Haški optuženik Radovan Karadžić, kojeg Haški tribunal tereti za genocid i druge zločine protiv čovječnosti, nastavio je ispitivanje zaštićenog svjedoka KDZ 185.
Većina ispitivanja vezana za operativne detalje bila je zatvorena za javnost. Karadžić je u ispitivanju u utorak pažnju fokusirao najviše na granatiranje fudbalskog igrališta u sarajevskom naselju Dobrinja 1. juna 1993. godine, kada je više osoba poginulo, od čega veliki broj djece, a nekoliko desetina ranjeno. Svjedok je u ranijem izlaganju potvrdio kako je granata ispaljena sa položaja Vojske Republike Srpske.
Karadžić je ispitivao svjedoka o teškom naoružanju u posjedu bosanske vojske. Svjedok je kazao kako nije imao saznanja da su snage Armije BiH imale u Sarajevu naoružanje kalibra 120 mm i veće. Ispitivao je svjedoka o njegovoj zoni odgovornosti, na šta je svjedok kazao da ju je činila linija fronta koja je okruživala grad i aerodrom.
Karadžić je većinu svog ispitivanja usmjerio ka događaju kada je granatirano fudbalsko igralište Dobrinji. On je, pozivajući se na izvještaj SRK, tvrdio kako toga dana vatra nije otvarana sa srpskih položaja, na šta je svjedok odgovorio:
„To je ono što piše u izvještaju, ali to ne mora odražavati realnost na terenu.“
Pozivajući se na dokument srpskog Ministarstva unutrašnjih poslova, Ratno odjeljenje Ilidža, i navodno presreteni razgovor dvojice pripadnika ARBiH, Karadžić je tvrdio kako su se na igralištu nalazili vojnici koje je njihov komandir izveo na igralište da igraju fudbal te da ih je, nakon pada dvije granate ranjeno 50, a poginulo devet.
Svjedok je i ovo okarakterisao samo kao pisanu riječ srpske tajne službe.
Karadžić se pozvao i na dokument UN-a u kome stoji kako zbog položaja i mjesta na koje je pala granata, jer je riječ o terenu s makadamom, nije bilo moguće precizno utvrditi odakle je granata stigla. Svjedok je potvrdio da je 2. juna UN poslao upozorenje srpskoj strani vezano za ovaj incident, ali i da je istraga UN-a bila 28. juna:
„Mislim da su istragu zatražili sa viših ešalona UN-a na toj lokaciji.“
Karadžić je svjedoka ispitivao i o mogućnostima da su snage ARBiH same granatirale vlastite civile, na šta je svjedok odgovorio da je bilo sumnji, ali ne i da je potvrđeno.
Sjednica je zbog zaštite identiteta svjedoka često zatvarana. Suđenje se nastavlja u četvrtak.
Većina ispitivanja vezana za operativne detalje bila je zatvorena za javnost. Karadžić je u ispitivanju u utorak pažnju fokusirao najviše na granatiranje fudbalskog igrališta u sarajevskom naselju Dobrinja 1. juna 1993. godine, kada je više osoba poginulo, od čega veliki broj djece, a nekoliko desetina ranjeno. Svjedok je u ranijem izlaganju potvrdio kako je granata ispaljena sa položaja Vojske Republike Srpske.
Karadžić je ispitivao svjedoka o teškom naoružanju u posjedu bosanske vojske. Svjedok je kazao kako nije imao saznanja da su snage Armije BiH imale u Sarajevu naoružanje kalibra 120 mm i veće. Ispitivao je svjedoka o njegovoj zoni odgovornosti, na šta je svjedok kazao da ju je činila linija fronta koja je okruživala grad i aerodrom.
Karadžić je većinu svog ispitivanja usmjerio ka događaju kada je granatirano fudbalsko igralište Dobrinji. On je, pozivajući se na izvještaj SRK, tvrdio kako toga dana vatra nije otvarana sa srpskih položaja, na šta je svjedok odgovorio:
„To je ono što piše u izvještaju, ali to ne mora odražavati realnost na terenu.“
Pozivajući se na dokument srpskog Ministarstva unutrašnjih poslova, Ratno odjeljenje Ilidža, i navodno presreteni razgovor dvojice pripadnika ARBiH, Karadžić je tvrdio kako su se na igralištu nalazili vojnici koje je njihov komandir izveo na igralište da igraju fudbal te da ih je, nakon pada dvije granate ranjeno 50, a poginulo devet.
Svjedok je i ovo okarakterisao samo kao pisanu riječ srpske tajne službe.
Karadžić se pozvao i na dokument UN-a u kome stoji kako zbog položaja i mjesta na koje je pala granata, jer je riječ o terenu s makadamom, nije bilo moguće precizno utvrditi odakle je granata stigla. Svjedok je potvrdio da je 2. juna UN poslao upozorenje srpskoj strani vezano za ovaj incident, ali i da je istraga UN-a bila 28. juna:
„Mislim da su istragu zatražili sa viših ešalona UN-a na toj lokaciji.“
Karadžić je svjedoka ispitivao i o mogućnostima da su snage ARBiH same granatirale vlastite civile, na šta je svjedok odgovorio da je bilo sumnji, ali ne i da je potvrđeno.
Sjednica je zbog zaštite identiteta svjedoka često zatvarana. Suđenje se nastavlja u četvrtak.