Parlamentarna većina Skupštine Crne Gore odbila je 15. septembra da razmotri predlog predsjednika države Jakova Milatovića da nova sutkinja Ustavnog suda bude Mirjana Vučinić.
Milatović je taj akt većine nazvao "kukavičkim" potezom i optužio ih za produbljivanje ustavne krize.
Nedovoljan broj glasova za održavanje rasprave o sudiji Ustavnog suda
Mjesecima unazad Ustavni sud funkcioniše na ivici kvoruma jer, od ukupno sedam sudija aktivno je svega četvoro.
Uz najavu da jednoj od sudija Desanki Lopičić ističe mandat u decembru, u slučaju izostanka izbora nedostajućih sudija, Ustavni sud će biti u blokadi.
Konstatujući da je Ustavni sud stub državnog sistema, predsjednik Milatović je rekao da je ta institucija na ivici potpunog urušavanja, za šta je okrivio parlamentarnu većinu:
"Odlučili su da prodube ustavnu krizu. Dali su do znanja da nijesu protiv kandidata već su protiv funkcionisanja Ustavnog suda. Danas svjedočimo odsustvu državne odgovornosti i političkom kukavičluku. Ovakav potez narušava naš put u EU."
Parlamentarnu većinu čine Pokret Evropa sad (PES) premijera Milojka Spajića, stranke rasformiranog proruskog Demokratskog fronta, Demokrate, prosrpska Socijalistička narodna partija, Bošnjačka stranka i albanske nacionalne partije.
Skupštinska sjednica trajala minut i po
Po zahtjevu predsjednika Milatovića, trebalo je da bude održana sjednica parlamenta na kojoj bi se raspravljalo o njegovom predlogu o popuni upražnjenog mjesta u Ustavnom sudu.
Dio opozicije koji je bio u sali glasao je za otvaranje rasprave, dok je parlamentarna većina bila uzdržana.
Tako je umjesto rasprave o predlogu da Mirjana Vučinić bude novi član vijeća Ustavnog suda, skupštinska sjednica zaključena poslije minut i po.
A predsjednik Crne Gore kao predlagač je ušao u plenarnu salu i odmah nakon glasanja napustio parlament i na vanrednom presu rekao da je Crna Gora, između ostalog, danas država u kojoj izborni procesi ne mogu da se dovedu do kraja:
"Ovo je država u kojoj građanin nema kome da se obrati. Bez Ustavnog suda svaki zakon usvojen u Skupštini može ostati na snazi makar bio potpuno i u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore. Ovo je pitanje da li Crna Gora pravna država ili nije."
Poslanik DPS Andrija Nikolić
Opozicione stranke su ocijenile da je cilj parlamentarne većine da se Ustavni sud uvede u novu blokadu.
"Ustavni sud potencijalno ne može arbitrirati o ustavnosti određenih zakona, a da nijedan izborni proces ne može biti okončan. Nekome je cilj da imamo nefunkcionalan sistem", rekao je poslanik opozicione Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić.
Poslanik opozicionih Socijaldemokrata Nikola Zirojević ocjenjuje da bi dovođenjem Ustavnog suda u blokadu, vladajuća većina mogla da usvaja neustavne zakone i protivzakonito da mijenja Ustav.
Od partija vladajuće većine oglasio se PES premijera Spajića iz kojeg je najavljeno da će se o popunjavanju Ustavnog suda odlučivati kasnije:
"Prije izbora sudija Ustavnog suda treba sprovesti preporuke Venecijanske komisije koje smo dobili još u junu."
Venecijanska komisija je sredinom ove godine dala savjetodavno mišljenje na ustavnu i parlamentarnu krizu u Crnoj Gori, koja je nastala kada je parlamentarna većina mimo procedure penzionisala sutkinju Ustavnog suda Draganu Đuranović.
Pročitajte i ovo: Vlast u Crnoj Gori nudi opoziciji uključivanje Venecijanske komisije u rješavanje parlamentarne krizeTrogodišnja ustavna kriza u Crnoj Gori
Ustavna kriza u Crnoj Gori traje od sredine 2022. godine kada je Ustavni sud bio blokiran jer je bilo aktivno samo troje sudija.
Zbog izostanka dogovora o izboru nedostajućih sudija, Evropska unija i Sjedinjene države su apelovali na političke subjekte u Crnoj Gori da se dogovore o deblokadi Ustavnog suda bez koga nisu mogli da se održe izbori.
Tada je ministarka vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon upozorila na mogućnost da se zaustave pristupni pregovori sa Crnom Gorom.
Tek 2023. postignut je politički dogovor o postizanju dvotrećinske većine za izbor troje sudija.
Međutim, godinu kasnije, parlamentarna većina je donijela odluku o penzionisanju sutkinje Dragane Đuranović.
Odluka je donijeta bez sprovođenja ustavne procedure.
Taj čin vlasti, opozicija je ocijenila "ustavnim pučem", te su fizički sprječavali održavanje sjednica parlamenta.
Pročitajte i ovo: Kriza u Crnoj Gori: EU, predsjednik i opozicija zabrinuti 'zbog kršenja Ustava'Blokada je obustavljena kada su vlast i opozicija dogovorili da se u rješavanje krize uključi savjetodavno tijelo Savjeta Evrope - Venecijanska komisija.
Mišljenje Venecijanske komisije, iz juna ove godine je bilo, da nisu ispoštovane procedure prilikom razrješenja sudije Ustavnog suda, te su preporučili da se donesu jasni zakoni kako bi se "izbjegle situacije u kojima su sudijske pozicije nepopunjene".
Skupština i Vlada nisu započeli implementaciju preporuka Venecijanske komisije.
U međuvremenu je još dvoje sudija penzionisano, zbog čega je sada aktivno četvoro.
Kandidati za sudije 'u fioci'
Milatović je predložio Mirjanu Vučinić za sutkinju sredinom maja.
A skupštinski Ustavni odbor, u čijoj je nadležnosti da predlaže sudije Ustavnog suda, u prethodnom periodu je saslušao kandidate koji su konkurisali za dva sudijska mjesta.
Međutim, taj proces je zaustavljen još u maju ove godine i Skupština nije saopštila kada će biti nastavljen.