Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija gotovo sigurno će u petak, 31. oktobra, produžiti mandat mirovne misije Evropske unije (EUFOR Althea) u Bosni i Hercegovini za još godinu dana, jer prema najavama, od ruskog veta koji su ranije tražile vlasti Republike Srpske (RS) neće biti ništa.
Na sjednici u Njujorku biće predstavljen i polugodišnji izvještaj Kancelarije visokog predstavnika (OHR) o stanju u BiH.
Iako izvještaj još nije zvanično objavljen, u javnost su procurili detalji koji ukazuju da će akcenat biti na pitanju državne imovine i poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Prema svemu sudeći, Moskva će ovog puta podržati produženje misije EUFOR-a na još 12 mjeseci.
Potvrdu je dao bivši predsjednik RS, Milorad Dodik, nakon sastanka sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovim u Bjelorusiji 28. oktobra.
Još nije poznato da li će visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) prisustvovati sjednici.
Rusija, koja trenutno predsjedava Savjetom bezbjednosti, i dalje ne priznaje Šmita kao legitimnog visokog predstavnika u BiH. Prošlog maja je predstavio izvještaj Savjetu bezbjednosti, ali ne i 1. novembra 2024. godine.
Od posljednje sjednice Savjeta bezbjednosti, Bosna i Hercegovina je prošla kroz jedan od najnapetijih političkih perioda u posljednjoj deceniji. Sud BiH pravosnažno je osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
Dodik je presudu u početku odbacivao, tvrdeći da je i dalje legitimni predsjednik RS i poručivao da njegova stranka, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), neće učestvovati na prijevremenim izborima.
Međutim, nakon nekoliko sedmica tenzija, ton je ublažio. Prenio je nadležnosti za potpisivanje predsjedničkih ukaza na potpredsjednika, a SNSD je izabrao svog kandidata za izbore.
Narodna skupština RS potom je imenovala njegovu dugogodišnju savjetnicu, Anu Trišić Babić, za vršioca dužnosti predsjednika RS do održavanja prijevremenih izbora 23. novembra.
Šta se nalazi u izvještaju?
Iz OHR-a nisu htjeli da komentarišu dokument koji je procurio u javnost.
U dijelovima izvještaja u koje je RSE imao uvid, a koji se odnosi na period od 16. aprila do 15. oktobra ove godine, navodi se da Dejtonski sporazum, teritorijalni integritet i politička nezavisnost zemlje moraju da se poštuju.
"Kriza u BiH uslijedila je nakon nedavnih akcija vlasti RS i njezinog bivšeg predsjednika Milorada Dodika protiv države i njezinih institucija", navodi se u izvještaju.
Takođe, upozorava se da ovo nisu izolovani incidenti proistekli iz presude Suda BiH protiv Dodika, nego posljednji potezi u "dugogodišnjoj političkoj putanji".
Navodi se i da su put prema EU potkopavali postupci domaćih vlasti, "prvenstveno onih koje predstavljaju vladajuću koaliciju RS", ali da bi nedavno usvajanje Programa reformi moglo biti korak ka novom napretku.
Takođe se osuđuju najave referenduma o RS, sa pitanjima o visokom predstavniku i Sudu BiH.
"Referendumi provedeni na razini entiteta o pitanjima izvan njihove nadležnosti nemaju pravnu osnovu i riskiraju pogoršanje napetosti", upozorava Šmit.
Planirani referendum je trebalo da bude održan 25. oktobra, ali je odgođen, bez fiksnog datuma za njegovo održavanje.
Visoki predstavnik je u izvještaju ocijenio da je trenutno "nerealno" očekivati da se može doći do sveobuhvatnog rješenja pitanja državne imovine, uz saglasnost predstavnika RS na državnom nivou.
"Za BiH je važno da se zabrana raspolaganja ublaži kako bi se osiguralo da vlasti koje se pridržavaju vladavine prava ne budu kažnjene i spriječene u pokretanju razvojnih projekata", smatra Šmit.
Vlada Republike Srpske uputila je svoj "alternativni" izvještaj generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija, koji na sjednicama Savjeta bezbjednosti u kratkim crtama predstavlja ruski ambasador.
U najnovijem, 34. izvještaju, navodi se da je ustavni poredak u BiH "narušen diktatorskim dekretima različitih međunarodnih visokih predstavnika", te da suđenje Dodiku nije bilo pravno utemeljeno.
Od zahtjeva za vetom do produžetka misije
Produženje misije EUFOR Althea – jedine kopnene misije Evropske unije i jedine s mandatom za upotrebu sile – bilo je dovedeno u pitanje krajem avgusta, kada je Milorad Dodik u intervjuu za ruski medij Sputnjik Srbija najavio da će od Moskve tražiti veto na njeno produženje.
Ipak, već u septembru, ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov izjavio je da će Rusija podržati nastavak misije, što je kasnije potvrdio i ambasador BiH pri Ujedinjenim nacijama, Zlatko Lagumdžija.
Dodik je zatim ublažio stav i nakon sastanka s ruskim šefom diplomatije Sergejem Lavrovim poručio da su se "usaglasili" da EUFOR treba da produži mandat.
Između ostalog, Dodik je izjavio da su oni "ranije imali prigovore" na rad mirovne misije.
"Oni se odnose na to da je ta misija u prošlosti izlazila izvan mandata, i podlijegala zahtjevima muslimana u BiH, ali to je nešto što će se razmatrati u okviru razgovora u samoj sjednici Savjeta bezbjednosti", kazao je Dodik.
Broj pripadnika operacije EUFOR Althea se godinama smanjivao, ali ponovo je počeo da se povećava tokom 2022, nakon ruske invazije na Ukrajinu i secesionističkih poteza vlasti u RS.
Tada je povećan sa 600 na 1.100, a sa posljednjim pojačanjima iz marta ove godine, broji oko 1.500 vojnika.
Uklanjanje EUFOR-a znači veći angažman NATO saveza, što ne odgovara Rusiji, smatra politička analitičarka iz Banjaluke, Tanja Topić.
"Kvaka leži upravo u mogućnosti aktiviranja određenog člana Ustava BiH koji dopušta angažman NATO, što je ona verzija koja nikako nije odgovarajuća i prihvatljiva za Rusiju", izjavila je Topić za RSE.
U slučaju prijetnje bezbjednosti BiH, EU i NATO mogu u bilo kom trenutku, u kratkom roku, rasporediti dodatni broj vojnika u zemlji, prema sporazumu iz 2003. godine.
Radi se o snagama koje imaju izvršni mandat, što podrazumijeva i upotrebu sile.
O čemu će biti riječi na sjednici?
Na prethodnim sjednicama Savjeta bezbjednosti UN o BiH, Rusija i Kina su, uglavnom, istupale sa stavom da OHR treba zatvoriti, dok su zapadne sile predvođene Sjedinjenim Državama pružale podršku visokom predstavniku.
Što se zemalja regiona tiče, Srbija je zagovarala interese RS, dok je Hrvatska za "legitimno predstavljanje" Hrvata u BiH.
Tanja Topić očekuje da će slično biti i ovaj put.
"Mislim da će Rusija nastaviti da ne prihvata, odnosno da ne priznaje Kristijana Šmita kao visokog predstavnika u BiH i da će se salve kritika upravo obrušiti na njega", rekla je ona.
Ocijenila je i da je "upitno" da li će on moći da saopšti izvještaj Savjetu bezbjednosti, zbog ruskog protivljenja.
Takođe, smatra da je važno i čuti kakve poruke će poslati američki predstavnik u UN.