Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov postavio je novu prepreku direktnim pregovorima između Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Tokom intervjua za NBC-jevu emisiju Meet The Press, emitovanog 24. avgusta, Lavrov je porekao da je Rusija pogriješila napadajući civilne ciljeve u Ukrajini, doveo u pitanje legitimnost Zelenskog i okrivio Ukrajinu za nazadovanje mirovnog procesa.
"Reakcija na sastanak u Anchorageu, okupljanje ovih evropskih predstavnika u Washingtonu i ono što su radili nakon Washingtona ukazuje na to da ne žele mir", rekao je Lavrov u ranije snimljenom intervjuu.
Dodao je da bi stalne članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija trebale biti jamci sigurnosti Ukrajine. Vijeće se sastoji od Kine, Francuske, Rusije, Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država. Kijev i drugi saveznici do sada su odbacivali ideju da Moskva bude među garantima sigurnosti mirovnog sporazuma, a Zelenski je nedavno odbacio mogućnost uloge Pekinga.
"Jamci bi garantovali sigurnost Ukrajine, koja mora biti neutralna, koja mora biti nesvrstana ni u jedan vojni blok i koja mora biti bez nuklearnog oružja", rekao je Lavrov, prema transkriptu intervjua koji je objavilo Ministarstvo vanjskih poslova.
Komentari Lavrova dolaze su u trenutku kada Ukrajina obilježava 34 godine od proglašenja nezavisnosti od Sovjetskog Saveza i sada se nalazi u teškoj diplomatskoj situaciji s Rusijom usred obnovljenih poziva američkog predsjednika Donalda Trumpa za mirovnim pregovorima.
Rođaci nestalih ukrajinskih vojnika drže zastave i transparente tokom skupa povodom proslave Dana nezavisnosti u centru Kijeva 24. augusta.
Avgust je bio mjesec intenzivne diplomatije oko završetka trogodišnjeg rata, uključujući i samit visokog profila između Trumpa i Putina na Aljasci, gdje su pitanja sigurnosnih garancija i potencijalnih teritorijalnih ustupaka bila u centru pažnje.
Tokom govora u Kijevu povodom Dana nezavisnosti Ukrajine 24. avgusta, Zelenski je rekao da uprkos tome što ruske snage trenutno okupiraju dijelove Ukrajine postoji "jedna Ukrajina" i "bit ćemo ponovno zajedno kao jedna obitelj".
"[Ukrajina] više nikada neće prihvatiti poniženje onoga što Rusi nazivaju 'kompromisom'", rekao je. "Potreban nam je pravedan mir u kojem će naša budućnost biti naša odluka."
Zelenski je dodao da njegova zemlja "neće izgubiti" borbu protiv Moskve.
"Ukrajina nije žrtva; ona je borac."
Pročitajte i ovo: Diplomatija može biti Putinov put do pobjede, a ne do mira, upozorava Clifford MayKanadski premijer u Kijevu
Kao znak podrške Zelenskom, kanadski premijer Mark Carney stigao je u Kijev 24. augusta u okviru svoje prve zvanične posjete Ukrajini.
Carney je tokom konferencije za novinare sa Zelenskim rekao da ne isključuje prisutnost kanadskih trupa u Ukrajini kao dio budućih predloženih sigurnosnih garancija.
Okvir za takve sigurnosne garancije trenutno formiraju Kijev i saveznici.
"Znamo da se Putinu nikada ne može vjerovati", rekao je Carney u svom govoru na Trgu Svete Sofije u Kijevu. "Znamo da pravi mir i sigurnost zahtijevaju sigurnosne garancije za Ukrajinu."
On je sa Zelenskim također razgovarao o kanadskoj vojnoj pomoći u iznosu od 2 milijarde dolara, kao i o zajedničkim mogućnostima za proizvodnju odbrambene opreme.
U svom govoru, Carney je rekao da će više od 720 miliona dolara biti iskorišteno za finansiranje municije, zajedno s proizvodnjom dronova i oklopnih vozila, kod kanadskih dobavljača.
Norveška je također 24. augusta najavila da će doprinijeti sa 693 miliona dolara vrijednim sistemima protivzračne odbrane za Ukrajinu.
Američki izaslanik Keith Kellogg prisustvovao je proslavi Dana nezavisnosti u Kijevu, gdje mu je predsjednik Zelenski uručio ukrajinsko Odlikovanje za zasluge. Švedskom ministru odbrane Palu Jonsonu također je dodijeljeno isto priznanje tokom ceremonije.
Vaš browser nepodržava HTML5
Uoči Dana nezavisnosti, Ukrajinci oplakuju 'cenu' slobode
Ranije tog dana, Zelenski je na društvenim mrežama objavio čestitku od Trumpa, u kojoj američki predsjednik hvali "nesalomivi duh" Ukrajine povodom proslave nezavisnosti.
Od samita na Aljasci, Trump je javno izrazio frustraciju zbog nedostatka mirovnog sporazuma, rekavši da razmatra mogućnost dodatnih ekonomskih sankcija protiv Rusije ili povlačenje iz mirovnih pregovora.
Od samita na Aljasci, Trump je javno izrazio frustraciju zbog izostanka mirovnog sporazuma, navodeći da razmatra uvođenje dodatnih ekonomskih sankcija Rusiji ili povlačenje iz mirovnih pregovora.
Trump je u Bijeloj kući 22. augusta postavio novi rok od dvije sedmice za Kijev i Moskvu da naprave pomake ka mirovnom procesu, u suprotnom bi mogli biti suočeni s američkim mjerama.
"Mislim da ću tada znati stav Rusije, a iskreno i Ukrajine", rekao je Trump. "Onda ćemo donijeti odluku o tome šta ćemo dalje."
Ako do tada ne bude koraka ka okončanju rata, Trump je rekao da bi mogao uvesti "masivne sankcije" ili "masivne carine", ili možda neće učiniti ništa, već će poručiti: 'to je vaša borba'."
Pročitajte i ovo: Novi ruski napadi dronovima na Ukrajinu bacaju sjenu na mirovne pregovoreNeizvjesna budućnost mirovnih pregovora
Napredak mirovnih pregovora mogao bi također zavisiti od dešavanja na ratištu.
Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da su Kijev i Moskva vratili po 146 ratnih zarobljenika, što je najnovija razmjena u nizu ove godine.
Rusija je dan ranije saopštila da su njene snage u istočnoj Ukrajini zauzele dva sela u Donjeckoj oblasti, te da su 24. augusta preuzele još jedno. Ukrajinska vojska je saopštila da su njene snage 23. augusta povratile jedno naselje na zapadnom rubu Dnjepropetrovske oblasti. Moskva je također objavila da je ugasila požar u nuklearnoj elektrani u zapadnoj Kurskoj oblasti, nakon što je ruska protivzračna odbrana tvrdila da je oborila ukrajinski dron.