Dostupni linkovi

Joe Biden novi predsjednik Sjedinjenih Država

Joe Biden novi je izabrani predsjednik Sjedinjenih Država. U ovom blogu možete da pročitate razvoj događaja od izborne noći pa do konačnog proglašenja četiri dana kasnije.

  • 'Biću predsjednik koji ujedinjuje, a ne dijeli," kazao je novoizabrani, 46. predsjednik SAD Joe Biden.
  • "Prva sam žena potpredsjednica SAD, ali ne i posljednja," izjavila Kamala Harris.
  • Demokratski kandidat Joe Biden novi je predsjednik Sjedinjenih Država, saopšteno je nakon posljednje runde prebrojanih glasova iz Pennsylvanije, jedne od ključnih država na čije se rezultate čekalo četiri dana.
  • Sa pobjedom u Pennsylvaniji i Nevadi Biden je dobio 279 elektorskih glasova, što je bilo dovoljno da se proglasi njegova pobjeda. Republikanski kandidat Donald Trump ima 214 elektorskih glasova.
  • Pennsylvanija je Bidenu donijela 20 elektorskih glasova, Nevada šest.
  • Na izborima se glasa po sistemu elektora. Svaka država bira svoje predstavnike, odnosno elektore. Ukupno ih je 538, a za pobjedu kandidat mora da dobije najmanje 270.
  • Kako funkcioniše elektorski koledž pogledajte ovdje.
  • Na ovogodišnjim izborima zabilježena je rekordna izlaznost, glasalo je 190 miliona Amerikanaca. Od toga 103 miliona glasalo je poštom.
  • Osim glasanja za predsjednika, Amerikanci su također glasali i za 435 mjesta u Predstavničkom domu, 35 mjesta u Senatu i za 11 guvernerskih mjesta. Ovi rezultati još uvijek nisu konačni.
  • Američki izbori se održavaju svake četiri godine, prvog utorka u novembru. Zbog čega utorak, pročitajte ovdje.
  • Pravo na izborima ima ukupno 239.247.182 Amerikanaca.
  • Izlaznost je bila rekordna: Biden je osvojio najviše glasova u historiji 74.565.086 ili 50.5 posto, a Trump 70.395.967 odnosno 47.7 posto. Izabrana je prva žena, ali i sa 78 godina, najstariji predsjednik ikada.
23:08 7.11.2020.

Trump: Ja sam osvojio izbore

I dok se čeka obraćanje novoizabranog predsjednika SAD-a Joe Bidena koji je osvojio 279 elektorskih glasova, na Twitteru se oglasio aktuelni predsjednik Donald Trump koji je sa 214, prema predviđanjima medija, izgubio na izborima. Ponovio je svoje ranije optužbe da posmatračima nije bilo dozvoljeno da uđu u prostorije, iako su ranije brojni izborni zvaničnici govorili da to nije tačno.

“Posmatačima nije bilo dozvoljeno da uđu u sobe u kojima su se brojali glasovi. Ja sam osvojio izbore, dobio sam 71.000.000 legalnih glasova. Loše stvari su se dogodile koje našim posmatračima nije bilo dozvoljeno da vide. Ovo se nikada nije desilo ranije. Milioni listića putem pošte su poslani ljudima koji ih nikada nisu tražili”, napisao je Trump na Twitteru. “71.000.0000 glasova. Najviše ikada za aktuelnog predsjednika”, napisao je.

Na ovim američkim izborima glasalo je više od 190 miliona ljudi, što je, kako su brojni naveli, historijska izlaznost. Biden je osvojio skoro 74 miliona glasova, dok je za Trumpa glasalo oko 71 milion Amerikanaca.

22:42 7.11.2020.

Šta slijedi?

Večerašnja proglašena pobjeda Joe Bidena kao novog, 46. predsjednika Sjedinjenih Država nije finalni korak u procesu odabira američkog predsjednika.

Iako su mediji objavili projekcije prema kojima je on naredni američki predsjednik, još uvijek predstoji dugačak proces u kojem 538 elektora za čije su se glasove kandidati borili, treba da odobri kandidata.

Nakon osvojenih glasova 20 u Pennsylvaniji, kasnije i šest u Nevadi, Joe Biden i njegova izabrana potpredsjednica Kamala Harris, pobjednici su predsjedničkih izbora sa 279 osvojenih glasova. Republikanski kandidat Donald Trump, na osnovu do sada prebrojanih glasova, osvojio je 214.

Pogledajmo koji to koraci još predstoje:

  • Kada američki građani glasaju za predsjedničkog kandidata, ono ustvari glasaju za elektore u svojim saveznim državama. Broj elektora zavisi od broja stanovnika u državi, a generalno, stranke ih biraju na konvencijama. Ukupno postoji 253 elektorskih glasova, a za pobjedu na izborima potrebno je 270 glasova.
Kako funkcioniše izborni ili elektorski koledž SAD-a
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:04:32 0:00
  • Nakon izbornog dana, države broje i potvrđuju glasove. Kada se taj proces završi, guverner svake zemlje priprema dokument u kojem se nalaze liste sa imenima elektora i brojem glasova koje su dobili pobijednik ali i gubitnik izbora. Taj dokument sa potvrdom, šalje se u arhiv Sjedinjenih Država.
  • Do 8. decembra treba da se rješe svi sporovi oko izbora na državnom nivou. Sva nova brojanja glasova kao i sudske sporove zbog rezultata izbora potrebno je riješiti do ovog datuma.
  • Elektori zvanično glasaju 14. decembra u svojim državama i Distriktu Kolumbija. Nakon toga dokument sa glasovima se šalje brojnim zvaničnicima uključujući predsjednika Senata.
  • Potvrde sa glasovima moraju stići do 23. decembra.
  • Predstavnički dom i Senat 6. januara održavaju zajedničku sjednicu i broje elektorske glasove. Ako jedan kandidat dobije više od 270 glasova, predsjednik Senata, odnosno aktuelni potpredsjednik Mike Pence objavljuje rezultate.
  • Izabrani predsjednik polaže zakletvu 20. januara 2021. godine.
22:01 7.11.2020.

Ko je Kamala Harris?

Kamala Divaj Haris rođena je 20. oktobra 1964. godine, u visokoobrazovanoj porodici u Ouklandu, u Kaliforniji, tokom perioda rasnih nemira u Sjedinjenim Državama.

Njena majka, Shyamala Gopalan bila je biloškinja koja je emigrirala u SAD godinu ranije kako bi studirala na prestižnom Univerzitetu Berkli u Kaliforniji.

Njen otac, Donald Haris, preselio se u Kaliforniju iz Jamajke 1961. da bi studirao ekonomiju na Berkliju, a potom je postao profesor na Stanfordu, još jednom od najjačih američkih univerziteta.

Njih dvoje upoznali su se kao aktivisti za ljudska prava na Berkliju, koji je poznat po političkom aktivizmu. Dobili su i drugu ćerku, Maju (Maya), pre nego što su se nekoliko godina kasnije razveli. Haris je putovala autobusom u školu u belačkom kraju u Kaliforniji, pre nego što se sa majkom i sestrom preselila u Kvebek u Kanadi.

Haris se vratila u SAD da studira na Univerzitetu Howard, koji je kroz istoriju bila institucija koju su pohađali Afroamerikanci, i koji je smešten u nacionalnoj prestonici. Tamo je dobila diplomu iz političkih nauka i ekonomije. Potom je na Univerzitetu u Kaliforniji diplomirala pravo 1989. godine.

Ubrzo je postala poznata u pravnoj zajednici Kalifornije, da bi na kraju pobedila na izborima 2003. godine i postala okružni tužilac San Franciska. Godinu dana kasnije suočila se sa besom pripadnika policije, pošto je odbila da traži smrtnu kaznu za pripadnika bande optuženog da je ubio policajca.

Tokom sedmogodišnjeg mandata na mestu okružne tužiteljke San Franciska – od 2004. do 2011. godine – Haris je pokazala da je oštra prema kriminalu, povećavši stopu osuđujućih presuda za krivična dela i krivična dela zbog droga.

Delimično joj je ovaj oštar dosje o kriminalu omogućio da pobedi na izborima 2010. godine kao državna tužiteljka u Kaliforniji, nadgledajući oko 5.000 advokata.

Jedna od njenih demokratskih protivkandidatkinja, predstavnica Tulsi Gabard (Gabbard), kritikovala je Harris zbog broja ljudi koji su bili stavljeni iza rešetaka zbog marihuane tokom njenog mandata kao glavne kalifornijske advokatice, dok je ona i sama priznala da je probala drogu.

Upotreba marihuhane u rekreativne svrhe je od tada legalizovana u Kaliforniji. Nakon početnog protivljenja ovoj legislativi, Haris je podržala dekriminalizaciju kanabisa, što je postalo ključni element u pozivima na nacionalnu reformu krivičnog pravosuđa.

Cijeli tekst pronađite ovdje.

21:31 7.11.2020.
Trump po povratku u Bijelu kuću
Trump po povratku u Bijelu kuću

Trump stigao u Bijelu kuću

Predsjednik Donald Trump vratio se u Bijelu kuću i ‘veoma drugačiji Washington D.C.’, nakon što je izgubio na izborima na kojima je pokušavao osvojiti novi predsjednički mandat.

On se u pratnji vratio sa golf terena u Virginiji na kojem je dočekao vijesti da je Joe Biden pobjednik predsjedničkih izbora.

Dok se približavao Bijeloj kući okupljeni su uzvikivali “gubitnik, gubitnik”, piše AP.

Trump je u ranijoj pisanoj izjavi najavio da će se pravnim putem boriti za ishod ovih izbora. On je prvi američki predsjednik nakon George H.W. Busha 1992. godine koji nije izabran za drugi mandat. Kako navodi CNN, deseti je predsjednik u historiji Sjedinjenih Država koji nije osvojio drugi mandat.

Učitajte više sadržaja...

XS
SM
MD
LG