestvovao u antiratnim protestima ili javno iskazivao neslaganje sa invazijom na Ukrajinu, morao je da napusti Srbiju nakon što im je uručeno rešenje o ukidanju boravka.
Najviši zvaničnici Srbije više od tri godine nakon početka invazije i dalje održavaju bliske veze sa Kremljom, a Srbija, iako je kandidat za članstvo u Evropskoj uniji i načelno podržava teritorijalni integritet Ukrajine, nije do danas uvela sankcije Rusiji.
Pročitajte i ovo: Da li je EU oprostila Vučiću odlazak na Putinovu vojnu paradu?