Ustavni sud Bosne i Hercegovine nije usvojio 4. novembra apelaciju Milorada Dodika protiv presude Suda BiH u kojoj je pravosnažno osuđen 1. avgusta na godinu dana zatvora i šest godina zabrana obavljanja javnih funkcija, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
Tada je Dodikov advokat Goran Bubić najavio da će biti podnesena apelacija Ustavnom sudu BiH navodeći da su to koraci potrebni za dalju apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava.
Dodik je proglašen krivim za potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt) ranije poništio.
Čitajte: Milorad Dodik pravosnažno osuđen, odbrana sprema apelaciju Ustavnom sudu BiHTim zakonima, zakonodavni organi u RS su pokušali spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji ovog bh. entiteta.
Drugooptuženi u procesu, Miloš Lukić, v.d. direktora Službenog glasnika RS, koji je objavio sporne zakone, oslobođen je krivice u prvostepenom postupku, što je potvrdilo apelaciono vijeće.
Šta se navodi u odluci Ustavnog suda BiH?
Ustavni sud je zaključio da nije došlo do povrede prava na pravično suđenje, niti drugih prava garantovanih Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Sud je odbacio apelaciju protiv odluka CIK-a i Suda BiH o prestanku Dodikovog mandata, ocijenivši da se te odluke ne tiču građanskih prava i obaveza niti krivične optužbe u smislu člana 6. Evropske konvencije.
CIK je oduzeo mandat Dodiku polovinoma augusta, nakon što ga je Sud BiH pravosnažno osudio.
Ustavni sud je naveo da je CIK postupao po službenoj dužnosti, u skladu s Izbornim zakonom BiH, nakon što je presuda protiv Dodika postala pravosnažna.
Sud je zaključio da se osporenim odlukama nije odlučivalo o ustavnosti postupanja Suda BiH, te da se ne može govoriti o povredi prava na pravično suđenje u tom kontekstu.
U vezi s navodima o kršenju Evropske konvencije o ljudskim pravima, Ustavni sud je istakao da je krivično djelo za koje je Dodik osuđen jasno definisano zakonom, te da je zakon koji je donio visoki predstavnik pravno valjan i dio domaćeg pravnog sistema.
Sud je podsjetio da ovlaštenja visokog predstavnika proizlaze iz Aneksa X Dejtonskog sporazuma, rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a i Bonske deklaracije, te da nisu podložna kontroli Ustavnog suda.
Ustavni sud je odbacio i navode o pristrasnosti sudije u predmetu, te utvrdio i da je javnost suđenja bila osigurana, te je ocijenio i da je apelant (Dodik) imao pravičan postupak.