Šefica biroa Radija Slobodna Evropa u Sarajevu.
Nakon Karadžićevog hapšenja u BiH se ocjenjuje da će Srbija “pokupiti” sve međunarodne poene, što bi moglo ubrzati njen put u članstvo EU. Procjenjuje se da će to susjednoj zemlji uskoro donijeti status kandidata, dok za BiH neće biti podsticaja, iako će najtraženiji ratni zločinac, vođa bosanskih Srba, konačno odgovarati za ono što je učinio.
Na putu BiH prema EU jedno od najzanimljivijih pitanja za građane BiH je kada će moći putovati bez teške, komplikovane i skupe procedure za dobijanje viza. Pregovori o jednostavnijem viznom režimu sa nekim evropskim zemljama su već počeli, a ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj najavljuje da bi do kraja godine građani mogli biti oslobođeni plaćanja viza.
Makedonska Bitola najatraktivnije je mjesto za ulaganje u jugoistočnoj Evropi. Za dobijanje građevinske dozvole u tom gradu privredniku je potrebno 94 dana. Za razliku od Bitole, u Mostaru je za istu dozvolu potrebno čekati 535 dana. Ništa bolja slika nije ni u Sarajevu i Banjoj Luci. Sve to je bilo dovoljno da BiH u negativnom svjetlu zauzme prvo mjesto u izvještaju Svjetske banke.
Mine, kriminal, loše ceste - samo su neki od segmenata na koje State Department upozorava američke državljane koji se odluče da posjete BiH. Iako ovi podaci, manje-više, odgovaraju stvarnom stanju, BiH ima neuporedivo manje kriminala od bilo koje zemlje u EU, a minska područja su van dometa turista.
Apelaciono vijeće Haškog tribunala u četvrtak je pravosnažno oslobodilo ratnog zapovjednika Armije BiH u Srebrenici Nasera Orića krivice za zločine nad Srbima u tom gradu 1992. - 1993. godine. Vijeće je time preinačilo prvostepenu presudu, izrečenu u ljeto 2006., kojom je Orić bio proglašen krivim što nije spriječio zločine nad Srbima, na osnovu čega je bio osuđen na dvije godine zatvora.
BiH još nema registar imovine koja je ostala izvan njenih granica nakon raspada bivše, zajedničke zemlje i staranja novih država. Za sada je poznato da je najviše objekata “ostalo” u susjednim zemljama Hrvatskoj i Srbiji. Iz Parlamentarne skupštine je krenula inicijativa da se dođe do podataka.
Predsjednik SPP-a BiH Zlatko Lagumdžija pokrenuo je inicijativu za sprečavanje prijema Socijalističke partije Srbije u Socijalističku Internacionalu na predstojećem kongresu u Atini. Lagumdžija je pozvao članice Internacionale iz regiona i EU da zajednički zaustave pokušaj rehabilitacije Miloševićevog SPS-a.
U Sarajevu ponovo zasjeda Vijeće za provedbu mira (PIC) u BiH. Uz ovu sjednicu ponovo je aktuelizovano pitanje da li su vlasti BiH ispunile uslove koje je Vijeće postavilo za zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika i do kada će djelovati ova Kancelarija?
Ispred zgrade Ureda visokog predstavnika u Sarajevu oko 80 bivših policajaca koji su ostali bez dozvola za rad štrajkuju glađu. Predstavnike “decertifikovanih” policajaca iz Republike Srpske i nekoliko kantona iz Federacije BiH, koji su u četvrtak 12. juna stupili u štrajk glađu, danas su pregledali ljekari koji su predložili da trojica, zbog zdravstvenih problema, prekinu štrajk glađu. Međutim, oni su to odbili. Tako pravo na rad i život nastavljaju braniti posebnom vrstom protetsa.
Već drugi dan nekoliko desetina decertifikovanih policajaca iz oba bosanskohercegovačka entiteta protestuju ispred zgrade Ureda visokog predstavnika (OHR) u Sarajevu, zahtijevajući da im bude omogućen povratak u službu.
Nakon razgovora sa predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Nikolom Špirićem u Njujorku, ambasador Rusije pri UN-u Vitalij Čurkin kazao je kako se njegova zemlja zalaže za što skorije ukidanje OHR-a. Njegova, ali i izjava visokog predstavnika Miroslava Lajčaka da bi se OHR-a mogao zatvoriti za nekoliko mjeseci, u BiH je izazvala različite reakcije.
Izmjenom Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, državni je Parlament omogućio građanima Srebrenice da na lokalnim izborima u oktobru glasaju u Srebrenici, bez obzira na sadašnje mjesto boravka. Ta odluka je, međutim, u Bosni i Hercegovini izazvala brojne reakcije.
Kakav će biti budući ustroj Bosne i Hercegovine, tema je kojom se u posljednje vrijeme, bez izuzetka, bave svi političari u BiH. Njihovi prijedlozi koji polaze od federalizacije, kantonalizacije, pa čak i stvaranja nekoliko entiteta unutar države, za pravne stručnjake su vizije bez pokrića.
Parlament BiH u ponedjeljak nije glasao o izmjenama Izbornog zakona, jer se na sjednici nisu pojavili srpski zastupnici iz RS. Sjednica je ponovo zakazana za srijedu, a izmjene Izbornog zakona predviđaju nova izborna pravila za Srebreničane.
Jedna od nekada najvećih bosanskohercegovačkih kompanija Energoinvest odavno nije ono što je bila. Današnji Energoinvest je, kažu u upravi ove firme, samo inžinjering organizacija. Više nema prozvodnih kapaciteta.
Parlament BiH u četvrtak se treba izjasniti o zakonima iz oblasti reforme policije, koji su uslov za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. Direktor Direkcije za evropske integracije BiH Osman Topčagić u intervjuu za RSE kaže kako je optimista u pogledu bh. puta ka EU.
BiH je po mnogo čemu specifična zemlja, pa i po tome da nema zakon koji bi uređivao državnu imovinu, te raspolaganje i nadzor nad njom. Komisija koja priprema Nacrt zakona, tek je postigla okvirni dogovor.
Hrvatska i Albanija dobile su u četvrtak na samitu NATO-a u Bukureštu pozivnicu za članstvo. Kako se u susjednim zemljama komentariše ova odluka Sjevernoatlantskog saveza?
U Sarajevu je održan dvodnevni Okrugli sto o iskustvima u praksi tzv. priznanja krivice na kojem su učestvovali su predstavnici sudova i tužilaštava iz BiH, Srbije, i Kanade.
Ukoliko kontrola i revizija procesa privatizacije u Federaciji BiH započne tek od 1997. godine, moglo bi se dogoditi da hrvatskom generalu Ljubi Ćesiću Rojsu" bude priznato vlaništvo nad najvećim terminalom u regiji, onom što se nalazi u Dretelju u blizini Čapljine. U BiH već su se javile brojne reakcije i to najviše zbog toga što bi to praktično značilo da Bošnjaci poklanjaju generalu Hrvatske vojske objekat vrijedan oko 10 milijardi dolara.
Učitajte više sadržaja...
