Vlada Crne Gore će isplatiti 1,6 miliona eura na ime obeštećenja porodicama civilnih žrtava ratova devedesetih godina.
Ovom odlukom Crna Gora "ispravlja višedecenijsku nepravdu", poručio je premijer Milojko Spajić poslije sjednice Vlade 25. aprila.
Odluka je uslijedila dva mjeseca nakon što je Skupština Crne Gore izglasala izmjene Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, koje porodicama civilnih žrtava rata omogućavaju obeštećenje ili socijalne naknade.
Zakon se odnosi na državljane Crne Gore koji su - kao civilna lica - poginuli ili nestali tokom oružanih sukoba na prostoru bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije od avgusta 1990.
Odlukom Vlade će sa po sto hiljada eura biti obeštećeno 16 porodica.
Slučajevi na koje se odnosi obeštećenje su deportacija bosanskohercegovačkih izbjeglica iz 1992, otmicu Bošnjaka iz voza Beograd - Bar u Štrpcima iz 1993. i NATO intervenciju iz 1999.
Crnogorska policija je 1992. isporučila desetine bosanskohercegovačkih izbjeglica vojsci Republike Srpske Radovana Karadžića, od kojih je većina odmah ubijena. U ovom slučaju obeštećenje se odnosi na porodicu Osma Bajrovića.
Pripadnici Vojske Republike Srpske su godinu kasnije, 1993, ubili i 20 osoba koje su putovale vozom na liniji Beograd - Bar. Među njima je bilo i osmoro iz Crne Gore.
Posljednji slučaj odnosi se žrtve NATO bombardovanja na Jugoslaviju, koje je počelo nakon neuspješnih pregovora o rješenju krize na Kosovu 1999. godine. U Crnoj Gori je tada stradalo sedmoro civila.
Iz Vlade su 25. aprila poručili da obeštećenje porodicama predstavlja korak ka suočavanju sa prošlošću i ima važan simbolički i praktični značaj za obnovu povjerenja u državne institucije i izgradnju međuljudske solidarnosti.
