"A šta ako odbijem?"
Tim riječima, objavljenim na društvenim mrežama, Milorad Dodik najavio je moguće novo poglavlje sukoba sa institucijama države Bosne i Hercegovine, netom prije nego što mu je Centralna izborna komisija (CIK) BiH, 6. avgusta, oduzela mandat predsjednika Republike Srpske.
Odluka CIK-a donesena je u skladu sa Izbornim zakonom BiH, nakon što je Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno osudio Dodika na godinu dana zatvora i izrekao mu zabranu obavljanja javnih funkcija u trajanju od šest godina.
Time je otvoren put ka raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika RS, ali i stvorena ozbiljna sumnja da bi njihovo održavanje moglo biti blokirano ili opstruisano iz samog entiteta.
Dodik je u srijedu, kao odgovor na odluku CIK-a najavio referendum u RS o njegovom mandatu.
Ustav Bosne i Hercegovine ne predviđa mogućnost održavanja referenduma u entitetima.
Prethodno je, nakon što je 1. avgusta saopštena presuda, Dodik poručio da "dok god je on predsjednik, izbori se na teritoriji RS neće održati".
"Pozivam moje saradnike da odbiju bilo kakvu mogućnost da se sprovedu vanredni izbori za predsjednika, da se angažuje policija da ne dozvoli da se organizuje bilo kakvo biračko mjesto", rekao je tada novinarima u Banjaluci.
Iz Misije Evropske organizacije za bezbjednost i saradnju (OEBS) u BiH, u odgovoru za RSE, pozvali su sve zvaničnike da poštuju odluke Centralne izborne komisije BiH i relevantnih pravosudnih institucija.
"Svaki pokušaj opstrukcije ili sprečavanja održavanja prijevremenih izbora predstavljao bi direktno kršenje vladavine prava i demokratskih principa", navedeno je iz OEBS-a na upit Radija Slobodna Evropa.
Prijevremeni izbori mogu biti raspisani tek nakon što istekne rok za žalbu na odluku CIK-a. Kada odluka postane pravosnažna, izbori se moraju održati u roku od 90 dana.
Izborni zakon BiH jasno propisuje da mandat izabranog zvaničnika prestaje danom pravosnažnosti presude kojom je osuđen na najmanje šest mjeseci zatvora.
U danima koji su uslijedili nakon objavljivanja pravosnažne odluke Suda BiH, njegov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) odbacio je presudu, Vlada RS je zauzela isti stav, a najavljena je i vanredna sjednica Narodne skupštine entiteta, koja bi, kako je najavljeno, trebala donijeti "odgovarajući odgovor".
Ipak, do sada nijedna institucija Republike Srpske nije formalno odlučila da podrži Dodikove prijetnje.
CIK BiH bez komentara na prijetnje
U Centralnoj izbornoj komisiji nisu odgovorili na upit RSE o Dodikovoj najavi blokade izbora.
Zvaničnik CIK-a, koji je za RSE govorio pod uvjetom anonimnosti, kazao je da je obaveza CIK-a da raspiše prijevremene izbore, nakon što odluka o oduzimanju mandata Dodiku postane pravosnažna.
No, do pravosnažnosti odluke, mandat Milorada Dodika formalno ne prestaje.
To znači da će on i dalje obavljati dužnost predsjednika RS, što on već sada koristi za odbacivanje odluke CIK-a BiH.
"E sad, da li postoji neka mogućnost da izbori ne budu održani jer su svi organi države, entiteta, općina dužni da pomognu CIK-u u provedbi i da li će tu biti nekih opstrukcija, nije naše da tu 'gatamo'. Ima takvih najava, ali mi očekujemo da svi rade po zakonu i propisima", kazao je.
Procedura raspisivanja izbora je, kako kaže, ista kao kod redovnih, ali sa kraćim rokovima. Potrebno je formirati sva biračka mjesta, njih više od 2.000 u RS, imenovati članove biračkih odbora, obučiti izbornu administraciju, štampati i transportovati glasačke listiće.
"Država nije samo Centralna izborna komisija, nego i ostali organi trebaju provoditi ono što im je u nadležnosti. Tu mislim na sve organe i insitucije, od Ministarstva finansija BiH koje treba da osigura sredstva do eventualno represivnog aparata, u slučaju bilo kakvih organiziranih smetnji u provedbi izbora, pa do pravosudnih organa ako bude takvih situacija", kaže on.
Izborni zakon BiH ne precizira kolika je izlaznost na izbore potrebna da bi izbori bili valjani. Dodik je pozvao, pored institucija i građane da se usprotive izborima.
"Nema zapreke u slučaju manje izlaznosti da rezultati ne budu proglašeni. Bilo je i do sada političkih bojkota. Koliko god birača da izađe, izbori će biti validni. U Stocu su 2016. rijekom plivale glasačke kutije i bila je tuča između članova biračkih oodbora i izbori su morali biti poništeni pa ponovo organizirani. Tada je radio represivni aparat i pravosuđe, ali su dovedeni do kraja s odgodom obzirom da je bio prekinut izborni proces", kaže on.
Dodik u javnim istupima ipak 'priznao da je svjestan pozicije'
Vehid Šehić, nekadašnji član CIK-a BiH i član koalicije "Pod Lupom", organizacije koja nadgleda izborni proces, ocijenio za RSE da se najavama mogućih opstrukcija prijevremenih izbora "pridaje više pažnje nego što je potrebno", imajući u vidu da je Dodik u javnim istupima, ipak, potvrdio da je svjestan svoje pozicije i posljedica presude Suda BiH.
"Zaboravljamo da je on, nakon što je izrečena pravosnažna presuda, rekao: 'Vidimo se nakon isteka šest godina'. Tu je rekao da priznaje ovo sve što je Sud BiH izrekao. Ovo što sad govori su samo pokušaji jer mu propada vlada nacionalnog jedinstva u koju je pokušao uvući opoziciju", kazao je Šehić.
Šehić smatra da bojkota prijevremenih izbora neće biti, s obzirom na to da niko od opozicijskih stranaka u RS nije to najavio.
"To da neće biti kandidata, to je nemoguće. Nikad se nije desilo. U ovakvoj političkoj situaciji ne treba dolijevati ulje na vatru nego samo poštovati odluke insitucija države jer se tako gradi vladavina prava".
Da Dodik priznaje institucije koje je godinama osporavao Šehić vidi i u najavi njegovih advokata da će podnijeti apelaciju Ustavnom sudu BiH i tražiti privremenu mjeru kojom bi bila odložena odluka CIK-a.
"On ide na Ustavni sud kako bi stekao pravo da podnese tužbu protiv BiH pred Evropskim sudom za ljudskra prava u Strazburu", kazao je.
Šta dalje slijedi?
Milorad Dodik ima pravo žalbe Apelacionom odjeljenju Suda BiH na odluku CIK-a, a rok za to teče najkasnije dva dana nakon što primi odluku kojom mu je oduzet mandat.
U Izbornom zakonu stoji da se kod prestanka mandata odluke "dostavljaju po pravilu putem pošte, lično osobi kojoj su namjenjena, te putem faksa, a samo izuzetno ličnim preuzimanjem u sjedištu CIK-a BiH, uz prethodnu najavu nadležnoj službi".
Član CIK-a Suad Arnautović, izjavio je novinarima nakon sjednice, na kojoj je Dodiku oduzet mandat, da pravni postupci prije raspisivanja prijevremenih izbora mogu trajati i do dva mjeseca, te da će nakon isteka žalbenog roka CIK biti dužan raspisati izbore i sprovesti ih u skladu sa zakonskim rokovima.
Redovni opšti izbori u Bosni i Hercegovini planirani su za oktobar 2026. godine, pa bi tako mandat entitetskog predsjednika izabranog na prijevremenim izborima, trajao do opštih izbora.
Većina opozicionih stranaka u RS već je odbacila poziv Dodikovog SNSD-a na formiranje "vlade nacionalnog jedinstva" u RS, te zajedničko djelovanje u institucijama BiH kao odgovor na Dodikovo gubljenje mandata.
No, i dalje nema jasne odluke o tome hoće li učestvovati na prijevremenim izborima.
U srijedu predstavnici opozicionih stranaka nisu odgovarali na pozive RSE.
Samo je lider Partije demokratskog progresa Draško Stanivuković ranije izjavio da će ta stranka bojkotovati izbore, no konačna odluka stranke o tome tek se očekuje.
Funkcioner PDP-a Igor Crnadak izjavio je novinarima 6. avgusta u Banjaluci, kako bi, ako budu raspisani izbori za predsjednika Republike, opozicija trebala ići sa jednim, zajedničkim kandidatom.
Milorad Dodik u kontinuitetu je od 2006. godine obavljao različite funkcije u BiH, od premijera i predsjednika entiteta RS, do člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Na trenutnu funkciju predsjednika Republike Srpske biran je u oktobru 2022. godine.