Narodna skupština Republike Srpske usvojila je u srijedu, 21. maja zakon kojim se ukida finansiranje političkih partija iz entitetskog i lokalnih budžeta, iako je on, prema ocjenama opozicije i organizacija civilnog društva, u direktnoj suprotnosti sa Zakonom o finansiranju političkih stranaka i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.
Dok vlast tvrdi da zakon odražava volju građana da se političke aktivnosti ne finansiraju javnim sredstvima, u opoziciji upozoravaju da se time urušava pravni poredak i otvara prostor za političku korupciju.
Zakon je predložio Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, skoro mjesec dana nakon što je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku 24. aprila o obustavljanju isplate novca iz budžeta na svim nivoima u Bosni i Hercegovini za SNSD i Ujedinjenu Srpsku, čiji je lider Nenad Stevandić.
Schmidt je odluku obrazložio kao dio napora za suprotstavljanjem"flagrantnim napadima vladajuće koalicije u RS, predvođene SNSD-om i Ujedinjenom Srpskom, na temeljne principe Dejtonskog sporazuma i ustavno-pravni poredak BiH".
Iz opozicione Srpske demokratske stranke (SDS) upozorili su da se radi o udaru i pokušaju 'gašenja' stranaka opozicije. Ognjen Bodiroga, poslanik te partije, istakao je da se predloženi zakon o finansiranju političkih partija kosi sa Ustavom RS, te sa Zakonom o finansiranju političkih partija Bosne i Hercegovine.
"Vi u suštini radite isto kao i Christian Schmidt, čije poteze smatrate kolonijalnim, nezakonitim, nedemokratskim. Vi to isto sada radite ostalim političkim organizacijama. Ovo će pogoditi samo partije koje nemaju kontrolu nad političkim i javnim resursima, koje nisu na vlasti. Vaša namjera, vladajućim partijama, jeste da prihode nadomjestite od raznih vaših režimskih firmi. To ćete vi lako nadomjestiti. Vama je ovo kap u moru", rekao je Bodiroga.
U sličnom tonu je govorio i šef Kluba poslanika opozicione Partije demokratskog progresa (PDP) Igor Crnadak koji smatra da je predloženi zakon "katastrofalan za Republiku Srpsku", te u suprotnosti i sa Izbornim zakonom BiH.
"Ovo je direktan napad na slobode i pucanj u demokratski razvoj Republike Srpske", ocijenio je Crnadak.
A u vladajućem SNSD-u, koji je i predlagač zakona, nisu direktno povezali njegovo donošenje sa odlukom Schmidta, već su se pozvali na "stav većeg dijela javnosti" u RS.
"Razlog za ovakvo rješenje nalazi se, između ostalog, u činjenici da je stav većeg dijela javnosti u Republici Srpskoj da rad političkih organizacija ne treba da se finansira na teret građana Srpske, s obzirom na značajna finansijska sredstva koja se na godišnjem nivou izdvajaju za njihov rad u budžetu Srpske i u budžetima jedinica lokalne samouprave", istakao je šef poslaničkog kluba SNSD-a Srđan Mazalica.
Iz Transparency internationala BiH saopštili su 20. maja kako će zakon, koji je skupštinska većina uputila u raspravu po hitnom postupku, stvoriti "paralelni sistem i otvoriti veliki prostor za korupciju".
To obrazlažu činjenicom da se privatnim preduzećima omogućava da stranci doniraju do 50.000 evra, što je u suprotnosti za državnim zakonom koji reguliše finansiranje političkih partija.
Za razliku od Zakona o finansiranju političkih stranaka BiH, predloženi zakon u RS ne predviđa ni zabrane doniranja partija za firme koje posluju sa državom.
"To će omogućiti izvlačenje javnog novca u stranačke kase preko privilegovanih privatnih preduzeća, dok će sa druge strane teško pogoditi sve stranke koje nemaju kontrolu nad javnim resursima. Ovim se podriva i institucionalni poredak i stvara pravna nesigurnost, jer se uvodi nadležnost Republičke izborne komisije RS, iako je kontrola finansiranja propisana Izbornim zakonom i Zakonom o finansiranju političkih stranaka BiH i u nadležnosti je Centralne izborne komisije BiH", naveli su u Transparency-ju.
Prema podacima iz financijskih izvještaja političkih stranaka, SNSD je iz budžeta na svim nivoima u prošloj godini dobio nešto više od dva miliona maraka (oko milion evra), dok je Ujedinjena Srpska dobila nešto više od 395 hiljada maraka (oko 200.000 evra).
Schmidt je svojom odlukom naložio bankama, u kojima dvije stranke imaju otvorene račune, da prebace novac koji im je isplaćen iz budžeta na račun Centralne banke BiH, te da o tome obavijeste Ured visokog predstavnika (OHR).
Dodikova ponuda rijetkih minerala SAD i poziv na dijalog od 'Dejtonu 2.0'
Prije rasprave o finansiranju političkih partija, Skupštini RS se obratio i entitetski predsjednik Milorad Dodik u povodu 30. godišnjice od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je 1995. godine okončan rad u Bosni i Hercegovine.
Dodik je rekao da je RS srpemna "da istraži partnerstvo u oblasti strateških minerala sa Mađarskom i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
"Spremni smo da podržimo napore Amerike da diversifikuje i osigura lance snabdijevanja kritičnim mineralima", rekao je Dodik tokom obraćanja.
Zauzvrat, Dodik je naveo da očekuje potvrđivanje "postojećeg suverentiteta" Republike Srpske.
"Garantujte dejtonski ugovor, našu političku samostalnost i nezavisnost - i mi smo partneri", poručio je Dodik, prethodno navodeći i kako RS leži na ogromnim rezervama rijetkih minerala, sa procijenjenom vrijednošću od 100 milijardi dolara.
Dodik, međunarodno sankcionisan zbog narušavanja Dejtonskog sporazuma, te osumnjičen i za napad na ustavni poredak BiH, za skupštinskom govornicom ponovo je pozvao na razgovore između bh. entiteta Republike Srpske i Federacije BiH, o, kako je naveo, vraćanju Bosne i Hercegovine na "dejtonske postavke".
"Rezultat tih razgovora bio bi Dejton dva – nula. "Dozvolite mi da objasnim šta to znači, i, što je podjednako važno, šta to ne znači. To ne znači secesiju, ne znači eskalaciju, ne znači odustajanje od mira.
To znači povratak na sporazum koji je prevashodno donio novi ustavno-pravni i politički poredak BiH, a time i mir. To znači ponovno potvrđivanje da se zakoni moraju tumačiti onako kako su napisani, a ne onako kako bi neki željeli da jesu. To znači da jasno, mirno i odlučno kažemo da ne smijemo dozvoliti da se ustavni sporazum izvrće i pretvori u nešto što nikada nije ni trebalo da bude", rekao je Dodik.
Ponovo je, tokom obraćanja, negirao nadležnosti trenutnog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta, tvrdeći da je nelegalan, jer njegovo imenovanje nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN.
Dodik je rekao da će "ustavna i pravna" kriza u BiH biti riješena ako budu poništene odluke koje je Schmidt nametnuo.
Između ostalog, na osnovu izmjena Krivičnog zakona BiH, koje je nametnuo Schmidt, Dodik se trenutno tereti, sa predsjednicima Skupštine RS i entitetske Vlade, Nenadom Stevadnićem i Radovanom Viškovićem za narušavanje ustavnog poretka BiH zbog secesionističkih odluka vlasti RS.
Njih trojica su i na potjernici, jer se nisu odazvali na saslušanje u bh. pravosudne institucije. Dodik je krajem februara i prvostepeno osuđen pred Sudom BiH na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika i potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je Schmidt ranije poništio.
Šta je još bilo na dnevnom redu Skupštine RS?
Skupština RS imenovala je i vršioca dužnosti glavnog revizora i njegovog zamjenika.
Glavnom revizoru je istekao mandat u aprilu ove godine. Zakon ne poznaje institut vršioca dužnosti i predviđa da se dva mjeseca prije isteka mandata pristupi proceduri izbora novog revizora.
