Direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) pri UN-u upozorio je na stalni rizik od nuklearne nesreće u Ukrajini, rekavši da su "opasnosti po nuklearnu sigurnost i dalje vrlo stvarne i stalno prisutne".
Prisustvo službenika IAEA-e u ukrajinskim nuklearnim postrojenjima i dalje je ključno kako bi se spriječio nuklearni incident, izjavio je Rafael Grossi 3. juna, nakon svoje dvanaeste posjete Kijevu od početka ruske invazije punih razmjera u februaru 2022. godine.
IAEA od tada igra važnu ulogu u zaštiti stanja ukrajinskih nuklearnih elektrana.
Redovno šalje stručne timove u reaktorske pogone u Rivneu i Hmeljnickom te ima stalnu misiju u nuklearnoj elektrani Zaporižja, koja trenutno ne radi iz sigurnosnih razloga.
Stručnjaci IAEA-e u Rivneu i Hmeljnickom morali su se skloniti u skloništa čak tri puta tokom Grossijeve posjete zbog neuobičajeno velikog broja zračnih uzbuna.
"Moji timovi su izvijestili da je to bio najintenzivniji dan po broju zračnih uzbuna koje su doživjeli još od kraja prošle godine", rekao je Grossi.
Grossi je dodao da se s ministrom energetike Hermanom Haluščenkom i drugim visokim zvaničnicima morao sastati u podrumu Ministarstva energetike zbog aktivne zračne opasnosti u Kijevu.
Grossi se tokom posjete Ukrajini sastao i s predsjednikom Volodimirom Zelenskim te ministrom vanjskih poslova Andrijem Sibihom, a razgovarali su o planovima IAEA-e da podrži zemlju u obnovi i širenju nuklearne energetske infrastrukture.
Takođe je komentarisao izvještaje da Rusija preduzima korake kako bi spojila elektranu na svoju elektroenergetsku mrežu.
U intervjuu za Reuters Grossi je rekao da Rusi nikada nisu krili svoju namjeru da ponovo pokrenu elektranu, ali je dodao da to neće biti moguće uskoro.
Prema njegovim riječima, elektrana trenutno nije u stanju da se ponovo pokrene zbog nedostatka vode za hlađenje i nestabilnog napajanja električnom energijom. Za ponovno pokretanje, voda bi morala biti pumpana iz rijeke Dnjepar, objasnio je Grossi.
Greenpeace je prošle sedmice objavio izvještaj u kojem se navodi da Rusija gradi 90 kilometara dug dalekovod visoke naponske snage kako bi spojila elektranu na svoju mrežu.
Grossi je rekao da se IAEA ne slaže s zaključcima tog izvještaja.
"Postoje neka područja na kojima su uočeni radovi, ali nemamo konkretne dokaze da je to dio koordinisanog, organizovanog plana za povezivanje elektrane na bilo koji način", rekao je on.
"Nismo u situaciji skorog ponovnog pokretanja elektrane. Daleko od toga – potrebno je još mnogo vremena da bi se to ostvarilo", istakao je.
Predsjednik Zelenski je na mreži X izjavio da bi svaki pokušaj Rusije da ponovo pokrene nuklearnu elektranu Zaporižja bez učešća Ukrajine bio "apsurdan i opasan", dodavši da je upravo zbog toga važno da osoblje IAEA-e bude prisutno u elektrani "bez vještačkih prepreka za njihov rad ili smjenu osoblja".
Stručnjaci na terenu, kako je rekao, "pokazuju svijetu stvarno stanje".
Zaporižja je najveća nuklearna elektrana u Evropi. Prije rata je proizvodila petinu ukupne električne energije u Ukrajini. Posljednji od njenih šest reaktora prestao je s radom u septembru 2022. godine. Elektrana je pod ruskom okupacijom još od početka invazije u februaru 2022.
Područje oko elektrane redovno je izloženo artiljerijskim i dronskim napadima, pri čemu su oštećene dvije preostale dalekovodne linije koje elektrani osiguravaju struju neophodnu za hlađenje.
Obje strane se međusobno optužuju za ove napade.
