"Došlo je vreme za istinu" – tako su provladini mediji u Srbiji najavljivali filmove i "specijalne emisije" koje negiraju genocid u Srebrenici.
Emitovane su u danima obeležavanja tridesete godišnjice ubistva više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dečaka.
O genocidu kao "obmani" govorili su, pored ostalih, predsednik bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske Milorad Dodik i osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj.
Na televizijama "Informer" i "Prva", koja ima nacionalnu frekvenciju, prikazan je serijal koji "razotkriva najveću političku manipulaciju usmerenu protiv srpskog naroda".
Potpisuje ga organizacija "Centar za društvenu stabilnost", autor ranijeg filma koji negira zločin nad kosovskim Albancima u selu Račak 1999.
"Taj narativ je sad naročito pojačan. Pored toga što se navršava 30 godina od genocida, ove godine je usmeren i na obračun sa političkim protivnicima vlasti", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) istoričar i autor knjige o genocidu u Srebrenici Dragan Popović.
Pročitajte i ovo: Ta negirana reč genocidGodišnjica u Srbiji protiče u atmosferi studentskih i građanskih protesta i blokada koji su uzdrmali vlast populističkog predsednika Aleksandra Vučića.
Iako se o Srebrenici nisu izjašnjavali, vlast i provladini mediji optužuju "blokadere" da srpski narod hoće da proglase genocidnim.
Ovo je bila i glavna poruka državne kampanje protiv usvajanja Rezolucije Ujedinjenih nacija o Srebrenici 2024, iako se u tom dokumentu ne spominje nijedan narod, niti država.
Godinu kasnije, napadima je izložena i nekolicina opozicionih poslanika koji su Skupštini Srbije podneli još jedan u nizu predloga Rezolucije o osudi genocida.
Vaš browser nepodržava HTML5
'Koliko dugo živi nada?': Srebreničke majke umiru, a djecu nisu pronašle
Ko poziva na prekid politike negiranja?
"Odgovora iz parlamenta još uvijek nema", kaže za RSE poslanik Stranke demokratske akcije Sandžaka Ahmedin Škrijelj.
Poslanički klub, koji uz ovu manjinsku bošnjačku stranku, čine i albanska Partija za demokratsko delovanje i opozicioni Pokret slobodnih građana, podneo je 3. jula Predlog rezolucije koja poziva na prekid politike negiranja genocida, nekažnjivosti i glorifikacije zločina i zločinaca.
"U Prijedlogu rezolucije na nekoliko mjesta potenciramo da srpski narod nije genocidan, nego oni koji neće da se suoče sa posledicama svoje pogubne politike, a to je vladajući režim", navodi Škrijelj.
Podseća i da SDA Sandžaka od 2015. podnosi Skupštini predloge Rezolucija o priznanju genocida u Srebrenici, koji ostaju bez odgovora.
Pročitajte i ovo: Dve rezolucije o Srebrenici u Skupštini SrbijeOdluka u rukama vlasti
Predlog rezolucije može podneti bilo koji poslanik, ali vladajuća većina odlučuje hoće li se naći na dnevnom redu.
Čine je Srpska napredna stranka i Socijalistička partija Srbije koje nisu odgovorile na pitanje RSE da li će Predlog rezolucije o genocidu u Srebrenici uvrstiti u dnevni red po hitnom postupku, kako su zatražili predlagači.
Vlast na čelu sa predsednikom Aleksandrom Vučićem ne priznaje da su snage Vojske Republike Srpske na čelu sa Ratkom Mladićem u julu 1995. počinile genocid nad bošnjačkim stanovništvom i naziva ga "teškim zločinom".
Nakon što je Mladić u Hagu osuđen na doživotni zatvor, pojedini vladajući parlamentarci javno su mu pružali podršku, a mural koji ga veliča stajao je skoro dve godine na fasadi zgrade u centru Beograda.
"Politika koja je dovela do Srebrenice je danas na vlasti u Srbiji. Kada relativizuju i negiraju genocid, oni brane sebe. Ne od krivične, ali od političke i moralne odgovornosti", navodi istoričar Dragan Popović.
Pročitajte i ovo: Srebrenicu vređaju, nadležni u Srbiji ćuteOstaje upamćena poruka aktuelnog predsednika, koju je kao funkcioner Šešeljeve Srpske radikalne stranke devedesetih poslao sa skupštinske govornice, "ubijte jednog Srbina, mi ćemo stotinu Muslimana".
Deceniju kasnije, Vučić je parlamentu isticao plakat s porukom "Sigurna kuća za Ratka Mladića".
Ključni obrt u javnim nastupima dogodio se 2015. kada je u Potočarima prisustvovao obeležavanju godišnjice genocida. Na putu ka mezarju okupljeni su ga ispratili zvižducima, a u njegovom pravcu poletele su i kamenice.
Tabloidi do danas ovaj događaj nazivaju pokušajem "ubistva predsednika Srbije".
Provladini mediji u kampanji
Predlog rezolucije o Srebrenici podnelo je šest poslanika, koliko broji njihova poslanička grupa i isti dan našli su se na meti provladinih tabloida.
"Informer" je predlog nazvao "sramnim", a predlagače "antisrpskim blokaderima koji traže da se Srbija proglasi genocidnom državom".
Posebno "sramotnom" označena je tačka predloga u kojoj se navodi da Skupština Srbije "izražava saučešće i izvinjenje porodicama žrtava zbog toga što Srbija nije sprečila genocid u Srebrenici, niti je kaznila počinioce".
Vaš browser nepodržava HTML5
Aktivisti traže da vlasti Srbije prekinu sa negiranjem genocida u Srebrenici
Da Srbija nije preduzela ništa da spreči ubistvo više od 8.000 Bošnjaka, utvrdio je 2007. Međunarodni sud pravde.
"Ne postoji argument koji možete da koristite da rušite da je u Srebrenici bio genocid", rekao je za RSE poslanik SDA Sandžaka Ahmedin Škrijelj.
"Ova Rezolucija je potrebna Srbiji i srpskom narodu da pošalju poruku da ostali narodi i države u njima ne vide pretnju i opasnost, već da će se okrenuti izgradnji mira i vraćanju povjerenja na prostoru bivše Jugoslavije", dodao je.
Predlog rezolucije zasnovan je i na presudama Haškog tribunala, ali i Rezoluciji Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojom je 11. jul proglašen Međunarodnim danom sećanja na genocid u Srebrenici.
Na bilbordima širom Srbije i danas se mogu videti poruke državne kampanje iz 2024. da "Srbi nisu genocidan narod", iako se u dokumentu koji su usvojile Ujedinjene nacije ne spominju ni srpski narod, ni kolektivna odgovornost.
Vaš browser nepodržava HTML5
Rezolucija o genocidu u Srebrenici u Srbiji dočekana uz proteste
Šta kažu studenti u blokadi?
Ove godine su u kontekst Srebrenice dovedeni i studenti u blokadi koji predvode višemesečne antivladine proteste tražeći odgovornost za pogibiju 16 ljudi u nesreći u Novom Sadu, i nove izbore.
"Blokaderi bi da Srbiju proglase genocidnom, a Vučić se lavovski borio protiv usvajanja sramne rezolucije o Srebrenici u UN-u", bila je naslovnica "Informera" 25. juna.
Studenti u blokadi, koji nemaju lidere, nisu se određivali o genocidu u Srebrenici.
Oni za RSE nisu želeli da govore o ovoj temi, a ranije su saopštili da se zbog heterogenosti studentskog pokreta neće izjašnjavati o pitanjima koja nisu deo njihovih zahteva.
"Mislim da je razlog u onome što su u startu nazvali - dogovoreni ideološki minimum. Verujem da većina njih nema dovoljno informacija o tome šta se dešavao u Srebrenici. Ali takođe verujem da ovo sad nije trenutak kad to uopšte može da se objasni mladim ljudima", kaže istoričar Dragan Popović.
Pročitajte i ovo: Odjek govora ratnog veterana na studentskom protestu u BeograduZbog ličnih stavova o genocidu, pojedini studenti bili su izloženi targetiranju i napadima tabloida.
"Verujem da prvo mora da se otvori prostor u društvu za dijalog, da se skloni autokratski režim i njegova kontrola nad medijima, a tek onda idu sledeći koraci koji neće biti laki, a to je da se ljudima objasni šta je bila Srebrenica i zbog čega je važno da je pamtimo", dodaje Popović.
Stavovi opozicije u Srbiji
Slično navode i pojedine stranke opozicije koje na poziv studenata bojkotuju rad parlamenta.
"U ovom sazivu Skupštine dok je Aleksandar Vučić na vlasti se ništa neće promeniti i mi je do daljeg smatramo nelegitimnom. Kad se promene okolnosti možemo razgovarati i o dokumentima koje predlažu druge političke stranke", rekao je za RSE lider Demokratske stranke Srđan Milivojević.
On je dodao da je Skupština Srbije na inicijativu te partije 2010. godine usvojila Deklaraciju o Srebrenici, u skladu sa presudom Međunarodnog suda pravde.
Iako se ovaj dokument poziva na presudu kojom je utvrđeno da je u Srebrenici izvršen genocid, u tekstu se taj termin ne pominje.
Vaš browser nepodržava HTML5
Srebrenica: Genocid u tri čina
Novi predlog Rezolucije nije razmatrao ni opozicioni Zeleno-levi front jer ne učestvuje u radu parlamenta.
"Nikada nismo bežali od toga da kažemo da ono što se dogodilo Srebrenici jeste genocid i javno smo o tome govorili i u Narodnoj Skupštini. I sve vreme imamo situaciju u kojoj nas režim napada da mi tvrdimo da su Srbi genocidan narod, što niko od nas ne tvrdi", izjavila je za RSE poslanica Zeleno-levog fronta Biljana Đorđević.
Na pitanja da li bi podržali predlog Rezolucije o genocidu u Srebrenici nisu odgovorili Stranka slobode i pravde, Narodni pokret Srbije i Nova Demokratska stranka Srbije, koja je 2024. učestvovala u kampanji protiv usvajanja UN-ovog dokumenta.
I lider Narodnog pokreta Miroslav Aleksić ranije je poručivao da se u Srebrenici "desio zločin, ali ne i genocid".
"Iako se povodom nove inicijative neće desiti ništa, važno je da ona stoji u Skupštini i da ostane zabeleženo da je neko to ipak tražio", kaže istoričar Dragan Popović.
Pročitajte i ovo: Tvrdnje Srbije i činjenice oko Rezolucije o SrebreniciDa li je Srbija kaznila odgovorne?
Predlog rezolucije obavezuje Srbiju da sprovede istragu i kazni sve odgovorne za genocid.
Svega desetak dana uoči 30. godišnjice, sud u Beogradu oslobodio je bivšeg komandanta u Vojsci Republike Srpske Milenka Živanovića optužbi za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Srebrenici.
Do danas su u Srbiji donete još tri presude, bez spominjanja genocida.
Dve su rezultat sporazuma o priznanju krivice koje je Tužilaštvo sklopilo sa okrivljenima neposredno nakon što je BiH protiv njih podigla optužnice.
Pred Višim sudom u Beogradu vodi se još jedan postupak vezan za Srebrenicu.
Suđenje za ubistvo više od 1.300 bošnjačkih civila u selu Kravica, koje je počelo krajem 2016, i dalje je u fazi dokaznog postupka.
Svi okrivljeni brane se sa slobode.