Šefica biroa Radija Slobodna Evropa u Sarajevu.
Radikalizacija političkih prilika u BiH prisutna je već mjesecima, a kulminirala je hapšenjem Ejupa Ganića. Iako je na posljednjoj sjednici Vijeće za provođenje mira to dovelo u vezu sa predizbornom kampanjom, analitičari ocjenjuju da ova pojava traje još od kraja rata.
BiH ispunila je 174 uslova iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima. Vize bi uskoro trebale biti prošlost za građane BiH, dok nevladin sektor upozorava da bi takav potez Brisela prije izbora omogućio sadašnjim predstavnicima vlasti izbornu pobjedu
Nakon hapšenja bivšeg člana Predsjedništva RBiH Ejupa Ganića u Londonu ponovo je aktuelizovan slučaj 'Dobrovoljačka', odnosno dešavanja iz maja 1992. godine u Sarajevu, kada je pucano na vojnike Jugoslovenske narodne armije. O broju žrtava iznose se različiti podaci.
Mediji su se proteklih dana u BiH i kod susjeda bavili više hapšenjem bivšeg člana Predsjedništva Republike BiH, nego početkom haškog suđenja jednom od najvećih krivaca za zločine u BiH. Analitičari kažu kako neko iz Srbije vrlo osmišljeno manipuliše medijima u regiji
Ministar pravde BiH Bariša Čolak izjavio je da će njegovo ministarstvo poslati zahtjev srbijanskom Ministarstvu pravde za ustupanje kaznenog progona u slučaju bivšeg člana ratnog Predsjedništva Republike BiH. Političari i analitičari upozoravaju da će cijela situacija narušiti odnose BiH sa Srbijom
Niko u BiH ne može prognozirati kada će biti pronađene osobe nestale tokom rata, čiji se broj procjenjuje na 28.000. Problemi su višestruki - od toga da svjedoci ubijanja ne žele otkriti gdje su tijela zakopana, do toga da se pitanje nestalih koristi u dnevno-političke svrhe
Osnova zaključaka Vijeća za provođenje mira u BiH, koji je protekla dva dana zasjedao u Sarajevu, je da bh. vlasti trebaju sačiniti sporazum o raspodjeli državne imovine, te da BiH napravi popis stanovništva. Bh. političari ništa od ovih zaključaka, čini se, neće provesti
Članovi Upravnog odbora Vijeća za provođenje mira u BiH nisu ni napustili Sarajevo, a iz RS je odbijen poziv da vlade u BiH hitno dogovore raspodjelu državne i vojne imovine. Jedino oko čega su predstavnici stranaka saglasni je da se napravi popis stanovništva 2011. godine
Deset godina je prošlo otkako je Ustavni sud BiH donio odluku o konstitutivnosti sva tri naroda na cijelom prostoru BiH, a da ona deceniju nakon što je donesena nije zaživjela. Čak, štaviše, pravni stručnjaci ocjenjuju da je zbog njenog neprovođenja situacija gora nego 2000.
Procesuiranje osumnjičenih za ratne zločine u Bosni i Hercegovini na entitetskom nivou nije zadovoljavajuće. Razlozi su višetruki, a između ostalog i finansijske i tehničke prirode.
Iako u 21. vijeku, Bosna i Hercegovina zaostaje za zemljama Evropske unije u kojima se svaka vrsta granice ukida. Koliko je zemlja nazadovala najbolje ilustruje primjer da su Ustavom BiH iz 1910. odnosno u tadašnjem Saboru, osim Muslimana, Srba i Hrvata, bili zastupljeni i Jevreji, kojima sadašnja BiH ne daje to pravo jer su nacionalna manjina.
Pripadnici SIPE, kako nezvanično doznajemo, priveli su vehabiju Elviza Aličića iz Blagaja kod Mostara koji je navodno sakrio eksploziv na divlju deponiju kod Blagaja. Aličić, alijas Abudžafir, rodom iz Bužima, od od ranije je poznat policiji.
Dok se entitetske vlasti takmiče ko će prije izgraditi nove aerodrome, brige o postojećim nema. Radi jedino aerodorom u Sarajevu. Sa mostarskog nema letova, sa banjalučkog se leti samo prema Cirihu i Beogradu, a tuzlanski je od prije nekoliko dana zatvoren
I dok su susjedi Bosne i Hercegovine shvatili značaj donošenja Rezolucije o Srebrenici, bosanskohercegovački Parlament, na zasjedanju, nije podržao posljednju inicijativu da se 11. juli proglasi danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici
Federaciji BiH prijeti privredni kolaps ukoliko set zakona koji se odnose na boračku populaciju ne bude usvojen do 26. februara. Njime bi trebale biti smanjene naknade iz budžeta za tu kategoriju stanovništva, što je jedan od uslova da BiH dobije novac od MMF-a za izlazak iz ekonomske krize
Dok je u susjednim državama već usvojena Rezolucija o Srebrenici ili je najavljeno njeno usvajanje, Parlament BiH nije podržao posljednju inicijativu da se 11. juli proglasi Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. I dok traje politiziranje, srebreničke žrtve traže samo da se prizna istina.
Politička prepucavanja Sarajeva i Beograda riješena su nakon nekoliko sastanaka šefova diplomatije BiH, Srbije i Turske u nekoliko posljednjih mjeseci, a na posljednjem sastanku u Ankari rješeno je jedno od najvećih pitanja u odnosima dvije države
U mnogim gradovima u BiH žrtve se svakodnevno susreću sa osumnjičenima za ratni zločin. Apsurd predstavlja činjenica, da veliki broj njih i pored te činjenice, radi u entitetskim i državnim institucijama.
Povećanje broja oboljelih od raka na području Bosne i Hercegovine posljedica je, kako tvrde stručnjaci, ratnih zbivanja i načina prehrane građana.
U BiH žrtve se svakodnevno susreću sa osumnjičenima za ratni zločin. Apsurd predstavlja i činjenica da veliki broj njih radi u entitetskim i državnim institucijama. Primjera radi, 810 policajaca osumnjičenih za genocid u Srebrenici punih deset godina radilo je u policijskim strukturama.
Učitajte više sadržaja...