Rudnik kod Prijedora pod blatom: Šest mjeseci nakon zatvaranja, izdana ekološka dozvola

Šest mjeseci nakon što je zatvoren, rudnik Bistrica kod Prijedora je dobio ekološku dozvolu. Rješenje nadležnog ministarstva je došlo nakon što je firma "Drvo -Export" iz Teslića skoro dvije i po godine eksploatisala lignit u ovom rudniku, uz protivljenje mještana i bez potrebnih dozvola.

Rudarske mašine su povučene u martu, a iza njih je ostala, kako kažu mještani, prava ekološka devastacija.

Umjesto sanacije, kako je to predviđeno zakonom, šest mjeseci nakon povlačenja teren je prepun raskopane zemlje, ostataka uglja, a klizišta i odroni već prijete okolini, tvrde građani koji žive u neposrednoj blizini rudnika.

Raskopana zemlja i uništena okolina ostali nakon rudarenja u okolini Prijedora

Ono što je urađeno mještani nazivaju zatrpavanjem rupe.

"U principu oni su radili nekako zatrpavanje, odnosno vraćanje jalovine. Pa, možemo reći ovako procentualno, možda u 35 posto, ali je to naravno odrađeno vrlo neprofesionalno, amaterski", kaže za Radio Slobodna Evropa Zoran Ninić, jedan od mještana koji je bio na pomenutoj lokaciji.

Zemlja sa okolnih parcela se obrušava u rudnik nakon kiše, tvrde mještani.

Kiše su već pokrenule odrone i klizišta, tvrde mještani, ističući da se okolna brda obrušavaju u polu zatrpanu jamu u kojoj se stvorilo neprohodno blato.

"Ne može se tuda proći, već su krenula klizišta. Zemlja polako dolazi u potok i to će potok da odnosi. Ja sam prilikom snimanja kadrova upao u 'živo blato' i bio primoran da obje svoje čizme ostavim u tom blatu, a da izvučem noge i bos idem kući", tvrdi Ninić.

Potok koji prolazi kroz rudnik nosi zemlju i ostatke radova prema naselju koje se nalazi oko 300 metara od rudnika, novembar 2025.

Zbog raznih nepravilnosti, ekološka dozvola koju je izdavalo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, dva puta je poništavana na sudu. Konačno, resorno ministarstvo je dozvolu izdalo u oktobru.

Iz Centra za životnu sredinu, ekološke organizacije iz Banjaluke, koja je dva puta pred Okružnim sudom u Banjaluci osporila ekološku dozvolu, kažu da se obistinilo ono što su oni tvrdili, a što su i sudovi konstatovali u svojim presudama.

"Jedna interesantna stvar u vezi ovog slučaja je to što je Okružni sud dva puta poništavao ekološku dozvolu za ovaj projekat. U prvom slučaju to se desilo zato što investitor nije imao plan rekultivacije i remedijacije zemljišta. Drugi put, zato što nije bilo utvrđeno nulto stanje terena (stanje prije početka radova). Dakle, to sve ide u prilog tome da ta remedijacija i rekultivacija nikad nije ni bila planirana", kaže za Radio Slobodna Evropa Dragan Ostić iz Centra za životnu sredinu.

Čitajte: Sud po drugi put poništio ekološku dozvolu za rudnik 'Bistrica' kod Prijedora

Vlasti su dvije godine ignorisale proteste građana, a ekološka udruženja i mještani su dobili brojne sudske sporove protiv investitora i nadležnih zbog nepravilnosti u rudniku. Uprkos tome, radovi nisu prestali dok nije izvađen sav ugalj.

Predstavnik firme Drvo-Export, Srđan Klječanin, za RSE je rekao da je sve urađeno u skladu sa zakonom i da je zemljište "vraćeno u prvobitno stanje", ali nije siguran da li je resorno ministarstvo izdalo dozvolu za zvanično zatvaranje rudnika.

"Zategnuto je ono, mislim, dovedeno je u prvobitno stanje. Zategnuto je zemljište, urađeno je sve kako treba. Sada, ministarstvo nisam u toku, mislim, ne znam, to treba provjeriti u firmi, dokle se došlo sa tim papirima, mislim da su nam to izdali, ali nisam 100 posto siguran. A što se tiče našeg dijela, mi smo to uradili, sad je procedura ova da se završi to do kraja i mi smo već tu prije, ne znam, sedam-osam mjeseci, do godinu dana, izašli već odatle i to je kratko trajalo što se tiče radova", kaže Klječanin.

Dragan Ostić iz Centar za životnu sredinu osporava tvrdnje investitora, navodeći da je devastacija ogromna i da je rekultivacija izostala.

"Vi sad kad odete na taj teren, vidite kao da ste stali na mjesec. Dakle, tu su izrovane neke rupetine, stoje neki tragovi guma. Jako puno smeća se nalazi na terenu", ističe Ostić.

Oborinske vode, kiša i potoci se slivaju u rudnik i odnose zemlju, novembar 2025.

"Ja sam vidio neke boje koje nisam prije sretao u prirodi. Dakle, to je od neke crvene koja se miješa sa nekom zelenom, ali sve to nekako užasno izgleda. Ta voda se nalazi u nekim barama", prepričava Ostić ono što je vidio na terenu.

Prema zakonima Republike Srpske, investitor je dužan da nakon zatvaranja rudnika izvrši rekultivaciju i remedijaciju terena, odnosno vrati zemljište u prvobitno stanje i sanira sve ekološke posljedice nastale tokom eksploatacije.

Stanje terena nakon završetka radova u rudniku, novembar, 2025.

Iz Inspektorata Republike Srpske za RSE su odgovorili da su ranije izvršili kontrole stanja u rudniku i da su utvrdili da tamo nema deponovanog uglja, te da su počeli radovi "na ravnanju terena i zatrpavanju iskopanih površina u skladu s Glavnim rudarskim projektom".

U skladu s tim su poslali nalaze Ministarstvu energetike, koje je izdalo rješenje investitoru o zatvaranju rudnika.

"Prema Rješenju Ministarstva, koncesionar je dužan završiti radove u roku od godinu dana, nakon čega će Ministarstvo formirati komisiju koja će izvršiti inspekcijski nadzor i utvrditi da li je koncesionar izvršio sanaciju i rekultivaciju u skladu sa projektom, da li je preduzeo mjere zaštite zemljišta na kojem su izvođeni radovi, te mjere zaštite i sanacije okoliša", navodi se u odgovoru Inspektorata.

Ministarstvo energetike i rudarstva RS, odgovorno za nadzor rudarskih aktivnosti i izdavanje dozvola za zatvaranje rudnika, nije pružilo nikakve informacije o tome.

Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS, koje je u oktobru izdalo ekološku dozvolu za rudnik, također nije odgovorilo na pitanja o tome zašto je dozvola izdana tri puta, iako su rudarski radovi završeni u martu, a rudnik bio pred zatvaranjem.

Nije poznato ni koliko je uglja iskopano i izvezeno iz rudnika.