Evropska unija je preduzela veliki korak ka okončanju uvoza ruskih i bjeloruskih azotnih gnojiva, odobravajući postupne carine koje su osmišljene da kupovinu učine ekonomski neodrživom u roku od tri godine.
Na glasanju u Evropskom parlamentu u Briselu 22. maja, zastupnici EU glasali su sa 411 prema 100 za uvođenje uvoznih dažbina od 1. jula, dok blok pokušava da pojača pritisak na Moskvu da okonča rat u Ukrajini izazvan njenom invazijom prije više od tri godine.
"Danas poduzimamo dalje korake da ciljamo rusku ratnu ekonomiju", rekla je nakon glasanja Lubica Karvasova, europarlamentarka iz stranke Progresivna Slovačka.
"Rusija odbija da se upusti u pregovore o prekidu vatre s Ukrajinom. Rusija ne želi mir; naprotiv", dodala je. "Kako se Evropa odlučno udaljava od ruskih fosilnih goriva, došlo je vrijeme da se isto učini i s gnojivima, koja su samo uvoz plina u drugom obliku."
Ovaj potez 27-članog bloka dolazi nakon sedmice intenzivne diplomatije fokusirane na prve direktne mirovne pregovore između Kijeva i Moskve u tri godine i dugog telefonskog razgovora između američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovog ruskog kolege Vladimira Putina.
Iako su samo vođenje pregovora bili korak naprijed, glavni cilj koji su postavili Ukrajina i Zapad, 30-dnevni prekid vatre, nije postignut, što je navelo EU da odobri 17. paket sankcija Moskvi 20. maja.
Carine odobrene 22. maja će zadržati trenutnu carinu od 6,5 posto na gnojiva iz ove dvije zemlje.
Ali dodatne carine od 40 do 45 eura (45-50 dolara) po metričkoj toni će se primjenjivati do sredine 2026. godine, kada će se povećati na 60 eura (68 dolara) po toni, zatim na 80 eura (90 dolara) po toni u 2027. godini.
Zatim će napraviti ogroman skok na 350 eura (395 dolara) i 430 eura (486 dolara) po toni do 2028. godine, čime će kupovina proizvoda iz Bjelorusije i Rusije postati ekonomski neodrživa.
Zemlje EU su prošle godine uvezle 4,4 miliona tona gnojiva iz Rusije i Bjelorusije - oko 30 posto ukupnog uvoza gnojiva u EU - što je povećanje u odnosu na 3,6 miliona tona u 2023. godini.
Povećanje je izazvalo zabrinutost zbog rastuće evropske ovisnosti o ruskim proizvodima, koji ostaju atraktivni zbog svoje niske cijene dok Moskva pokušava pronaći strane kupce usred talasa sankcija zbog rata.
Sjednica Evropskog parlamenta 22. maja također je povećala carine EU za 50 posto na vrijednost ruskih i bjeloruskih poljoprivrednih proizvoda kao što su šećer, sirće, brašno i stočna hrana.
Kremlj je reagovao na vijest rekavši da će mjere više štetiti članicama EU nego Rusiji.
"Mislim da će tržišta u drugim područjima kompenzirati evropske carine, ali Evropljani će, kao i uvijek, nastaviti da pucaju sebi u nogu", rekao je portparol Dmitry Peskov novinarima u Moskvi tokom dnevnog brifinga.
Blok je prethodno bio nevoljan da uvede sankcije na ruske poljoprivredne proizvode zbog optužbi siromašnijih zemalja u Aziji i Africi da takvi potezi uzrokuju nestašice hrane.
Situacija je donekle ublažena tokom protekle godine kada je Ukrajina nastavila izvoz svojih prehrambenih proizvoda preko Crnog mora.
Evropska unija je također obećala da će tranzit ruskih i bjeloruskih poljoprivrednih proizvoda kroz blok do ostatka svijeta i dalje biti moguć.
EU se također nada da će ove mjere značiti diverzifikaciju zaliha s povećanim uvozom iz zemalja poput Alžira, Egipta, Maroka i Omana, s kojima Brisel želi uspostaviti bliže odnose.
Sjedinjene Države su također rekle da žele povećati izvoz gnojiva, pri čemu je predsjednik Donald Trump suspendovao aprilske carine na gnojiva za EU.
