Većina djece u Zagrebu pogođena je iskustvima pandemije i potresa, i to je na njihovoj psihi ostavilo trag, pokazuje screening mentalnog zdravlja djece u Zagrebu predstavljen 25. ožujka, koji je obuhvatio više od 22.000 učenika osnovnih i srednjih škola.
Deset posto djece u Zagrebu je pojačano depresivno ili anksiozno, a njih oko 15 posto pokazuje značajnu razinu posttraumatskog stresa.
Nije ni čudo - njih 61 posto bar je jednom bilo u samoizolaciji, to iskustvo ima 41 posto njihovih ukućana, 11 posto oboljelo je od COVID-a 19, 22 posto imalo je bolesnika u obitelji, a 81 dijete izgubilo je uslijed bolesti nekog člana obitelji.
Istraživanje: Rezultati probira mentalnog zdravlja djece u ZagrebuŠto se potresa tiče, 82 posto djece ima iskustvo doživljenog značajnog potresa, jedan posto njih ima dom koji je privremeno neupotrebljiv zbog potresa, a pola posto djece su zbog potresa postali beskućnici.
"Kod dvije tisuće djece dobili smo pojačanu anksioznost ili depresivnost, a kod tri tisuće pojačanu razinu posttraumatskog stresa", kazala je na predstavljanju istraživanja ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba Gordana Buljan Flander:
"Kada govorim – pojačanu, govorim o razini koja se ne očekuje od djece te dobi. Oko polovice djece je barem nekad doživjelo i poteškoće koncentracije, i uznemirenost pri sjećanju na strsni događaj, emocionalnu osjetljivost, plašljivost, nametajuće slike traumatskih događaja, izbjegavanje neugodnih sjećanja", pobrojala je Gordana Buljan Flander.
Vaš browser nepodržava HTML5
Uz priču je lakše – Poznati za decu
Također, tri četvrtine obuhvaćene djece zabrinuto je zbog online nastave i mogućih problema oko upisa u viši razred, njih 60 posto osjeća socijalnu anksioznost, njih pola doživljava osjećaj tuge i praznine, zabrinutost za sigurnost članova obitelji i – njih čak 40 posto - strah od boravka sam kod kuće.
Doktorica Buljan Flander naglasila je kako ovo nisu stalna i trajna stanja, već da se djeca ponekad tako osjećaju.
Vaš browser nepodržava HTML5
Škola i posao od kuće: Teško je, ali nije nemoguće
Što poručuju nadležni?
Zagrebačka dogradonačelnica i vršiteljica dužnosti gradonačelnika nakon smrti Milana Bandića Jelena Pavičić Vukičević kazala je kako su – svjesni da u ovoj situaciji roditelji ne mogu pružiti dostatnu psihološku pomoć djetetu, jer su i sami istraumatizirani pandemijom i potresima - posebnu pažnju posvetili radu sa djecom u predškolskim ustanovama i vrtićima.
Drugi korak bio je umrežavanje stručnjaka iz zdravstva i sustava socijalne skrbi kako nijedno dijete kojem je pomoć potrebna ne bude zaboravljeno. Jednom malom broju djece bit će potrebna i dostupna stručna pomoć. A drugi?
"Možda je to za dijete bojanka, preporuka što čitati, koji film pogledati, društvene igre... Znači, svi ti sadržaji koji pomažu u kvalitetnijem popunjavanju slobodnog vremena jesu sadržaji koji djetetu mogu pomoći da prebrodi tu krizu pred koju je stavljeno, a pred tu krizu je zapravo stavljeno – svako dijete," upozorila je Jelena Pavičić Vukičević.
Pročitajte više: Mračna strana digitalnog odrastanjaGradski ministar prosvjete Ivica Lovrić kazao je kako je više od 400 stručnih suradnika iz dvjestotinjak zagrebačkih osnovnih i srednjih škola dobilo dodatnu edukaciju za rad sa djecom traumatiziranom potresima i pandemijom. Također, grad Zagreb je u suradnji sa zdravstvenim ustanovama proveo istraživanje povodom teze da su asimptomatski zaražena djeca potencijalno odgovorna za obolijevanje ili smrt od COVID-a 19 svojih baka ili djedova, što dodatno može traumatizirati djecu.
"Istraživanje je pokazalo da je kod učenika osnovnih škola svega 1 posto asimptomatski zaraženo, a kada su u pitanju srednjoškolci – 2,2 posto. Znači, to je iznimno mali postotak asimptomatske zaraze i ja apeliram da zaštitimo naše učenike takvih strahova i iznošenja neargumentiranih stavova o njihovoj navodnoj opasnosti za najbliže", poručio je Lovrić.
SZO: Kako pomoći deci u suočavanju sa stresom tokom pandemije?
Najveće istraživanje ovoga tipa
Istraživanje je proveo grad Zagreb u veljači i ožujku 2021. godine na uzorku od 22.020 djece i mladih, čiji su roditelji prihvatili poziv i ispunili dostavljene upitnike putem aplikacije za koju im je dostavljen link.
To ovaj projekt čini do sada najvećim istraživanjem ovoga tipa provedenim u gradu Zagrebu.
Sudjelovanjem roditelja dobiveni su podaci o gotovo svakom četvrtom djetetu u Zagrebu (24%), uz podjednaku zastupljenost po spolu i uzrastu (23% učenika osnovnih i 24% srednjih škola).
Možda vas interesira:
Hrvatska plaća cijenu nepovjerenja prema AstraZeneciHrvatska utrka s koronom do turističke sezone