Bez predsjednika i izborima na pragu. Tako trenutno izgleda politička slika u Republici Srpskoj, dan uoči sjednice Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine na kojoj bi trebao biti saopćen datum održavanja prijevremenih izbora za predsjednika tog bh. entiteta.
Prijevremeni izbori, nakon smjene Milorada Dodika koji je osuđen za nepoštivanje odluka međunarodnog visokog predstavnika, otvaraju niz pitanja - ko će ih financirati, organizirati i provesti, te kako će izgledati izborna utrka.
CIK će u četvrtak, 28. augusta, osim datuma izbora, utvrditi i broj birača i upute za provođenje izbora, te zatražiti oko tri miliona eura potrebnih sredstava.
Bosna i Hercegovina još uvijek nema usvojen državni budžet za 2025. godinu.
Ko će osigurati novac za izbore?
Zbog izmjena koje je visoki predstavnik međunarodne zajednice Christian Schmidt nametnuo u Izbornom zakonu BiH u martu 2024., Centralna izborna komisija (CIK) BiH mora dobiti potrebna sredstva u roku od 15 dana od objave datuma izbora, bez obzira je li na snazi privremeno financiranje, kao što je trenutno slučaj.
Nakon što CIK BiH uputi zahtjev, Ministarstvo financija i trezora BiH, na čijem čelu je Srđan Amidžić, kadar Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata, osigurava novac.
Sredstva se mogu preusmjeriti iz viška sredstava preostalih iz prethodnih godina, rezervnih sredstava "ili bilo kojeg drugog izvora ili prihoda", kako je navedeno u Izbornom zakonu BiH.
Ako ministar Amidžić odbije doznačiti sredstva, to može učiniti njegov zamjenik Muhamed Hasanović, kadar Socijaldemokratske partije, koja je vladajuća u Federaciji BiH. Hasanović je slično uradio i kod isplate oko 56 miliona eura odštete po tužbi slovenskog Viaducta protiv BiH.
Financiranje je uključeno u prijedlog budžeta koji je 19. avgusta usvojilo Predsjedništvo BiH, uz osam mjeseci kašnjenja i preglasavanje Željke Cvijanović iz Dodikove stranke.
Međutim, budžet još uvijek treba biti usvojen u oba parlamentarna doma. Njegovo usvajanje je neizvjesno zbog bojkota koji su najavili zastupnici Dodikove stranke.
Ko će moći glasati na izborima?
Svi punoljetni građani s prijavljenim prebivalištem u ovom entitetu koji su upisani u birački spisak mogu glasati za predsjednika Republike Srpske.
Centralna izborna komisija BiH upravlja registrom birača.
Građani mogu u svakom trenutku provjeriti jesu li registrirani, gdje se nalazi njihovo biračko mjesto i zatražiti vanrednu registraciju ili brisanje, naprimjer, preminulih osoba s biračkog spiska.
Na posljednjim općim izborima u BiH u oktobru 2022. godine, na kojima se birao i predsjednik RS-a, u ovom entitetu bilo je registrirano oko 1,25 milijuna birača. Glasalo je nešto više od 676.000.
U drugom entitetu, Federaciji BiH, bilo je oko 2,1 milion birača, dok je ukupni broj registriranih birača cijeloj zemlji bio oko 3,36 miliona.
Ko će provesti izbore?
Centralna izborna komisija BiH nadležna je za organiziranje i provođenje svih izbora u Bosni i Hercegovini, općih, lokalnih i prijevremenih.
Visoki predstavnik u BiH proširio je ovlasti CIK-a BiH izmjenom Izbornog zakona BiH u martu 2024. Tim je omogućio državnoj izbornoj komisiji da imenuje članove biračkih odbora, kojih je na lokalnim izborima te godine bilo više od 12.000.
CIK BiH će, pored ostalog, nakon prijave kandidata morati organizirati i tehnički dio koji uključuje štampanje glasačkih listića i postavljanje opreme za elektronsku identifikaciju birača i brojanje glasova, koje bi trebalo u potpunosti zaživjeti u cijeloj BiH do redovnih općih izbora u oktobru 2026. godine.
U entitetu RS postoji i Republička izborna komisija, ali njenu ograničenu nadležnost utvrđuje CIK BiH. Entitetska komisija ne provodi izbore, već samo referendume o opozivu (grado)načelnika i izbore za savjete mjesnih zajednica.
CIK BiH proveo je sve izbore od donošenja Izbornog zakona BiH 2001. do danas. Prije toga, izbore je provodila Privremena izborna komisija, uspostavljena Daytonskim mirovnim sporazumom.
Ko će biti kandidati?
Predstavnici vladajućih stranaka u RS-u, predvođeni Dodikovim SNSD-om, kažu da prijevremenih izbora neće biti.
Dio opozicije okupljen oko Srpske demokratske stranke, Narodnog fronta i Lista za pravdu i red podržavaju izlazak na izbore i najavljuju da će imati kandidate.
U opozicijskoj Partiji demokratskog progresa (PDP) jedna frakcija podržava sudjelovanje na izborima, dok druga zagovara bojkot, predvođena stranačkim predsjednikom, gradonačelnikom Banja Luke Draškom Stanivukovićem.
Na redovnim izborima 2022. godine bio je 31 kandidat, od kojih je 13 osvojilo po nekoliko stotina glasova.
Milorad Dodik pobijedio je s nešto više od 300.000 glasova ili 47,06 posto. Njegova glavna protukandidatkinja Jelena Trivić, koju su podržavali SDS, PDP i nekoliko drugih stranaka, dobila je oko 30.000 glasova manje ili 42,84 posto.
Republika Srpska ima i dva potpredsjednika koji moraju biti različite nacionalnosti, ali oni nemaju stvarnu izvršnu vlast, osim ako im je ne prenese entitetski predsjednik. Trenutno te funkcije obnašaju Ćamil Duraković i Davor Pranjić.
Šta slijedi nakon izbora?
Nakon potvrde zvaničnih rezultata, Centralna izborna komisija BiH uručuje kandidatu koji je osvojio najviše glasova uvjerenje o dodjeli mandata.
On nakon toga polaže zakletvu pred poslanicima u Narodnoj skupštini Republike Srpske i preuzima dužnost entitetskog predsjednika. Onaj ko bude izabran na prijevremenim izborima, ostat će na funkciji do novih izbora koji se trebaju održati u oktobru 2026. godine.
Predsjednik RS-a ima značajne ustavne i zakonske ovlasti.
Osim što predlaže kandidata za premijera o kojem glasa Narodna skupština RS-a, može ga u bilo kom trenutku smijeniti bez glasanja u entitetskom parlamentu.
Može sazivati sjednice Vlade RS, predlagati tačke dnevnog reda, kao i kandidate za predsjednika i suce entitetskog Ustavnog suda.
Usprkos sudskoj presudi od 1. avgusta i odluci Centralne izborne komisije BiH pet dana kasnije kojom mu je oduzet mandat, Milorad Dodik kaže da se odbija povući s funkcije predsjednika RS-a.
Skupštinska većina u RS-u donijela je 22. avgusta odluku o raspisivanju referenduma o presudi Dodiku i odluci CIK-a BiH, iako je to u suprotnosti sa zakonima BiH o obavezi provođenja sudskih presuda, te odlukama Ustavnog suda koji zabranjuju entitetske referendume o državnim pitanjima.