Da li je Trump odustao od demontiranja iranskog nuklearnog programa?

Napredak u pregovorima izazvao je spekulacije, posebno u Iranu, da je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa odustala od zahtjeva za demontiranjem nuklearnog programa Teherana u korist njegovog ograničavanja. (ilustrativna slika)

Pregovori o nuklearnom programu između Sjedinjenih Američkih Država(SAD) i Irana već su ušli u tehničku fazu nakon samo dvije runde pregovora uz posredovanje Omana.

Treća runda pregovora, zajedno s odvojenim tehničkim razgovorima, zakazana je za 26. april u Muscatu.

Napredak je izazvao spekulacije, posebno u Iranu, da je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa odustala od zahtjeva za demontiranjem nuklearnog programa Teherana u korist njegovog ograničavanja.

Ali analitičari upozoravaju da je prerano donositi takve zaključke. Iako prelazak na tehničke razgovore može sugerirati ublažavanje američkih zahtjeva, analitičari kažu da demontiranje i dalje može biti osnovni cilj -- ili barem tačka pritiska.

"Nikada nisam mislio da je demontiranje vjerodostojan cilj", rekao je Richard Nephew, koji je bio glavni stručnjak za sankcije u američkom timu koji je postigao nuklearni sporazum s Iranom 2015. godine.

"Ako je ovo još uvijek u glavama Trumpove administracije, onda je dugoročna perspektiva i dalje sumorna."

Napomenuo je da su se tehnički pregovori također odvijali tokom razgovora koji su na kraju doveli do Zajedničkog sveobuhvatnog plana akcije (JCPOA), čak i kada su američki zahtjevi ostali maksimalistički.

Jason Brodsky, direktor politike u organizaciji United Against Nuclear Iran (UANI), vidi trenutnu putanju ne kao ustupak, već kao strateški pritisak.

"Trumpova doktrina o Iranu se oblikuje tako da daje Iranu izbor: Ili demontirate svoj nuklearni program ili će ga SAD i/ili Izrael demontirati za vas", rekao je.

Pročitajte i ovo: Dogovorena treća runda pregovora Irana i SAD o nuklearnom programu Teherana

Da li Iran odugovlači?

Neki, posebno zagovornici demontiranja, tvrde da Islamska republika odugovlači pregovore kako bi iskoristila vrijeme prije povratka sankcija UN-a.

Britanija, Francuska i Njemačka su zaprijetile da će aktivirati mehanizam "snapback" JCPOA -- ponovno uvođenje sankcija UN-a protiv Teherana -- ako ne postigne sporazum sa Sjedinjenim Državama do kraja juna. Međutim, taj mehanizam ističe u oktobru.

Oba analitičara se slažu da Iran vidi vrijednost u produžavanju procesa kako bi izbjegao pritisak, izbjegao brze sankcije ili jednostavno kupio vrijeme.

"Postoji samo određeni pritisak koji dolazi da se iskoristi preostalo vrijeme, jer čak i nakon isteka mehanizma za ponovno uvođenje sankcija, još uvijek imate neprijateljske Sjedinjene Države sa svojom nacionalnom kampanjom sankcija", rekao je Nephew.

"Iran želi postići pristojan sporazum, ali će prihvatiti izgubljeno vrijeme -- i odloženu vojnu akciju -- kao utješnu nagradu", dodao je.

Brodsky je ponudio oštriji pogled, nazivajući pregovore "štitom" koji Teheran koristi da zaštiti svoj nuklearni rad od daljnje kontrole ili akcije.

"Iran gubi samo ako pregovori propadnu", rekao je. "Sjedinjene Države, međutim, ne trebaju pregovore koliko Iran."

Pročitajte i ovo: Nadzor ili ukidanje? Trumpova iranska nuklearna dilema

Kako bi izgledao dobar sporazum s Iranom?

Unatoč skepticizmu oko toga da li je demontiranje još uvijek realističan zahtjev, analitičari se slažu da sporazum koji ograničava iranske nuklearne aktivnosti može biti vjerodostojan, ako uključuje ključne zaštitne mjere.

"JCPOA nam daje mnogo savjeta ovdje", rekao je Nephew. "Trebat će vam tri stvari: verifikacija ograničenja, fizička ograničenja tako da ne mogu brzo premašiti to ograničenje, i vjerodostojan rizik od posljedica ako varaju."

Napomenuo je da, iako Iran vjerovatno neće ponovno uništiti svoje napredne centrifuge, kao što je učinio prema sporazumu iz 2015. godine, "još uvijek postoji prostor da se pronađe sporazum".

Brodsky, međutim, sumnja da bilo koji sporazum osim potpunog demontiranja može zaista spriječiti Iran da koristi svoj nuklearni program kao polugu.

On vidi čak i niski nivo obogaćivanja -- kao što je ograničenje od 3,67 posto prema JCPOA -- kao prijetnju.

"Njegovo pravo da obogati uranijum do 3,67 posto prema JCPOA bilo je dio iznuđivanja", rekao je, referirajući se na Iran koji podstiče razvoj nuklearnog oružja.

"Nastavak ovog pregovaračkog procesa navodi neke posmatrače da vjeruju da su Sjedinjene Države priznale pravo Iranu na obogaćivanje uranijuma", rekao je Brodsky. "Vjerujem da Trumpova administracija još uvijek definira konture kako bi izgledao prihvatljiv dogovor."

Pročitajte i ovo: Šta treba da znate prije druge runde pregovora SAD i Irana o nuklearnom programu Teherana