Dostupni linkovi

Izrael ide u potpunu okupaciju grada Gaze, Hamas najavio 'žestok otpor'


Izraelski premijer Benjamin Netanjahu stoji pred mapom koja prikazuje Pojas Gaze, tokom konferencije za novinare za međunarodne medije u Vladinoj kancelariji za odnose s javnošću u Jerusalemu, usred sukoba između Izraela i Hamasa, 4. septembra 2024.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu stoji pred mapom koja prikazuje Pojas Gaze, tokom konferencije za novinare za međunarodne medije u Vladinoj kancelariji za odnose s javnošću u Jerusalemu, usred sukoba između Izraela i Hamasa, 4. septembra 2024.

Izraelski sigurnosni kabinet odobrio je 8. avgusta plan za preuzimanje kontrole nad gradom Gaza, saopštio je ured premijera Benjamina Netanjahua.

Netanjahu je ranije rekao da želi preuzeti cijeli Pojas Gaze - odobreni plan se posebno fokusira na grad Gaza, najveći grad u enklavi.

Ranije su UN upozorile da širenje vojnih operacija Izraela riskira "katastrofalne posljedice" za palestinske civile i izraelske taoce.

Kontroverzna eskalacija suočava se s protivljenjem unutar Izraela - uključujući i porodice talaca - i vjerovatno će dodatno izolovati zemlju na međunarodnom nivou, javlja BBC.

Dijelovi Gaze koji su već pod izraelskom vojnom kontrolom

Novi plan koji je odobrio izraelski premijer Benjamin Netanjahu predviđa da izraelske snage po prvi put u ovom ratu preuzmu kontrolu nad gradom Gaza, koji se nalazi na sjeveru Pojasa Gaze.

Grad Gaza ima oko milion stanovnika i okružen je teritorijama koje su već pod kontrolom izraelske vojske ili su obuhvaćene naredbama za evakuaciju.

Izrael tvrdi da trenutno kontroliše oko 75 posto teritorije Gaze, dok UN procjenjuju da je čak 87 posto Pojasa Gaze ili pod militarizacijom ili pod naredbom za evakuaciju.

Dalje prema jugu, postoje dijelovi centralnog pojasa Gaze uz obalu Sredozemnog mora koje Izrael, prema podacima UN-a, još ne kontroliše.

U tim područjima nalaze se i izbjeglički kampovi, u kojim živi veliki dio stanovništva Gaze nakon što su izraelske vojne snage uništile njihove domove.

Izrael je pokrenuo rat u Gazi nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine, u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi i 251 talac odveden u Gazu.

Masovna izraelska vojna ofanziva ubila je najmanje 61.158 Palestinaca od tada, prema podacima ministarstva zdravstva u Gazi kojim upravlja Hamas, palestinski pokret kojeg SAD i Evropska unija smatraju terorističkim.

Izraelska vlada ne dozvoljava međunarodnim novinskim organizacijama, uključujući BBC, ulazak u Gazu radi slobodnog izvještavanja.

Netanjahuov kabinet objavio je saopštenje u kojem detaljno opisuju odobrene planove za okupaciju grada Gaze i "pet načela za okončanje rata", za koje se kaže da ih je kabinet usvojio većinom glasova.

"IDF će se pripremiti za preuzimanje kontrole nad gradom Gaze uz pružanje humanitarne pomoći civilnom stanovništvu izvan borbenih zona", kaže se u saopštenju, detaljno navodeći sljedeća načela za "okončanje rata"

  • Razoružanje Hamasa.
  • Povratak svih talaca - i živih i mrtvih.
  • Demilitarizacija Pojasa Gaze.
  • Izraelska sigurnosna kontrola nad Pojasom Gaze.
  • Postojanje alternativne civilne vlade koja nije Hamas ili Palestinska uprava.

U saopštenju se navodi kako je "apsolutna većina ministara u kabinetu smatrala da alternativni plan koji je predstavljen kabinetu neće postići poraz Hamasa ili povratak otetih".

Hamas najavio 'žestok otpor'

Hamas je osudio odluku izraelskog sigurnosnog kabineta da preuzme kontrolu nad gradom Gaza i prisilno evakuiše njegove stanovnike, nazivajući to "potpunim ratnim zločinom" protiv skoro milion Palestinaca.

U saopštenju, grupa je optužila vladu premijera Benjamina Netanjahua da provodi "etničko čišćenje" i ignoriše sudbinu izraelskih talaca širenjem rata.

Navedeno je da ovaj potez objašnjava povlačenje Izraela iz posljednje runde pregovora o prekidu vatre, za koje Hamas tvrdi da su blizu postizanja sporazuma o primirju i razmjeni talaca.

Hamas je saopštio da je pokazao "fleksibilnost i pozitivnost" u razgovorima s katarskim i egipatskim posrednicima i da je ostao otvoren za sveobuhvatni sporazum o oslobađanju svih izraelskih zarobljenika u zamjenu za okončanje rata i povlačenje izraelskih snaga.

Grupa je upozorila da izraelski plan "neće biti šetnja parkom" i da će se suočiti sa žestokim otporom. Naveli su još kako smatraju SAD "potpuno odgovornim" za pružanje političke i vojne podrške Izraelu i pozivaju UN i međunarodne sudove da djeluju kako bi zaustavili plan.

Abbas izraelsku odluku nazvao 'potpunim zločinom'

Ured Mahmouda Abbasa, predsjednika Palestinske uprave, osudio je odluku izraelskog sigurnosnog kabineta, nazivajući je "potpunim zločinom" i kršenjem međunarodnog prava.

U saopštenju, predsjedništvo je upozorilo da bi taj potez izazvao "neviđenu humanitarnu katastrofu" i optužilo Izrael da provodi politiku "genocida, ubijanja, izgladnjivanja i blokade".

Navedeno je da palestinski narod neće prihvatiti nikakve nametnute realnosti silom i potvrđeno je njihovo pravo na samoopredjeljenje i nezavisnu državu s istočnim Jerusalemom kao glavnim gradom.

U saopštenju se navodi da će palestinsko rukovodstvo hitno pristupiti Vijeću sigurnosti UN-a i tražiti hitne sastanke Arapske lige i Organizacije islamske saradnje. Takođe je pozvao američkog predsjednika Donalda Trumpa da interveniše kako bi zaustavio plan i zalagao se za trajni mir.

Palestinska uprava, koju predvodi Abbas i kojom dominira njegov pokret Fatah, upravlja samo dijelovima Zapadne obale otkako je Hamas preuzeo kontrolu nad Gazom 2007. godine, godinu dana nakon što je pobijedio na zakonodavnim izborima.

Rukovodstvo PA redovno je insistiralo da je spremno preuzeti upravljanje Gazom nakon rata. Međutim, Palestinci su ih kritikovali zbog nedovoljno javnog izlaganja ili nepreduzimanja efikasnih mjera.

Na fotografiji iz 2020. palestinski predsjednik Mahmoud Abbas drži mapu tražene palestinske države, na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a. On je decenijama tražio međunarodnu podršku za nezavisnu palestinsku državu na teritoriji koju je Izrael zauzeo u ratu 1967.
Na fotografiji iz 2020. palestinski predsjednik Mahmoud Abbas drži mapu tražene palestinske države, na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a. On je decenijama tražio međunarodnu podršku za nezavisnu palestinsku državu na teritoriji koju je Izrael zauzeo u ratu 1967.

Planovi izraelskog kabineta o zauzimanju Gaze suočili su se sa snažnim protivljenjem vojnog rukovodstva, a načelnik generalštaba vojske, general-pukovnik Ejal Zamir, upozorio ga je na "zamku", prenosi BBC.

Iz porodica talaca kažu da će proširenje ofanzive, koja će vjerovatno trajati mjesecima, ugroziti 20 zarobljenika za koje se vjeruje da su živi. Takođe je bilo upozorenja da će napad ubiti još više Palestinaca i pogoršati humanitarnu krizu na toj teritoriji.

Ankete pokazuju da većina izraelske javnosti podržava dogovor s Hamasom o oslobađanju talaca i okončanju rata. Izraelski lideri kažu da Hamas, za sada, nije zainteresovan za pregovore jer se, po njihovom mišljenju, grupa osjeća ohrabreno međunarodnim pritiskom na Izrael zbog humanitarne krize u Gazi.

Tokom cijelog rata, Netanjahu je bio optužen za produžavanje sukoba kako bi garantovao opstanak svoje koalicije, koja se oslanja na podršku ultranacionalističkih ministara koji su prijetili da će napustiti vladu ako dođe do bilo kakvog dogovora s Hamasom.

U intervjuu neposredno prije sastanka kabineta, Netanjahu je rekao da Izrael planira predati kontrolu nad Gazom "arapskim snagama", iako nije dao detalje o mogućim aranžmanima ili koje bi zemlje mogle biti uključene. Ipak, ovo je bio rijedak pokazatelj onoga što bi mogao zamišljati za poslijeratnu Gazu.

Osim gladi, žeđ pogađa Palestince u Pojasu Gaze
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:38 0:00

Palestinska grupa Hamas je početkom avgusta saopštila da se neće razoružati osim ako ne bude uspostavljena nezavisna palestinska država – što predstavlja novo odbacivanje ključnog izraelskog zahteva za okončanje rata u Gazi. Izrael smatra razoružavanje Hamasa ključnim uslovom za bilo kakav dogovor o okončanju sukoba, ali je Hamas više puta izjavio da nije spreman da položi oružje.

XS
SM
MD
LG