Novinarka Radija Slobodna Evropa.
Iako se najavljuju novi pregovori crnogorske vlasti sa jedne i opozicije sa druge strane u pokušaju postizanja kompromisa oko ustava, ni jedna strana ne nagovještava spremnost ka popuštanju, da bi se postigao kompromis. Stoga se postavlja pitanje šta je zapravo cilj i jedne i druge strane kada je u pitanju najavljeni nastavak pregovora.
Nakon što je vlast na Ustavnom odboru crnogorskog parlamenta utvrdila prijedlog novog crnogorskog Ustava, bez prisustva opozicije, otvoreno je pitanje - šta će se dešavati u nastavku procedure usvajanja i ima li prostora da opozicija amadmanima izmijeni postojeći prijedlog prijedlog Ustava.
Nacrt zakona o državljanstvu ne predviđa dvojno državljanstvo za crnogorske građane, osim u izuzetnim slučejevima. Taj zakon Vlada je predala Skupštini 20. aprila prošle godine, a prema riječima pomoćnika ministra unutrašnjih poslova Svetozara Đurovića, zakon će na dnevni red doći tek nakon usvajanja Ustava.
Novim Poslovnikom crnogorske Skupštine poslanicima albanskih nacionalnih partija omogućeno je da u parlamentu govore na maternjem jeziku. To pravo je, međutim, do sada iskorišćeno samo jednom. Zašto to još uvijek nije praksa?
Jedini slučaj etničkog čišćenja na teritoriji Crne Gore ratnih devedesetih počinjen je '93. godine u Bukovici odakle je protjerano devedeset bošnjačkih porodica sa dvijestotine članova. Šest ljudi je ubijeno, a dvoje nakon mučenja izvršilo samoubistvo. Na prste se mogu izbrojati oni koji su se vratili, između ostalog i zato što država Crna Gora i dalje tim povodom ćuti. Kako vratiti život Bukovici , pitanje je na koje su odgovor pokušali pronaći učesnici skupa koji je oragnizovao Forum Muslimana Bošnjaka.
Iako je prošlo godinu od nezavisnosti avioni crnogorskog civilnog vazduhoplovstva i policije još lete pod zastavom Srbije. Kako su rekli u nadležnim institucijama bilo je logično da nastave sa radom sa Srbijom jer procedura međunarodne verifikacije još nije gotova zbog toga što Crna Gora još nije formirala sve neophodne službe.
Iz Vlade Crne Gore nedavno su najavili da će u novim identifikacionim dokumentima imena predstavnika albanske nacionalnosti biti upisivana na albanskom jeziku. Istraživač kršenja ljudskih prava Aleksandar Zeković ukazuje da treba omogućiti vraćanje starog porodičnog imena ljudima čijim su prezimenima, da bi ličina na većinska, dodavani prefiksi „ić“ ili „vić“.
Demokratski standardi u Crnoj Gori opali su u prošloj godini, navodi se u izvještaju Agencije za ljudska prava „Freedom House“ kao i u još 11 od 29 tranzicionih država. U Crnoj Gori posebno zabrinjavajući je politički uticaj na medije, odnosno javni servis, kao i odsustvo volje da se suzbije korupcija.
Sondaža o etničkim distancama pokazala da građani Crne Gore najveću distancu imaju prema Albancima i Romima (preko 50% ). Sondaža je pokazala i da su Srbi najnetolerantnija nacija u Crnoj Gori, dok su na drugoj strani upravo Albanci najtolerantniji.
Nakon što se u Crnu Goru, posebno Budvu, doselio veliki broj ruskih državljana , u selu Čelobrdo iznad Sv.Stefana izgradjena je i prva ruska bogomolja , pored ženskog manastira Rustovo vlasništva Mitropolije crnogorsko primorske Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Iako je crkva sagradjena u ruskom stilu, u SPC tvrde da je prva ruska bogomolja njihovo vlasništvo.U pokušaju da saznamo kako je to zakonski regulisano nadležni saopštili da dozvola za izgaradnju crkve nije ni tražena.
Prošlo je nešto više od godinu dana od kada je otvorena istraga za utvđivanje krivično pravne odgovornosti za deportaciju bosanskih izbjeglica iz Crne Gore ’92. godine. Ovog mjeseca se obilježava 15-ogodišnjica tog zločina za koji još niko nije odgovarao.Dragan Prelević: Apsolutno je jasno da je čitav ovaj krivični postupak postavljen po osnovu zahtjeva za sprovođenje istrage u kojem je Tužilaštvo apsolutno učinilo sve da se nikada ne otkrije niti bilo ko kazni za ovaj zločin.
Direktor Uprave policije Veselin Veljović je po drugi put je javno ponovio kako je u istragama o milionskim pronevjerama za djela privrednog kriminala Uprava policije izložena opstrukcijama od izvršne vlasti. Reagujući na to, opozicija je Veljoviću poručila da ili podnese ostavku ili saopšti ko ih opstruira.
Nakon pohvala i aplauza koje je zvanična Podgorica dobila prilikom parafiranja sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju stižu i prve obaveze. Kako su „Vijesti“ objavile u dijelu sporazuma koji se odnosi na finansijsku saradnju pomoć Evropske Unije Crnoj Gori uslovljena je ispunjavanjem standarda upravo u oblastima u kojima se najviše zaostaje.
Ukoliko i u narednom periodu bude želio da bude u vrhu rukovodstva vladajuće Demokratske partije socijalista, predsjednik Republike Filip Vujanović moraće da odmrzne prije četiri godine zamrznutu potpredsjedničku funkciju, objavile su „Vijesti“. Ako se Vujanović zaista odluči na ovu varijantu to će, kažu naši sagovornici, samo pokazati da li je u Crnoj Gori suštinski jača funkcija predsjednika Republike ili stranačka.
Kraj dvadesetog i početak dvadesetprvog vijeka označio je u Crnoj Gori nagli povratak vjeri. Kao uostalom i kod svih naroda na prostoru bivše Jugoslavije. Međutim, ono što Crnogorce razlikuje od drugih kada je odnos prema religiji u pitanju je da su po istorijskog vertikali prešli put od vladikata kada su država i crkva bile jedno, potom ekspresne ateizacije koja se manifestovala i pretvaranje crkvi u obore za stoku, pa sve do naglog povratka vjeri čiji su pojavni oblici često vulgarizovani do krajnjih granica. Da li su Crnogorci vjernici i u kakvim sve oblicima?
Uz dnevnu štampu građani Crne Gore su danas dobili i Nacrt ustava sa alternativama, što ga je u ponedjeljak usvojila Skupština. Predstoji javna rasprava, a za jedno od ključnih spornih pitanja nazire se rješenje, nakon što je predsjednik Republike juče podržao prijedlog opozicionog Pokreta za promjene da se kao kompromisno rješenje službeni jezik u Crnoj Gori nazove "jedinstveni jezik koji građani zovu crnogorski odnosno srpski". Kako na ovu ideju reaguju stručnjaci?
Mnogobrojnim komentarima i sugestijama o tome kako bi trebalo da izgleda crnogorski ustav juče se pridružila i Ruska pravoslavna crkva. Nakon sastanka šefa crnogorske diplomatije Milan Roćena sa ruskim patrijarhom Aleksijem Drugim, u saopštenju pres službe moskovske Patrijaršije saopšteno je da u crnogorskom ustavu ne bi trebalo pominjati Crnogorsku pravoslavnu crkvu, već samo vjeroispovijesti.
Najveća prepreka jačanju državnih instucija, prema gotovo svim istraživanjima javnog mnijenja, jesu nestručni ljudi na važnim mjestima na koja su došli preko porodičnih, prijateljskih ili partijskih veza. Nepotizam je za Crnu Goru specifičan iz više razloga, najčešće zato što mnogi u tome ne vide ništa sporno, jer su godinama navikli da funkcionišu u sistemu takozvanih veza, kao i zbog toga što je riječ o malom društvu u kojem se manje više svi poznaju neposredno ili posredno. Onaj kod kojeg veze ne prolaze nosi biljeg «neučinjenog».
Crnogorski gradjani mogu se nadati da će za putovanja u evropske zemlje proces dobijanja viza biti jednostavniji krajem godine.Vlada je saopštila da su tehničke konsultacije o zaključivanju sporazuma o viznim olakšicama i readmisiji uspješno završene u Briselu.
Poznato je da u Crnoj Gori već godinama opstaje veliki broj nevladinih organizacija, gotovo 2000. Međutim, samo malobrojne zaista nešto rade, što je posebno zanimljivo ako se uzme u obzir da se finansiraju stranim donacijama koje podrazumijevaju konkretne razvojne projekte. Praksa ipak pokazuje da je osnivanje NVO za jedne postao unosan biznis, za druge mogućnost političkog uticaja na civilni sektor.
Učitajte više sadržaja...
