Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta Republika Srpska (RS) saopštio je na vanrednoj konferenciji 1. avgusta u Banjaluci kako ne prihvata krivično djelo "nepoštovanje odluka visokog predstavnika" za koje ga je pravosnažno osudio Sud Bosne i Hercegovine
Iz Suda Bosne i Hercegovine je 1. avgusta saopšteno da je Dodiku izrečena pravosnažna presuda kojom je on osuđen na godinu dana zatvora, te šest godina zabrane obavljanja političkog djelovanja, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
"Institucije RS će utvrditi svoj odnos prema ovome, ja ću prihvatiti svaku odluku parlamenta, a ne prihvatam ovu odluku", rekao je Dodik.
On je najavio nove odluke Narodne skupštine RS, koja treba da donese “jasan plan kako izaći iz ovoga", ne precizirajući koje će to biti odluke.
"Sve naše odluke će biti političke, Sud (BiH) se diskvalifikovao kao pravno tijelo", istakao je Dodik, te poručio kako neće biti održavanja ni vanrednih izbora u RS.
"Izbori se neće održati dok sam ja predsjednik, pozivam saradnike da ne dozvole vanredne izbore, pozivam policiju da zabrane da se otvori bilo koje glasačko mjesto", poručio je Dodik.
Naveo je i kako očekuje podršku Srbije, te da će se obratiti i Rusiji, te Sjedinjenim Američkim Državama.
Dodikov advokat Goran Bubić, najavio je na istoj konferenciji za novinare u petak, da će biti podnesena apelacija Ustavnom sudu BiH, kako bi se ona pokušala osporiti.
"Tražićemo i privremenu mjeru da se zamrzne izvršenje presude do odluke Ustavnog suda BiH", rekao je Bubić na konferenciji za novinare u petak u Banjaluci, navodeći da su to koraci, potrebni za dalju apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava.
Pravosnažnu presudu Dodiku je nakon ročišta održanog 12. juna donijelo tročlano vijeće u sastavu Amela Huskić, Vesna Jesenković i Hilmo Vučinić, a vijeće je potvrdilo prvostepenu presudu od 26. februara, kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja političkih funkcija.
Kako je saopšteno iz Suda BiH, presuda je 1. avgusta otpremljena strankama, a protiv nje nije dozvoljena žalba.
Na prvostepenu odluku Suda se žalio Dodikov pravni tim, ali i Tužilaštvo BiH.
Tužilaštvo je tražilo povećanje zatvorske kazne, kao i zabrane obavljanja funkcija, a odbrana ukidanje presude.
Dodik je proglašen krivim za potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt) ranije poništio.
Tim zakonima, zakonodavni organi u RS su pokušali spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji ovog bh. entiteta.
