Producent za multimediju/TV u sarajevskoj redakciji Radija Slobodna Evropa.
Na opštu krizu na pomolu, koja prijeti blokadom rada parlamenata, te zaustavljanjem ključnih investicija, za sada nema reakcija međunarodnih zvaničnika, koji su i za mnogo manje probleme burno reagovali.
U BiH se milijardom maraka mjeri statistička greška oko utvrđivanja trošenja donatorskih sredstava. Cifre variraju od 7 - 25 milijardi ukupnog iznosa koji je ušao u BiH.
BiH se danas, nakon 20 godina članstva u UN, suočava sa tri globalna izazova i perspektive: mogućim članstvom u NATO-u i pridruživanje EU, razvojem regionalne suradnje, te razvojem unutrašnjih, prije svega političkih odnosa, o čemu za RSE govori direktor IFIMES –a Zijad Bećirović
SDP BiH kreće u isključenje svojih dojučerašnjih partnera SDA iz vlasti na svim nivoima. Partnera je našao u Savezu za bolju budućnost BiH, na čijem je čelu kontroverzni medijski magnat Fahrudin Radončić.
Bosanskohercegovačka dijaspora smatra kako je zapostavljena u medijima u svojoj zemlji. Malo se računa, tvrde, vodi o njihovim pravima, od izbornog procesa i glasanja, pa do pristupa bh. ambasadama. Ne promovišu se uspješni ljudi koji žive van granica BiH.
Oko milion građana BiH je siromašno, kažu procjene koje su nedavno iznijeli predstavnici humanitarnih organizacija u BiH. Ipak, kvalitet života varira od opštine do opštine. Tako se najbolje živi u Širokom Brijegu, a najlošiji kvalitet života je u Foči.
BiH će otpuštenim vojnicima isplatiti dug, a onda će prava morati da traže u entitetima. U Federaciji imaju barem obećanje da će se za njihove potrebe novac obezbijediti, dok u RS nemaju ni toliko.
Budžet zemlje postao je pitanje na kome se prelamaju ukupni politički odnosi, padaju koalicije, a, prema najavama, i Vijeće ministara. Za sve to vrijeme zemlja je na privremenom finansiranju, a nezadovoljstvo se gomila.
Ako predloženi državni budžet bude usvojen, Vijeće ministara BiH napustiće SDA, a ukoliko budžet ne bude dobio podršku, te država ostane na privremenom finansiranju, Vijeće ministara napušta SDP BiH.
Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko u izvještaju Vijeću sigurnosti UN o provođenju Daytonskog sporazuma u BiH iznio je po prvi put više pozitivnih ocjena. Istovremeno, RS je uputila svoj izvještaj UN-u.
Predstavnički dom Parlamenta BiH usvojio je Prijedlog budžeta u prvom čitanju. I dok rasprava o budžetu poprima političke konotacije, suština je da se od 950 miliona KM za finansiranje institucija, 813 miliona odnosi na plate.
Protestom zbog ubistva sugrađanina koji je pokušao spriječiti maltretiranje druge osobe, građani Sarajeva su poručili da treba stati u kraj nasilju i strahu u gradu. Sigurnosna situacija za vlast nije alarmantna, dok građani razmatraju opcije kako da se zaštite.
BIH je pak kao i u svemu drugom podijeljena i po pitanju odnosa prema SAD. Još od vremena kada je priznala BiH, 6 aprila 1992. godine, Amerika igra jednu od najznačajnijih uloga u političkom životu zemlje.
U Sarajevu više od pola novca odlazi na hranu, za razlku od zapadnih zemalja gdje se za to izdvaja maksimalno 15 posto zarađenog novca. Istovremeno, prosječna bruto plata u glavnom gradu BiH mnogo je manja.
Za godinu dana, koliko je prošlo od posljednjeg izvještaja o slobodi medija koji je radila organizacija Freedom House, BiH se pomakla tek za jedno mjesto, pa se nalazi na 95-om. I dalje je, po ocjeni ovog tijela, djelomično slobodna.
Od 15 miliona KM poticaja, koliko je u mandatu bivšeg federalnog ministra Vahida Heće dodijeljeno privatnim firmama, najmanje četiri miliona KM otišla su onim čiji su vlasnici članovi porodica ili političkih stranaka.
U ponedjeljak je obilježeno 19 godina od stradanja Bošnjaka u selu Ahmići kraj Viteza, te stradanje Hrvata u Trusini kraj Konjica. Prvi put zajedno su cvijeće na mjesto stradanja u Trusinu položili generali HVO-a i ARBiH.
„Prodajem diplomu državnog univerziteta, univerziteta u Sarajevu. Uz diplomu dolazi dodatak u kojem se nalazi lista ocjena i prosjek. Prodajem jer meni ništa ne vrijedi, isto k'o i bez nje, a ovako makar neke koristi od nje.“
Francuska novinarka, bivša haška glasnogovornica za RSE govori o licemjerstvu međunarodnih faktora kada je riječ o pomirenju u procesu ostvarivanja pravde, te o odnosu politike prema zločinima i presudama.
Nakon objave kandidature muftije sandžačkog Muamera ef. Zukorlića za predsjednika Srbije, paralelno se u BiH ali i Srbiji pokrenulo pitanje legitimiteta ovog njegovog poteza.
Učitajte više sadržaja...
