"Mogu da zastupam u javnosti studentsku listu, ali ne želim da budem ni poslanik, ni ministar, niti bilo šta slično", kaže u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) univerzitetski profesor Milo Lompar.
U javnosti u Srbiji poznat je kao zagovornik desnih ideja.
Nedavno je relativizovao ulogu Milana Nedića, predsednika kvislinške vlade tokom nacističke okupacije Jugoslavije, uz ocenu da je "spasavao srpski narod po cenu svoje kolaboracije".
Lompar, koji zastupa i ideju "odbrane prava srpskog naroda" u svim okolnim zemljama, nedavno je učestvovao i na promociji zbirke pesama osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića.
Uprkos svojim stavovima, pozvan je da govori na velikom studentskom protestu, održanom 28. juna, na državni i verski praznik Vidovdan.
U delu javnosti se pominje da bi njegovo ime moglo da se nađe i na takozvanoj "studentskoj listi", koju bi činile nestranačke ličnosti i stručnjaci u različitim oblastima, ukoliko vlast pristane na raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
Milo Lompar (foto-arhiv)
Lompar, koji u razgovoru za RSE sebe predstavlja kao "liberalnog nacionalistu", kaže da studentima stoji na raspolaganju, ali da nema ambicija da uđe u politiku.
Studenti u blokadi nisu odgovorili na upit RSE zbog čega su izabrali Lompara, niti potvrdili da bi mogao da bude na listi.
Studenti koji proteklih osam meseci predvode antivladine proteste zvanično se nisu ideološki opredeljivali, insistirajući na tome da su heterogena grupa, ali su u govorima na poslednjem protestu dominirali nacionalistički narativi.
Profesor Univerziteta u Beogradu u penziji Žarko Korać smatra da bi eventualno stavljanje Mila Lompara na izbornu listu bio korak unazad za studentski pokret.
Žarko Korać: Stavljanje Lompara na izbornu listu je korak unazad
"Ako studenti traže novi sistem vrednosti, onda u njemu ne bi trebalo da bude profesor Lompar koji vrlo uporno rehabilituje poražene političke ideje iz Drugog svetskog rata", kaže Korać.
Zašto je 'sporan' Milo Lompar?
Gostujući na jednom podkastu na platformi YouTube 17. jula, Lompar je izneo ocenu da je predsednik takozvane "Vlade narodnog spasa" bio kolaboracionista, ali ne i kvisling, to jest da je "u iznudici" sarađivao sa okupatorom.
U razgovoru za RSE, Milo Lompar kaže da su stavovi koje je izneo o Milanu Nediću "utvrđeno istorijsko znanje".
"Sam Nedić je po svojim uverenjima bio jako daleko od nacističke ideologije. On je bio čovek drukčije tradicije i poimanja stvari. Kolaboracionisti su oni koji sarađuju sa okupacionim snagama bez ideološke bliskosti", kaže Lompar.
Ante Pavelić, 1929.
Nasuprot njemu, Lompar kao primer kvislinga navodi Anta Pavelića, poglavnika takozvane Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koja je donosila rasne zakone protiv Srba, Jevreja i Roma, blisko sarađivala sa Trećim Rajhom i upravljala koncentracionim logorima u kojima je počinjen genocid.
Na konstataciju da je i Nedićeva vlada donosila rasne zakone i da je pod njegovom upravom ubijeno blizu 90 procenata jevrejskog stanovništva u Srbiji, Lompar odgovara:
"Srbija je bila okupaciona zona i to je bila okupaciona uprava. Istrebljenjem Jevreja rukovodili su Nemci, a Staro Sajmište je bilo logor na teritoriji NDH", kaže Lompar.
Profesor Lompar je jedan od poslednjih pristalica teorije o rehabilitaciji kvislinga i nacionalne izdaje- ističe Žarko Korać
Žarko Korać, profesor Univerziteta u Beogradu u penziji, ocenjuje za RSE da Milo Lompar u svojim izjavama pokazuje konzistentnost u odbrani "najgorih manifestacija srpskog nacionalizma", u koje spada i uloga Milana Nedića.
"Braniti danas Milana Nedića pod praznom parolom da je spasavao srpsku nejač, je pokušaj opravdanja nacionalne izdaje, jer je Milan Nedić kao general prekršio zakletvu i stavio se u službu okupatora. Ovde se pokušava rehabilitovati Milan Nedić i profesor Lompar je jedan od poslednjih velikih pristalica te teorije o rehabilitaciji kvislinga i nacionalne izdaje", ocenjuje Korać.
Ko je Milan Nedić?
Portret Milana Nedića na transparentu u Beogradu, 2024.
Nakon okupacije i rasparčavanja Kraljevine Jugoslavije, Milan Nedić je postavljen za predsednika takozvane "Vlade narodnog spasa" od 1941. do 1944. godine.
U tom periodu na teritoriji okupirane Srbije sprovođena su hapšenja, deportovanja i masovna ubistva Jevreja, Roma i domaćih antifašista.
O Nedićevom stavu prema Trećem Rajhu, pak, svedoče njegove reči u autorkom tekstu koji je objavljen u listu "Naša borba" 7. decembra 1941. godine:
"Lažu vas doušnici, koji vam stalno šapuću kako su nam Nemci najveći neprijatelji i kako hoće da nas istrebe, rasele i upropaste. Vi ne znate istoriju, ali ja vam velim da je njihov osećaj pravičnosti vrlo blizak našem", piše Nedić.
Privrženost rasističkim idejama pokazao je i u tekstu objavljenom 11. maja 1942. u listu "Ponedeljak", u kom, obraćajući se srpskim seljacima, kaže da oni "održavaju nedirnutu srpsku rasu i predstavljaju najbolji deo naše zemlje".
Posleratne vlasti proglasile su Nedića za narodnog neprijatelja i oduzeta su mu građanska i imovinska prava. Protiv njega je vođen i sudski proces, ali presudu, nije dočekao, pošto je izvršio samoubistvo skočivši kroz zatvorski prozor u centru Beograda.
Apelacioni sud u Beogradu je u aprilu 2019. pravosnažno odbio zahtev za rehabilitaciju Milana Nedića, koji je podnela njegova porodica.
Rođendanska čestitka ratnom zločincu
Pažnju javnosti Milo Lompar je privukao i polovinom juna, kada je u Beogradu učestvovao na promociji knjige Radovana Karadžića, prvog predsednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, koji je u Haškom tribunalu osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida i ratnih zločina tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Tom prilikom su učesnici književne promocije haškom osuđeniku uputili telegram u kojem mu čestitaju 80. rođendan, "s verom i nadom da će pravda najzad pobediti i da ćemo buduće tvoje rođendane slaviti zajedno".
Među potpisnicima ove čestitke bio je i Milo Lompar.
čitajte Tri decenije od podizanja optužnice protiv Karadžića ista politika dijeli BiHGovoreći o svom učešću na promociji zbirke sabranih pesama Radovana Karadžića, Lompar kaže da su te pesme objavljene pre izbijanja ratova devedesetih, te dodaje da je knjiga objavljena "iz perspektive demokratskih razloga".
"Odbijanje da se objavi njegova zbirka pesama, koja je opremljena predgovorom univerzitetskog profesora, značilo bi da se pristaje na brisanje imena Radovana Karadžića uopšte. To je, po meni, neprihvatljivo iz demokratskih razloga", kaže Lompar.
Na pitanje da li je potpisivanjem telegrama Karadžiću događaj iz okvira književne promocije ušao na teren politike, Lompar odgovara da "to nije bio nikakav službeni akt nego privatna odluka potpisnika".
"Otud nema politički karakter", kaže.
Radovan Karadžić je u 2019. pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja rata.
- Specijal RSE: Dokumentovanje genocida u Srebrenici
'Srpski integralizam'
Desničarske stavove Lompar je prezentovao i na velikom studentskom protestu 28. juna u Beogradu, kada je sa govornice poručio da "proslavljanje kosovskog opredeljenja nije sećanje na poraz, nego poziv na podvig".
Na protestu je Lompar govorio je i o "srpskom integralizmu", koji uključuje "obranu suvereniteta" bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, u kojem dominantno žive Srbi, kao i zaštitu prava srpskog stanovništva u Crnoj Gori, Hrvatskoj i Severnoj Makedoniji.
Tezu o "srpskom integralizmu" deo javnosti vidi kao reinterpretaciju ideje "Velike Srbije", koja je obeležila ratove devedesetih.
most rse Da li je Srbija sve manja što je više priče o 'Velikoj Srbiji' ?Te kritike Lompar vidi kao kampanju u kojoj su "učestvovali naporedo režimski i antirežimski mediji".
On dodaje da su njegovi stavovi "u skladu sa evropskom agendom" i napominje da osim teritorijalnog postoje i privredni, turistički i kulturni integralizam.
"Ja nisam govorio ni o kakvim teritorijalnim aspektima, ne samo u tom govoru, nego uopšte. Toga nećete naći u stotinama stranica mojih knjiga. Ja govorim o nečemu što je međunarodno priznato i podsećam da su Srbija i Republika Srpska, odnosno bosanski Hrvati Dejtonskim sporazumom dobili zajamčeno pravo za specijalne veze", kaže Lompar.
čitajte Da li su Vučićevi naprednjaci ostali bez podrške desnice?Gost građanske inicijative 'Proglas'
Milo Lompar bio je i gost na tribinama neformalne građanske inicijative "ProGlas", koju su pokrenule istaknute nestranačke javne ličnosti.
On je decembra 2024. na tribini Proglasa u Lučanima u zapadnoj Srbiji istakao da "nema te srpske istorije koju ova vlast nije pokvarila svojim spominjanjem".
Filip Ejdus, univerzitetski profesor i jedan od inicijatora "ProGlasa", kaže za RSE da se duboko ne slaže sa Lomparovim nacionalističkim stavovima, ali dodaje da je pristup "ProGlasa" od početka bio da napravi "najširi društveni front protiv zarobljene i kriminalizovane vlasti koji će uključiti levicu, centar i desnicu".
Filip Ejdus: Ne slažem se sa Lomparovim nacionalističkim stavovima
"To je, pretpostavljam, bio i njegov motiv da učestvuje na ovim tribinama iako se, siguran sam, ne slaže sa mnogim stavovima koje su iznosili pojedini inicijatori 'ProGlasa'", kaže Ejdus.
Komentarišući izjavu Mila Lompara o Milanu Nediću, Ejdus smatra da "ova vrsta istorijskog revizionizma nije odgovorna ni u mnogo benignijem kontekstu".
"Posebno ne sada kada nam je potrebno stvaranje jedinstvenog fronta koji je jedino moguć ukoliko privremeno stavimo po strani ideološke razlike kako bismo razvlastili jedan autoritarni i kleptokratski režim", naglašava Ejdus.
On dodaje da "ProGlas" nije politička organizacija, te da nije bilo potrebe da se ograđuju od stavova Mila Lompara koji i nije deo te grupe.
"On jeste učestvovao na našim tribinama ali on nije jedan od inicijatora i nemamo nameru da se kolektivno ograđujemo od njegovih stavova pošto oni nisu dati u ime 'ProGlasa'", navodi Ejdus.
Milo Lompar se u politiku uključio još početkom devedesetih, sa obnavljanjem višestranačja u Srbiji, kada je bio član Srpske liberalne stranke, nastale izdvajanjem iz Demokratske stranke.
U novembru 2014. dao je podršku koaliciji Demokratske stranke Srbije (DSS) i Srpskog pokreta Dveri, da bi 2016. bio i nestranački član Političkog saveta ovog desničarskog pokreta, poznatog po antimigrantskoj i anti-LGBT retorici.
Krajem prošle godine Lompar je osnovao udruženje "Srpski glas", nazvanog po udruženju Dragiše Vasića, ideologa četničkog pokreta.