Iran je iznio prijedlog Sjedinjenim Državama i njihovim arapskim susjedima u Zalivu u pokušaju da ubrza pregovore i ublaži zabrinutosti zbog svog nuklearnog programa.
Plan, koji je predstavio iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči tokom četvrte runde razgovora s Amerikom u Omanu 11. maja, predviđa formiranje regionalnog nuklearnog konzorcijuma koji bi uključivao Iran, Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate, s mogućnošću učešća SAD-a.
S obzirom na to da su i iranski i američki zvaničnici za sada tihi, detalji o konzorcijumu su ograničeni.
Šta znamo o prijedlogu?
Iranski dnevni list Khorasan, koji je prvi objavio ovu vijest, navodi da je predloženi konzorcijum zamišljen kao sredstvo za ubjeđivanje i Zapada i regionalnih aktera u iransku posvećenost nuklearnoj transparentnosti i bezbjednosti, dok bi zemlji i dalje omogućio kontrolu nad njenim nuklearnim razvojem kroz međunarodnu saradnju.
Mediji koji su citirali iranske zvaničnike i izvore upoznate s inicijativom, navode da bi konzorcijum Iranu omogućio da nastavi s obogaćivanjem uranijuma, ali isključivo do niskih nivoa pogodnih za civilnu upotrebu – daleko ispod praga potrebnog za izradu nuklearnog oružja.
Obogaćeni uranijum bi se zatim distribuisao arapskim zemljama, učesnicama za mirnodopsku upotrebu. Ključna komponenta ovog sporazuma bila bi stalna prisutnost predstavnika partnerskih zemalja, uključujući moguće i SAD, na licu mjesta kako bi se osigurala transparentnost i usklađenost s dogovorom.
Ovaj prijedlog predstavlja značajno odstupanje od ranijih zahtjeva Washingtona da Iran potpuno odustane od kapaciteta za obogaćivanje uranijuma i demontira ključna nuklearna postrojenja.
Američki zvaničnici se još nisu javno oglasili o ponudi, a ostaje nejasno da li će administracija Donalda Trumpa uopšte razmatrati sporazum koji dopušta bilo kakvo obogaćivanje na iranskom tlu.
Mehran Mostafavi, akademik i nuklearni stručnjak sa sjedištem u Francuskoj, kazao je za Radio Farda, Iranski servis Radija Slobodna Evropa, da ova inicijativa ima potencijal, ali da bi je bilo teško provesti.
"Konzorcijum bi mogao značajno da smanji rizik od širenja nuklearnog oružja na Bliskom istoku – pod uslovom da u njemu učestvuju ključne regionalne sile", rekao je Mostafavi.
"Međutim, glavni problem je da li se Islamskoj Republici može vjerovati", dodao je. "Da bi postojalo povjerenje, režim mora biti utemeljen na volji naroda – a toga u Iranu nema."
Istakao je i da, iako osnivanje konzorcijuma nije nemoguće, manjak povjerenja u iranski politički sistem "potkopava" njegovu izvodljivost.
Stara ideja u kritičnom trenutku
Ideja o konzorcijumu nije potpuno nova.
Iran je još 2008. godine predložio formiranje međunarodnog konzorcijuma kako bi ublažio napetosti i prekinuo zastoj u vezi sa svojim nuklearnim programom.
Inicijativa tada nije naišla na interesovanje Zapada, posebno jer su se zapadne zemlje protivile bilo kakvom obogaćivanju uranijuma na iranskom tlu.
S obzirom na to da evropske sile prijete aktiviranjem tzv. snapback mehanizma iz nuklearnog sporazuma iz 2015. godine – koji bi vratio sankcije Ujedinjenih nacija protiv Irana ukoliko se ne postigne dogovor do kraja juna – Teheranu se sve više sužava prostor za postizanje rješenja s Washingtonom.
Trump je tokom posjete Saudijskoj Arabiji ove sedmice ponovio želju za diplomatskim rješenjem, ali i upozorio da Iranu ističe vrijeme za ustupke prije nego što se suoči s dodatnim ekonomskim pritiscima.
Iran u posljednje dvije godine pokušava da ojača odnose sa Saudijskom Arabijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Saudijci, koji razvijaju vlastiti civilni nuklearni program uz pomoć Washingtona, podržali su američke pregovore s Iranom.
Arakči je neposredno prije Trumpove regionalne turneje posjetio Rijad i Abu Dabi, vjerovatno kako bi s arapskim državama razgovarao o inicijativi i pokušao pridobiti Trumpovu podršku.
Neki analitičari vide predloženi konzorcijum kao moguću mjeru za izgradnju povjerenja koja bi mogla otvoriti vrata širim regionalnim bezbjednosnim pregovorima – ali ostaje nejasno da li Washington na to gleda na isti način.